Guverner francuske središnje banke François Villeroy de Galhau je u svom godišnjem pismu Emmanuelu Macronu u ponedjeljak inflaciju proglasio "neprijateljem koji se mora poraziti" i pozvao vladu da preuzme kontrolu nad javnim financijama

Iako je inflacija "zarazna" i "opasna bolest", ona nije "kronična", napisao je guverner u svom pismu.

Temeljna inflacija se stabilizirala

Stoga se po prognozama središnje banke očekuje da će inflacija početi padati "u prvoj polovici 2023. godine", iako uzroci inflacije na domaćem tržištu, za razliku od geopolitičkih šokova i dalje jačaju.

"Viši troškovi proizvodnje natjerali su tvrtke da troškove prebace na prodajne cijene, posebno u sektorima proizvodnje i poljoprivrede", navodi se u pismu.

Stoga se "temeljna inflacija" u Francusko, bez cijena energije i hrane, stabilizirala na 4,6 posto tijekom protekle godine, što ukazuje na "pregrijavanje" francuske ekonomije i opravdava zabrinutost većine Francuza, jer "percepcija inflacije sada uvelike premašuje stvarne stope inflacije".

Cijene hrane su porasle 15 posto u zadnjih godinu dana, što je daleko iznad rasta cijena energije, koja je porasla za "samo 5,2 posto" u istom razdoblju.

Kraj politike potrošnje "koliko god je potrebno"

Prema analizama Banke Francuske, francuske središnje banke, ambicioznija monetarna politika mogla bi dovesti do snižavanja rasta cijena "prema dva posto, od kraja 2024. do kraja 2025. godine".

Takozvani "tarifni štit", vladine mjere koje su ublažile rast cijene energenata za neke skupine korisnika nakon ruske invazije na Ukrajin, uspio je "privremeno ublažiti energetski šok" nakon prestanka uvoza ruske nafte i plina. S druge strane, proračunska politika trošenja "koliko god je potrebno", koju je Emmanuel Macron usvojio za hvatanje u koštac s najgorim posljedicama pandemije, više nije opravdana.

Vrijeme za stezanje remena

Po podacima Ministarstva financija na to je od početka pandemije potrošeno 240 milijardi eura, no sad je došlo vrijeme za "stezanje remena i pružanje samo ciljane državne pomoći".

Navodi iz pisma središnje banke u skladu su s planom kojeg je prošli tjedan objavio ministar gospodarstva Bruno Le Maire u svom programu stabilnosti. U njemu je cilj smanjiti francuski javni dug za četiri postotna boda. On je trenutno jedan od najviših u Europi i iznosi 111,6 posto BDP-a, dok je u zemljama eurozone prosjek oko 90 posto.

A obje brojke su daleko od 60 posto BDP-a propisanih u Europskom paktu za stabilnost i rast (SGP) koji još od kasnih 1990-ih predstavlja temelj za proračunske politike država članica. Očekuje se da će Europska komisija objaviti svoj prijedlog reforme tih pravila u srijedu, 26. travnja.

Transformacija francuskoga gospodarstva

"Ubrzavamo smanjenje francuskog duga", izjavio je prošli tjedan Le Maire, što su njegovi kritičari doživjeli kao znak za bojazan da bi smanjenje javne potrošnje moglo označiti novi val mjera štednje.

Uz "opravdanu" monetarnu politiku koja bi se "trebala nastaviti", François Villeroy de Galhau zagovara i provedbu "četiri transformacije za jačanje našeg gospodarstva," u što spada i "još radikalnija" energetska i digitalna tranzicija na razini Francuske i cijele Europe.

Potrebna je i liberalizacija tržišta rada, osobito za mlade ljude i starije osobe koje su "izostavljene" iz svijeta rada. Naposljetku, guverner poziva i na "stvarnu transformaciju" javne uprave.

"Naša zemlja može i mora usvojiti strategiju za globalnu, pravednu i trajnu ekonomsku transformaciju", zaključuje de Galhau.

(Preveo david Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: La Banque de France siffle la fin du « quoi qu’il en coûte »)