U novom zakonskom prijedlogu Europska komisija želi uvesti nove ciljeve od 10-40 posto za vlastitu eksploataciju, obradu i recikliranje ključnih sirovina za pokrivanje potreba europske industrije.

Tom regulativom želi se "smanjiti rastuću rizičnost opskrbe... jačanjem kapaciteta EU, i to u svim fazama vrijednosnog lanca za nabavku strateški važnih sirovina - uključujući ekstrakciju, obradu, i recikliranje," stoji u tekstu prijedloga.

"10 posto potrošnje strateških sirovina u EU trebalo bi doći iz izvora u EU. Osim tog, 15 posto godišnje potrošnje svake pojedine sirovine trebalo bi se nabaviti recikliranjem." Kad se radi o obradi sirovina, Europska komisija želi propisati još više ciljeve. Barem "40 posto godišnje potrošnje svake strateški važne sirovine" trebalo bi obrađivati unutar EU.

Trenutno je EU ovisna o uvozu ključnih sirovina. Za 14 od 27 najvažnijih sirovina EU u potpunosti, tj. 100 posto, ovisi o uvozu iz trećih zemalja, a za još tri sirovine čak 95 posto dolazi iz uvoza, po procjeni njemačkog ekonomskog instituta DIW.

Budući da se smatra da su te ključne sirovine preduvjet za uspjeh i zelene i digitalne tranzicije, očekuje se da će potražnja za njima drastično narasti za oko 500 posto do 2050., kaže Svjetska banka. Primjerice među njima su i rijetki zemni minerali, koji nisu samo neophodni za proizvodnju pametnih telefona ili kompjutera već i automobilskih baterija.

Kineska klauzula

EU je danas osobito ovisna o Kini, koja praktički ima monopol na opskrbu nizom sirovina iz te kategorije. Primjerice EU iz Kine trenutno uvozi 93 posto magnezija, a iz nje dolazi i 86 posto rijetkih zemnih minerala. Te okolnosti također su ugrađene u novu regulativu.

Kako bi se spriječile potencijalne nestašice i ojačala otpornost opskrbe, EU namjerava postaviti za cilj "da ne ovisi o nijednoj pojedinoj trećoj zemlji za nabavku više od 70 posto uvoza bilo koje pojedine strateški važne sirovine, do 2030." Zbog smanjene opskrbe iz Kine već je došlo do poremećaja u europskoj industriji 2021. godine, kad je Kina smanjila proizvodnju sirovina potrebnih za industriju aluminija.

Kako bi se smanjila ta ovisnost, u predloženom zakonu se nadalje želi i diversificirati europski opskrbni lanac. Da bi se to ostvarilo, Komisija također želi identificirati strateški važne projekte u trećim zemljama. Kako bi se investiralo u te projekte u inozemstvu, Komisija namjerava pružiti financijska sredstva kroz tzv. strategiju Global Gateway - inicijativu "tešku" 300 milijardi eura kojom EU želi odgovoriti na kinesku inicijativu Belt and Road.

Također će se od velikih kompanija tražiti da naprave reviziju svojih opskrbnih lanaca i razviju strategije radi bolje pripreme za buduće poremećaje.

Strateški projekti

Zakon predviđa i poseban tretman projekata koje se označi kao "strateške." O uvrštavanju nekog projekta u tu kategoriju odlučivat će Europska komisija, u suradnji s Europskom upravom za ključne sirovine (European Critical Raw Materials Board) koju tek treba osnovati.

Za strateške projekte omogućit će se pojednostavljena i predvidljivija procedura za ishodovanje potrebnih dozvola - što je danas jedna od najvećih prepreka za ekstrakcijske projekte u Europi. Prema izvorima iz rudarske industrije, u prosjeku je potrebno oko 10 godina da se nabave svi potrebni dokumenti kako bi neki novi rudnik počeo s radom. Novim zakonom želi se drastično skratiti vrijeme potrebno za nabavu dozvola.

"Države članice trebale bi osigurati da procedura odobravanja dozvola vezana za takve [strateške] projekte ne prelazi propisane rokove... Za strateške projekte koji se bave ekstrakcijom, vrijeme potrebno za odobravanje dozvole - imajući na umu složenost i dalekosežnost potencijalnog efekta projekta - ne bi smjelo biti dulje od dvije godine."

Strateški projekti dobit će i dodatnu financijsku podršku. U nacrtu stoji da oslanjanje isključivo na privatne investicije "nije dovoljno" i dodaje da "učinkovito pokretanje projekata duž cijelog vrijednosnog lanca ključnih materijala moglo bi tražiti i podršku javnosti."

U nacrtu se predviđa i da države članice sudjeluju u financiranju takvih projekata. "Javna podrška može biti u obliku državne pomoći," navodi se u tekstu, i dodaje da nedavna revizija pravila o državnim potporama u EU olakšava javne investicije država članica.

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: LEAK: EU Commission wants 10% of critical raw materials mined in Europe)