Dok Europska unija nastoji biti predvodnica u proizvodnji sustava za održivu proizvodnju energije, njena ovisnost o sirovinama iz uvoza mogao bi biti razlog za zabrinutost, pišu u kolumni za Euractiv Fatih Birol i Pascal Canfin.
Dr. Fatih Birol je izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA). Eurozastupnik Pascal Canfin predsjedava odborom za okoliš Europskog parlamenta.
Tranzicija prema ekološki čišćim izvorima energije trenutno je u tijeku, a to sa sobom donosi velike promjene za ekonomije širom svijeta. Globalno, svijet će u narednih pet godina dobiti nove kapacitete za energiju iz obnovljivih izvora kao i u prethodnih 20 godina - a radi se o količini koja je gotovo jednaka kompletnom današnjem proizvodnom kapacitetu Kine. A do 2030. polovica svih automobila koji se prodaju SAD-u, u Europskoj uniji i u Kini mogli bi biti na električni pogon.
Kako bude rasla ta nova globalna energetske ekonomija, mnoge države sudjeluju u utrci za jačanjem i diversifikacijom opskrbnih lanaca, potrebnih za tehnologije čiste energije, poput solarnih panela, vjetroelektričnih turbina, ili toplinskih pumpi. A mnoge od njih ovise o nizu raznih ključnih minerala, poput litija, kobalta, ili tzv. rijetkih zemnih elemenata. Bez sigurnog i otpornog opskrbnog lanca tih ključnih materijala, tranzicija prema čistoj energiji širom svijeta mogla bi postati puno sporija i skuplja.
Ključne minerale za čiste tehnologije proizvodi mali krug zemalja
Pogled na kretanja na robnim tržištima u proteklih godinu dana jasno ukazuje na opasnost od neadekvantne opskrbe. Cijene bakra, litija i ostalih matrerijala su skočile, i time prekinule konstantni pad troškova tehnologije za čistu energiju koji je trajao već desetljećima. Primjerice proizvodnji troškovi komponenti za vjetroelektrane ili solarne panele su značajno porasli u 2021. godini. I cijene baterija za električna vozila također su značajno porasle, baš u vrijeme kad europski zakonodavci pokušavaju namamiti kupce da ulože u kupnju vozila s niskim emisijama.
Stvarnost je jednostavno takva da mnoge ključne minerale koji su potrebni za čiste tehnologije proizvodi samo malen krug zemalja. Primjerice Kina proizvodi 80 posto cijele svjetske proizvodnje grafita kakav se koristi u baterijama, i ima dominantnu ulogu u obradi raznih drugih minerala i metala - samo u Kini se obrađuje gotovo dvije trećine rijetkih zemnih metala, koji su ključni za cijeli niz tehnologija, od vjetroturbina do motora električnih vozila.
Iz rudnika u Demokratskoj Republici Kongo dobiva se 70 posto ukupne svjetske proizvodnje kobalta. Rusija je veliki proizvođač nikla i platine za baterije. Geografska koncentracija tih izvora razlog je za veliku sigurnosnu zabrinutost jer fizički poremećaji, trgovinska ograničenja, tehnički neuspjesi, ili druga geopolitička zbivanja u zemlji koja je veliki proizvođač vrlo brzo utječu i na globalnu opskrbu.
Sa svojim paketom mjera "Fit for 55" i planom "REPowerEU" Europska unija predvodi borbu protiv klimatskih promjena kroz brzu primjenu čistih tehnologija. Tu je i jačanje europskog proizvodnog lanca za opskrbu vjetroturbinama, elektrolizatorima, i baterijama za električna vozila.
Međutim, dok EU i dalje gaji svoje ambicije za većom proizvodnjom komponenti za čiste tehnologije, ovisnost o uvozu ključnih materijala u mnogim državama članicama dovela je do zabrinutosti. Iako na Europu otpada više od četvrtine globalne proizvodnje električnih vozila, u njoj se nalazi vrlo malo materijala koji se za to koriste.
Kako bi se ublažili budući poremećaji opskrbe potrebna je široka i odvažna strategija, koja bi objedinila investicije, inovacije, recikliranje, i rigorozne standarde održivosti. To je u srcu Zakona o ključnim sirovinama (Critical Raw Materials Act) koji će biti predstavljen u ožujku. Poticanje investicija za pokretanje novih rudnika i rafinerija u EU i njenim partnerskim zemljama bit će ključno za premošćivanje potencijalnih poremećaja u opskrbi.
To se može podržati nizom mjera kojima je cilj pojednostavljivanje procedura za izdavanje dozvola, smanjenje investicijskog rizika, i poticanje partnerskih odnosa s dobavljačima iz različitih svjetskih regija.
Važnost prenamjene i recikliranja
Tehnološke inovacije i na strani ponude i na strani potražnje mogle bi dovesti do značajnog poboljšanja sigurnosti opskrbe, promicanjem učinkovitije upotrebe materijala ili njihovih nadomjestaka, te "otključavanjem" značajnih novih nalazišta. Primjerice, smanjenje uporebe srebra i silikona za 40-50 posto u proizvodnji solarnih ćelija kroz proteklih desetak godina omogućilo je spektakularan porast korištenja solarnih fotonaponskih ćelija. A što se tiče baterija, potrebno je podržati nova otkrića u kemijskim spojevima i druge inovacije koje bi mogle smanjiti potrebu za ključnim mineralima poput kobalta ili litija.
Prenamjena i recikliranje također mogu smanjiti pritisak na primarni uvoz. Recikliranje povećava sigurnost opskrbe u onim regijama svijeta kao što je EU, koje već imaju visoku razinu postavljene infrastrukture za čistu energiju i koje su skromno obdarene resursima. Postavljanje boljih sustava prikupljanja, harmoniziranje regulative, i zdrav investicijski okvir za reciklažnu infrastrukturu ključni su za pozicioniranje EU kao lidera u tom području.
Kružna ekonomija i baterijska regulativa koje je uvela Europska komisija osigurat će novi pravni okvir koji će jamčiti standarde i ciljeve za recikliranje. Na primjer, do 2027. godine proizvodni proces novih baterija morao bi omogućiti da se barem 90 posto kobalta i nikla koji se pritom koristi može reciklirati, dok je za litij taj prag postavljen na 50 posto.
Tranzicija prema čistoj energiji također mora napredovati imajući na umu i socijalne rizike i opasnost za okoliš koji mogu biti povezani s rudnom eksploatacijom i obradom minerala - poput kršenja ljudskih prava, korupcije, emisija CO2, ili gubitka biološke raznolikosti. Zato pozdravljamo legislativu za due dilligence o kojoj se trenutno pregovara.
Takav sveobuhvatan program bit će ključan za kombiniranje ciljeva za klimatsku i energetsku sigurnost EU s industrijskom politikom Europske unije. EU mora brzo i odlučno djelovati kako bi izbila na vodeće mjesto u globalnoj utrci za čistu energiju i istovremeno smanjila emisije CO2.
Ključne minerale ne smije se gledati kao sporedni faktor - oni su dio glavne teme europskog puta prema budućnosti s nultom stopom emisija.
(NAPOMENA: Svi stavovi izneseni u ovoj kolumni za Euractiv predstavljaju isključivo gledište autora i ne odražavaju stavove Euractivove medijske mreže. Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Why the EU needs bold and broad strategies for critical minerals)