Iako su stope emisija dušikovog dioksida (NO2) u EU i Velikoj Britaniji u silaznom trendu, po barem jednom istraživanju one još uvijek nisu unutar smjernica koje propisuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Koncentracije tog zagađivača prošle godine su premašile granice koje propisuje WHO u svim glavnim gradovima 27 zemalja EU i Velike Britanije, vidi se iz izvješća kojeg je objavio Centar za istraživanje energetike i čistog zraka (Centre for Research on Energy and Clean Air, CREA), neovisni think tank specijaliziran za pročavanje zagađenosti zraka.
Dušikov dioksid nastaje kao nuspojava sagorijevanja goriva u prijevozu i industriji, a pri udisanju može imati štetne posljedice za ljudski dišni sustav.
U 2020. godini sektor cestovnog prijevoza bio je glavni izvor emisija dušikovih oksida - iz njega je došlo 37 posto svih takvih emisija. Drugi najveći zagađivač je bila poljoprivreda (19 posto), a na trećem mjestu industrija proizvodnje i ekstrakcije resursa (15 posto), po podacima koje je objavila Europska agencija za okoliš (EEA).
To je velik problem za javno zdravstvo, jer većina emisija koje nastaju kao nuspojava u cestovnom prijevozu ispuštaju se u urbanim područjima s velikom gustoćom stanovništva, što vodi do visokih razina izloženosti ljudi tom zagađivaču, kažu analitičari u izvješću koje je objavila CREA.
"Proteklog tjedna Europski parlament je odobrio zabranu prodaje novih automobila na fosilna goriva do 2035. Međutim, koncentracije NO2 i njegove posljedice za ljudsko zdravlje u gradovima širom Europe i dalje su previsoke," kaže Erika Uusivuori, njihova analitičarka za Europu i jedna od autorica izvješća.
"Zakonodavac mora naći nova rješenja za smanjenje emisija vezanih za transport - a potrebno je naći rješenje i za druga područja na koja otpada velika količina emisija, poput proizvodnje električne energije," dodaje Uusivuori.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 2021. ažurirala svoje smjernice za kvalitetu zraka u svjetlu najnovijih znanstvenih podataka. Uvedena je dnevna, 24-satna, granica za emisije, te je pooštrena dozvoljena godišnja granica za koncentraciju NO2 u zraku.
Iako smjernice nisu zakonski obvezujuće, one mogu poslužiti državama kao indikator za postavljanje nacionalnog standarda. A kad bi se standardi pojedinih država uskladili s preporukama WHO. tvrdi se u izvješću, to bi godišnje moglo spriječiti oko 250.000 smrtnih slučajeva u Europi za koje se procjenjuje da su vezani uz udisanje dušikovog dioksida.
U Europi svake godine umire oko 430.000 ljudi zbog posljedica zagađenosti zraka emisijama NO2 koje su trenutno unutar propisanih europskih koncentracija. Kad bi se Europa uskladila s preporukama WHO, ta brojka bi mogla pasti za gotovo 60 posto, na manje od 180.000 ljudi, kažu analitičari iz CREA.
U godinama između 2016. i 2021. uočen je trend konstantnog smanjenja razina NO2 izmjerenih u većini glavnih gradova EU. To uključuje i 2020. i 2021. godinu, kad su emisije bile neuobičajeno niske zbog drastičnog smanjenja cestovnog prometa uslijed restrikcija vezanih za Covid-19.
Najniže razine zagađenosti NO2 po europskim prijestolnicama su u Tallinnu (Estonija) i u Stockholmu (Švedska), dok je zagađenost najgora u Ateni (Grčka) i Bukureštu (Rumunjska). No, unatoč općem smanjenju emisija, razine zagađenja iz svih izvora širom EU i dalje su previsoke u odnosu na preporuke WHO.
Za ilustraciju, CREA je za svaki grad izračunala tzv. overshoot day, tj. dan emisijskog duga - radi se o datumu u godini kad pojedini grad dosegne i premaši godišnju razinu zagađenja dušikovim dioksidom. Po njihovom izračunu, čak 21 europska prijestolnica je dosegnula taj dan u prvoj polovici godine. Među njima je prvi bio Pariz, koji je do tog dana stigao već 31. ožujka.
Preporuke za nove mjere
CREA također izdaje preporuke zakonodavcima osmišljene za poboljšanje standarda kvalitete zraka i očuvanje zdravlja građana.
Predlažu uvođenje strožih standarda u postojeću Direktivu o kvaliteti zraka EU iz 2008. godine, kao i reviziju Direktive o industrijskim emisijama iz 2010.
Također traže da se budući standardi za emisije nazvani Euro 7 koje je u studenom 2022. predložila Europska komisija uvedu što prije, kao i proširenje mreže električnih punionica za automobile kako bi se njom pokrile sve europske prometnice.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Traffic-linked air pollution exceeds WHO limits across UK, EU capitals: study)