U Zagrebu, Osijeku i Rijeci kažu da se već pripremaju za gradski prijevoz bez emisije stakleničkih plinova i da za ostvarenje tog cilja koriste novac iz fondova EU.
Od 2030. godine i hrvatskim bi gradovima trebali voziti samo ekološki čisti autobusi.
Suština je to novog prijedloga Europske komisije kojom se na razini cijele Europske unije, pa tako i Hrvatske, nastoji smanjiti emisija štetnih plinova u prometu.
Autobusi i kamioni na benzin i dizel 'zaslužni' za četvrtinu emisija stakleničkih plinova u cestovnom prometu
U Bruxellesu su, naime, i gradske autobuse, koji ispuštaju velike količine ugljikova dioksida, identificirali kao velike zagađivače. Osim njih, u tu kategoriju ulaze i međugradski autobusi, kao i kamioni.
Računice Europske komisije pokazuju da su gradski i međugradski autobusi i kamioni koji rade na motore s unutarnjim sagorijevanjem odgovorni za više od šest posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU, kao i za preko 25 posto emisija stakleničkih plinova u cestovnom prometu. Kao takvi, ne uklapaju se u "zeleni plan" Unije.
Stoga su u Bruxellesu predložili da se takvi veliki zagađivači do 2030. godine maknu s gradskih ulica i cesta. Mjesto bi trebali ustupiti autobusima koji ne ispuštaju štetne plinove, već kao pogonsko sredstvo koriste struju, vodik, plin ili neki drugi, alternativni oblik energije.
Prijedlog Europske komisije istoga dana kada je Europski parlament usvojio odluku o prestanku proizvodnje benzinaca i dizelaša
Slučajno ili ne, prijedlog Europske komisije objavljen je istoga dana, 14. veljače, kada je Europski parlament na plenarnoj sjednici u Strasbourgu usvojio odluku o nultoj stopi emisije štetnih plinova novih automobila i kombija, a koja na snagu stupa 2035. godine. Sukladno propisu kojeg su usvojili eurozastupnici, a o kojem je Euractiv pisao, od 2035. godine više se ne bi proizvodili i prodavali automobili na benzin i dizel, već isključivo na "zeleni" pogon. Naravno, ranije proizvedeni benzinci i dizelaši ostali bi na prometnicama do isteka vijeka trajanja, odnosno najduže do 2050. godine.
Novi prijedlog Europske komisije još mora proći proceduru usuglašavanja među članicama, a mora je potvrditi i Europski parlament. No, s obzirom na zelenu agendu Unije, nema previše razloga vjerovati da prijedlog neće proći. Dodajmo ovome i kako će novu regulativu trebati prenijeti u nacionalna zakonodavstva, pa tako i u hrvatsko.
Hrvatski gradovi će 'zelenu tranziciju' financirati novcem iz fondova EU
U najvećim hrvatskim gradovima ističu da se već pripremaju za nova, ekološka pravila. Za to već koriste, a u budućnosti će još i više koristiti, novac iz fondova Unije, kojim će financirati svoj dio kolača "zelene tranzicije".
"ZET je za Plan razvoja Grada Zagreba od 2021. do 2027. godine predložio strateški projekt Modernizacija voznog parka ZET-a, a sve u cilju postizanja održive i kvalitetne usluge javnog gradskog prijevoza, povećanja protočnosti sveukupnog gradskog prijevoza, smanjenja operativnih troškova te smanjenja emisije ispušnih plinova. Projektom je planirana sukcesivna nabava novih niskopodnih tramvaja te autobusa na alternativni pogon s popratnom infrastrukturom, kako bi se zamijenili stari i dotrajali visokopodni tramvaji te stari autobusi koji imaju negativan učinak na okoliš. Također, povećanjem kvalitete javnog gradskog prijevoza kroz obnovu voznog parka očekuje se i povećanje broja putnika koji će za svoje putovanje, umjesto osobnog automobila, koristiti javni gradski prijevoz, što će također imati pozitivan utjecaj na smanjenje emisija stakleničkih plinova", odgovorili su na upit Euractiva iz Grada Zagreba.
Dodaju kako je ZET u prošloj i ovoj godini nabavio 65 novih autobusa koji zadovoljavaju normu Euro 6. Time će se postići smanjenje emisije ugljikova dioksida koje nastaju u javnom gradskom prometu.
U Zagrebu do 2030. u planu nabava 85 autobusa s nultim emisija ugljikova dioksida
"Također, do 2030. godine strateški je plan nabava 85 autobusa s nultim emisijama CO2, čime će se postići dodatno smanjenje postojećih emisija ugljikova dioksida. U pripremi je i nabava 20 novih niskopodnih tramvaja koji su također ekološki prihvatljiva, odnosno emisijski čista vozila", napominju u Gradu Zagrebu.
Ističu i kako financiranje tog strateški važnog projekta najvećim dijelom namjeravaju pokriti iz fondova EU, odnosno iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i kroz Operativni program konkurentnosti i kohezije.
Osijek nabavio 26 novih 'ekoloških' autobusa
I u Gradu Osijeku hvale se da su dosad već puno napravili na stvaranju ekološki prihvatljivog javnog gradskog prijevoza.
Grad Osijek i Osječko-baranjska županija su 2017. godine donijeli Master plan prometnog razvoja u kojem je kao jedan od ciljeva naveden "zeleni" javni prijevoz, s ciljem smanjenja emisija ugljikova dioksida za 20 posto, a koji je usklađen s europskim direktivama.
"Od usvajanja Master plana, Grad Osijek je proveo niz mjera u svrhu postizanja zadanih ciljeva te je proteklih godina nabavljeno 26 novih autobusa s Euro 6 normom, koji emitiraju znatno manje štetnih plinova i krutih čestica u okoliš", stoji u odgovoru Grada Osijeka na upit Euractiva.
Naglasak na tramvajima i biciklima
U najvećem slavonskom gradu dodaju kako je i tramvajski promet prepoznat kao jedan od zelenih oblika prijevoza. Stoga su u Osijeku u tijeku radovi na obnovi i modernizaciji 9,5 kilometara tramvajske pruge. Riječ je, napominju, o investiciji od 127 milijuna kuna, koja je dio najvećeg projekta modernizacije osječkog javnog prijevoza ukupne vrijednosti 267 milijuna kuna. Projekt je sufinanciran sredstvima iz fondova EU, iz kojih je povučeno gotovo 200 milijuna kuna, dok ostatak novca osiguravaju Vlada i Grad Osijek.
U Osijeku ističu i kako rade na projektu urbane mobilnosti, koji obuhvaća i promet električnim biciklima i romobilima. U sklopu toga rekonstruiraju i biciklističke staze na području grada.
Rijeka u javni gradski prijevoz uvela 40 vozila na plin
Prema "zelenoj" budućnosti gledaju i u Rijeci. U najvećem gradu na Kvarneru ističu kako u suradnji s komunalnim društvima već godinama prilikom nabavke novih vozila poštuju najviše europske ekološke standarde i norme.
"Nabavka novih autobusa javnog gradskog prijevoza u zadnjih nekoliko godina provodi se putem EU projekta. Konkretno, putem tri EU projekta Autotrolej je osigurao oko 148 milijuna kuna bespovratnih sredstava za unapređenje javnog prijevoza i obnovio vozni park s ukupno 91 autobusom koji zadovoljavaju visoke euro norme te je također u svoj vozni park uveo 40 vozila pogonjenih na stlačeni prirodni plin", ističe se u odgovoru Grada Rijeke na upit Euractiva.
Iz Grada Splita nisu odgovorili na naš upit kako se pripremaju za zelenu tranziciju, odnosno za micanje s gradskih prometnica autobusa na benzin i dizel.
Promjene čekaju i vlasnike taksija
Promjene čekaju i taksi prijevoznike. Pritom valja voditi računa kako taksiji istodobno ulaze u javni gradski prijevoz, ali vlasnici ih koriste i za osobne potrebe.
U Gradu Zagrebu nam kažu da će taksiji, sukladno postojećim propisima, od 1. siječnja 2025. godine morati ispunjavati Euro 6 norme, kako je i propisano na razini Unije.
Stoga Grad Zagreb kao izdavatelj licenci i dozvola za obavljanje autotaksi prijevoza od 1. siječnja 2025. godine neće izdavati dokumentaciju onim prijevoznicima koji ne zadovolje kriterij vozila s Euro 6 normom.
U Osijeku i Rijeci kažu nam da će poštivati zakonske propise koji budu bili na snazi u određenom trenutku, a tiču se taksija.