Prijedlog nove europske regulative za ambalažu - koja bi trebala preokrenuti trend sve veće količine otpada koji se gomila u Europi - mogao bi dovesti do novih prijepora među zastupnicima Europskog parlamenta i državama članicama EU.
Europska komisija prošle je godine predložila temeljitu zakonsku reformu kako bi se suzbio problem sve veće količine ambalažnog otpada i popravilo fragmentirano stanje jedinstvenog tržišta EU na kojem pojedine države uvode vlastite mjere vezane za taj problem.
Ali još i prije nego što je prijedlog objavljen, buduća reforma je izazvala prijepore. Sad slijedi period u kojem će Europski parlament i države EU početi sa svojim prijedlozima amandmana, u kojima se očekuje da će se rasplamsati rasprave o problemima poput balansiranja između recikliranja i ponovnog korištenja (reuse) materijala, načinima da se osigura ispravno prikupljanje otpada, itd.
Praznine u prikupljanju otpada
Uspostavljanje sustava za prikupljanje otpada preduvjet je za ostvarenje tzv. cirkularne tj. kružne ekonomije. No dok za neke materijale poput staklenih ili plastičnih boca postoje mjere za poticanje prikupljanja, poput otkupa, to nije slučaj i s drugim oblicima ambalaže.
Trenutni prijedlog Europske komisije je "nepravedan," kaže Annick Carpentier iz udruge proizvođača kartonske ambalaže za pića ACE (The Alliance for Beverage Cartons and the Environment), koja zaziva postavljanje odvojenog cilja za količinu prikupljene papirnate ambalaže.
I doista, Europska komisija predlaže zabranu nekih vrsta ambalaže na tržištu EU ako ih se ne bude recikliralo u dovoljnim količinama, do 2035. godine. No prikupljanje otpada - ključan element u samom procesu recikliranja - ostaje u rukama pojednih država EU.
"Svi znamo da je prikupljanje usko grlo cijelog procesa, i svi znamo da je povećana odgovornost proizvođača za prikupljanje već godinama i godinama na snazi - no u nekim zemljama stope prikupljenog otpada su i dalje vrlo niske za neke vrste ambalaže," rekla je Carpentier za Euractiv. "To uključuje i kartonsku ambalažu za napitke - unatoč svim našim naporima koje ulažemo kao industrija."
Organizacije za zaštitu okoliša, poput Europskog ureda za okoliš (European Environmental Bureau, EEB) i Zero Waste Europe, rekli su Euractivu da bi bile spremne na razgovor o propisivanju odvojenih ciljeva za prikupljanje otpada za pojedine materijale.
"Međutim, to bi, naravno, trebalo pratiti jako dobro oblikovanim propisima za uvjete recikliranja, koji bi osigurali da proizvođači rade na poboljšanju reciklabilnosti vlastitih proizvoda," kaže Larisa Copello iz organizacije Zero Waste Europe. I Delara Burkhardt, zastupnica Socijalista u Europskom parlamentu koja radi na toj temi, rekla je za Euractiv da tu ideju vrijedi ispitati - ali da ju se ne smije koristiti za umanjivanje potrebe za uvođenjem strožih kriterija reciklabilnosti.
Ipak, Europska komisija usprotivila se uvođenju odvojenih ciljeva za količine recikliranog materijala za različite vrste ambalaže. Na događaju Europskog parlamenta na kojem se razgovaralo o predloženom zakonu, dužnosnik Europske komisije podcrtao je da države EU već sad ne uspijevaju pravilno uvesti zakone o gospodarenju otpadom - i da ih se stoga ne bi trebalo gurati da usvoje još strože propise.
"Smatramo da ne možete ići prema još strožim pravilima kad je očito da je situacija već sada problematična," rekao je Aurel Ciobanu-Dordea, nadležan za kružnu ekonomiju u Direktoratu za okoliš Europske komisije. Iako Ciobanu-Dordea priznaje da postoji opasnost da bi neki proizvodi mogli biti zabranjeni ako ih se ne reciklira u propisanoj količini, dodaje da će biti ostavljeno dovoljno vremena da se proizvođači ambalaže prilagode i usvoje rješenja izložena u novom zakonu.
Recikliranje i ponovna upotreba
Prijedlog nove regulative mogao bi se također pretvoriti u natezanja između onih koji žele da EU ambicioznije djeluje po pitanju ponovnog korištenja ambalaže i onih koji misle da je recikliranje manje štetno za okoliš. "Brine me to što se čini da Europska komisija želi promicati ponovno korištenje ambalaže u svim slučajevima, iako postoji potreba i za recikliranim proizvodima," rekla je eurozastupnica Elsi Katainen, koja je bila domaćin rasprave o novom zakonu.
"To pitanje nije crno-bijelo. Istraživanja su pokazala da ponovno korištenje nije uvijek najbolje reješenje za okoliš, primjerice u slučaju restorana brze hrane," dodala je.
Recikliranje i ponovno korištenje materijala je "vrlo vruća tema" za države EU, kaže Patrik Brodd, švedski dužnosnik pri stalnom predstavništvu Švedske u Bruxellesu, koja trenutno obnaša šestomjesečni mandat predsjedavanja EU. U međuvremenu, zagovornici zaštite okoliša podržavaju propisivanje ciljeva za ponovnu uporabu i prevenciju otpada, i upozoravaju da se oni ne bi smjeli ublažavati.
"Naše je mišljenje da bi se EU trebala oduprijeti iskušenju da nastavi sve raditi isto kao i prije, fokusiranjem na samo male pomake i povećanje stope recikliranja," kaže Marco Musso iz organizacije EEB. Snažnije djelovanje po pitanju prevencije otpada također je visoko na listi prioriteta za zastupnike Zelenih i za Socijaliste u Europskom parlamentu.
"Ambalaža troši fenomenalne količine resursa, jer oko 50 posto svog papira i 40 posto plastike koristi se za ambalažu. Što manje ambalaže proizvodimo, bit će i manja potreba za ekstrakcijom sirovina potrebnih za njenu proizvodnju," kaže zastupnica Zelenih Grace O'Sullivan za Euractiv.
Pojedine države brine usklađivanje propisa
I s ostalim elementima iz prijedloga Europske komisije moglo bi biti problema. Na primjer, neće baš sve države EU podržati prijedlog da se uskladi zakonodavstvo vezano za otpad u svih 27 zemalja članica - čak i ako je to najbolji način da se izbjegne fragmentacija jedinstvenog tržišta EU.
"Potreba da se usvoji harmonizirani pristup također je jedan od izazova," kaže Brodd. "EU je prilično velika, i ima mnogo članica koje su već preuzele inicijativu i napravile vlastite investicije - stoga morate naći ravnotežu između zajedničkog usklađivanja s jedne strane, i fleksibilnosti i ambicija s druge," dodaje.
Odgovarajući uime Europske komisije, Ciobanu-Dordea istaknuo je da u prijedlogu već postoje fleksibilne točke, poput primjerice izuzeća od inače obaveznih programa za otkup nekih vrsta otpada za države koje mogu dokazati da već imaju visoke stope prikupljanja istog.
Imajući na umu sve bliže europske izbore na proljeće 2024. godine, sve je manje vremena da se europarlamentarci slože oko jedinstvenog europskog zakona za zbrinjavanje ambalaže prije raspuštanja sadašnjeg saziva. Guranje predloženog zakona trenutno je prioritet za Švedsku, kaže Brodd, mada nije izgledno da će države EU uspjeti doći do svojeg stava o njemu prije isteka švedskog predsjedništva 30. lipnja ove godine.
U isto vrijeme, neki traže da se rad na zakonu ubrza."Doista ne možemo gubiti vrijeme," kaže Musso, koji je pozvao zastupnike da izbjegnu zastoje i dovrše čitanje predloženog zakona prije kraja sadašnjeg saziva 2024.
Što se tiče proizvođača, iz njihove udruge ACE dolaze oprezniji tonovi jer kažu da se takvi zakoni ne bi smjeli požurivati i donositi na brzinu. "Potrebno je pripremiti se za inovacije, kako bi se mogle donijeti odluke o potrebnim investicijama," kaže Carpentier. "U isto vrijeme, radi se o tako velikom zakonu - toliko dalekosežnom, složenom, i koji bi mogao utjecati na toliko mnogo vrijednosnih lanaca - da mislm da mu trebamo posvetiti dovoljno vremena kako bi u praksi funkcionirao," zaključuje Carpentier.
(Originalan članak pročitajte ovdje: Battle lines drawn for EU’s packaging waste law)