Zahtjev Njemačke da se "zajednička brojčana mjerila" uključe u reforme ekonomskog upravljanja EU je "ideološki" i "nema veze sa stvarnošću", navodi se u izvješću francuskih zastupnika objavljenom u srijedu
U izvješću se pozdravlja rad na ekonomskoj reformi kojom se javni dug EU želi vratiti na održivu razinu, a da pritom državama članicama ostavi dovoljno prostora za ulaganja u dvostruku digitalnu i zelenu tranziciju.
Međutim, njegovi autori, centrist Alexandre Holroyd i socijalistica Marietta Karamanli, pitaju se hoće li predložena reforma u sadašnjem obliku moći ostvariti te ciljeve.
Oštre kritike Europskoj komisiji
Reformom, koju je Komisija prvi put iznijela u travnju, želi se državama članicama pružiti veća fleksibilnost u pogledu planova za smanjenje zaduženosti koji uzimaju u obzir njihove specifične gospodarske kontekste. Do toga je došlo nakon oštrih kritika upućenih Komisiji da su prethodna pravila - na snazi prije pandemije Covida - poticala mjere štednje i rezanje javne potrošnje i time bila neprikladna za zahtjeve zelene tranzicije.
Ipak, propisani maksimalan prag javnog deficita od tri posto BDP-a će ostati i u novim pravilima, a članice bi trebale pojedino voditi izravne dijaloge s Komisijom kako bi se najbolje odredio koji plan održivosti odgovara njihovim potrebama.
Zajednička mjerila? Ne!
U još jednom dokumentu koji ponavlja protivljenje Francuske "zajedničkim mjerilima" Njemačke, odnosno brojčano određenim vrijednostima koja se primjenjuju na sve članice, autori tvrde kako je to "u suprotnosti s duhom reforme, kojoj bi fokus trebao biti na posebnostima svake države članice".
Prema njemačkom prijedlogu, koji je u zadnji trenutak prirodan prijedlogu reforme Europske komisije, članice s prekomjernim deficitima morale bi ga smanjivati za najmanje 0,5 posto BDP-a godišnje.
"Zašto 0,5 posto, a ne 0,1 posto ili 0,7 posto?", pitaju se retorički Holroyd i Karamanli i sumiraju cijelo njemačko stajalište kao "ideološko" te kažu da "ne odgovara stvarnosti".
Ostala ograničenja koja su Nijemci dodali uključuju i činjenicu da se fiskalna prilagodba ne može odgoditi za završne godine nacionalnih fiskalnih planova, dok zemlje s relativno visokim razinama duga morale bi smanjiti dug na još nižu razinu nego po starim pravilima.
U izvješću objavljenom u rujnu, europski think thank Bruegel, koji je napravo projekcije obračuna javnog duga po novim pravilima, utvrdio je da bi Francuska, kojoj prijeti postupak u slučaju prekomjernog deficita (EDP) na proljeće, jer trenutno ima deficit veći od četiri posto, morala smanjiti rashode ili povećati prihode za nevjerojatnih 30 milijardi eura godišnje.
Transparentnost? Da!
Holroyd i Karamanli također su kritizirali izostanak učinkovite komunikacije između vlade i parlamenta, uključujući i razmjenu dokumenata na kojima se temelje europski pregovori.
Autori navode da im je prilikom izrade izvješća rečeno da je sa svakom državom članicom podijeljena tablica u Excelu s projekcijama koje računaju u kakvom će stanju svaka od njih biti po novim pravilima.
"Unatoč ponovljenim zahtjevima upućenim nadležnim tijelima... nije bilo moguće dobiti pristup ovom dokumentu... Jednostavno je zapanjujuće što su izvjestitelji [francuskog parlamenta] morali kontaktirati zastupnike stranih parlamenata kako bi tome dobili pristup".
Preporučuju da se u francuski Ustav doda nova stavka, jer je predsjednik Emmanuel Macron najavio da će doći do ustavnih promjena prije isteka njegova mandata 2027., koja bi obvezala vladu da "bez odgode" proslijeđuje sve europske dokumente nacionalnom parlamentu i da organizira parlamentarnu raspravu prije usvajanja novih pravila.
Na istom tragu, autori izvješća žele i pojašnjenje načina na koji se računa analiza održivosti duga (DSA), koju bi Komisija trebala upotrebljavati za izradu planova smanjenja zaduženosti za svaku državu članicu, budući da matematička formula koja to određuje zasad nije objavljena.
Zelena ulaganja i 'zlatno pravilo'? Možda!
No, čini se kako se ni Holroyd i Karamanli međusobno ne mogu složiti oko pitanja kako osigurati da nova pravila ne ograničavaju javna ulaganja.
Karamanli ide toliko daleko da sugerira kako bi trebalo isključiti "zelena" ulaganja iz izračuna javnog duga i deficita. Taj princip neki nazivaju i "zlatno pravilo", a u nekim slučajevima bi se moglo proširiti i na sektore vojske i strateški važnih istraživanja.
Međutim, Holroyd se s tim ne slaže jer kaže da bi to moglo otvoriti "izrazito politiziranu raspravu o metodologiji" u kojoj bi se vrijeme trošilo na prijepore što točno predstavlja "zeleno" ulaganje, što bi onda ugrozilo mogućnost da se prije europskih izbora u lipnju 2024. postigne dogovor na razini EU.
Drugi načini da se taj problem riješi, prema njegovim riječima, mogli bi uključivati "korištenje DSA za potporu tranzicijskim investicijama [ili] uspostavu proračunskog okvira za ugljične emisije", rekao je za Euractiv.
Rasprava o proračunu za sljedeću godinu
Izvješće je objavljeno u trenutku kada krežu rasprave o francuskom proračunu za 2024. godinu, za kojeg vlada tvrdi da se fokusira na "ubrzanje smanjenja" javnog duga.
Deficit bi trebao pasti na 4,4 posto u 2024. godini, a zaduženost države bi trebala ostati na 109,7 posto BDP-a u 2024. godini, prema prognozama francuskog ministarstva gospodarstva, i zatim lagano pasti na 108,1 posto do 2027. godine.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Debt rules: French MPs oppose ‘ideological’ German position)