U Hrvatskoj udruzi proizvođača bioplina žale se da su troškovi poslovanja odletjeli u nebo, dok im država nameće ograničenja cijene i ne odgovara na njihove prijedloge
Ako se ne usvoje mjere koje je Hrvatska udruga proizvođača bioplina (HUPB) predložila prije dva mjeseca, do ljeta će bioplinari ugasiti 70 posto svoje proizvodnje, upozorili su u četvrtak iz HUPB-a.
U toj udruzi, naime, tvrde da da je stanje u sektoru proizvodnje bioplina alarmantno.
Velik rast ulaznih troškova
S jedne strane, Vlada im je postavila ograničenja cijene po kojoj mogu prodavati energiju, dok su im, s druge strane, u posljednje dvije godine uvelike porasle cijene sirovina, što je dovelo do rasta ukupnih ulaznih troškova za 130 do 170 posto.
U HUPB-u pritom podsjećaju da su 9. veljače održali Skupštinu na kojoj su usvojili tri zaključka koja smatraju ključnim za spas i opstojnost bioplinskog sektora u Hrvatskoj.
Zahtjevi bioplinara
Prvi je zahtjev da se bioplinska postrojenja izuzmu iz Vladine Uredbe o hitnim intervencijama za rješavanje pitanja visokih cijena električne energije. Ta bi mjera, izračunali su, omogućila da 26 megavata bioplinskih postrojenja nastavi proizvodnju.
Drugi je zahtjev da se u novu Uredbu o poticanju električne energije iz obnovljivih izvora implementira prethodno usuglašena formula koja bioplinskim postrojenjima u okviru HROTE-a omogućuje financijski bonus neophodan za pozitivno poslovanje bioplinskih elektrana. To bi, napominju u HUPB-u, spriječilo gašenje 21 megavata bioplinskih postrojenja.
Treći zahtjev odnosi se na donošenje uredbe kojom bi se postrojenjima koja su bila prisiljena raskinuti ugovore omogućilo ponovno potpisivanje ugovora s HROTE-om, i to uz otkupnu cijenu struje koja će se računati po novoj metodologiji. Ta bi mjera, ističu u HUPB-u, omogućila da 26 megavata bioplinskih postrojenja nastavi s proizvodnjom i pozitivno posluje do kraja važenja ugovora s HROTE-om.
"Do ljeta ćemo ugasiti 70 posto proizvodnje ako se hitno ne uvaže tri mjere koje smo za spas bioplinskog sektora predložili prije dva mjeseca. Te mjere nastavak su dosadašnjih razgovora koji se bezuspješno vode već godinu i pol dana s resornim ministarstvom", upozorio je predsjednik HUPB-a Marijan Cenger.
Država ih najprije poticala da pokrenu proizvodnju bioplina, a sada odugovlači s rješenjem
Zamjenik predsjednika HUPB-a Emil Guščić poručio je da su bioplinari u više navrata isticali kako im je glavni problem, s kojim se suočavaju još od kraja 2021. godine, enormni rast cijena svih ulaznih troškova. Taj je problem, dodao je, eskalirao u jesen prošle godine, čime je poslovanje bioplinskih elektrana dovedeno do toga da je postalo neisplativo, budući da se iz mjeseca u mjesec generiraju gubici u desecima tisuća eura. Zbog ograničenja cijene struje i rasta ulaznih troškova neka su postrojenja već ugašena, dok su druga značajno smanjila potrošnju.
"Mi nismo trgovci strujom, mi smo proizvođači struje", podsjetio je Guščić.
Dodao je kako ne zna kome bi bilo u interesu da se bioplinska postrojenja ugase.
"Država nas je poticala da krenemo u ovaj posao, među ostalim, i zbog zelene tranzicije. Uložili smo preko dvije milijarde kuna, a država je uložila još toliko subvencija. Zato je nelogično da se još ne nalazi rješenje i da toliko dugo traju razgovori", ocijenio je Guščić.
Naglasio je kako potrebno godinu dana i milijunsko ulaganje da se jedno bioplinsko postrojenje ponovno pokrene.
'Odričemo se energetske neovisnosti usred energetske krize'
Tajnik HUPB-a Ante Topalović istakao je da je do sada oko 110.000 kućanstava koristilo energiju iz bioplinskih postrojenja. No, sada, i to zbog velikog smanjenja proizvodnje, energiju iz bioplinskih postrojenja može koristiti samo 55.000 kućanstava.
"Apsurdno je da se usred energetske krize odričemo energetske neovisnosti", zaključio je Topalović.