Riječ je o velikim investicijama za koje je ostavljen prekratak rok, i to u uvjetima eskalacije cijena u građevinskom sektoru, napominju u Hrvatskoj gospodarskoj komori
Za manje od pet godina, 2028. godine, sve nove zgrade u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, trebale bi imati nultu emisiju stakleničkih plinova.
Odluka je to koju je ovih dana usvojio Europski parlament, a koju još mora potvrditi i Vijeće EU.
Svaka nova zgrada u EU imala bi vlastitu proizvodnju energije
Mjere koje su usvojili eurozastupnici ciljaju i na to da sve stambene zgrade do 2030. godine budu barem u energetskom razredu E.
Kod zgrada javnih tijela, rokovi za postizanje energetske učinkovitosti su kraći, odnosno govori se o 2026. godini. S druge strane, za stambene zgrade u kojima se provodi znatna obnova, rok za postizanje energetske učinkovitosti je nešto duži, odnosno riječ je o 2032. godini, objavili su Euractiv i svjetski mediji.
Podaci Europske komisije pokazuju kako zgrade u EU uzrokuju čak 40 posto potrošnje energije i 36 posto emisije stakleničkih plinova. Stoga u Bruxellesu žele da svaka nova zgrada u EU bude energetski neovisna, odnosno da ima vlastitu proizvodnju energije. Time će se smanjiti i emisija štetnih plinova, te će se štedjeti na korištenju, ali i uvozu energije.
Hrvatski građevinari kažu da su rokovi prekratki i nadaju se njihovu produljenju
Novi ekološki ciljevi EU zabrinuli su hrvatske građevinare koji upozoravaju da je riječ o prekratkim rokovima. Stoga se nadaju da bi se rokovi za postizanje ekoloških ciljeva u daljnjoj proceduri ipak mogli produljiti.
"Zelena tranzicija svakako mora biti okosnica strateških promišljanja u svakoj gospodarskoj aktivnosti i djelatnosti. No, u trenutnoj fazi, kada je nakon pandemije i rata u Ukrajini došlo do eskalacije cijena, svakako da je rok prekratak", kaže za Euractiv potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore (HGK) za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj.
Upozorava i kako svako pooštravanje propisa u segmentu emisije stakleničkih plinova i energetski neutralnih zgrada dovodi do dodatnog povećanja cijene gradnje.
Energetsku obnovu trebalo bi kombinirati s obnovom od potresa
I Mirko Habijanec, predsjednik Uprave građevinske tvrtke Radnik iz Križevaca, upozorava da je riječ o prekratkim rokovima, kao i da će njihovo postizanje za posljedicu imati povećanje cijene gradnje za 10 do 15 posto.
Ipak, Habijanec ne smatra da su postavljeni rokovi nedostižni u segmentu novogradnje, budući da hrvatski građevinari i sada već grade energetski učinkovite zgrade. No, napominje kako bi moglo doći do problema kada je riječ o sanaciji postojećih zgrada, a njih je u Hrvatskoj puno, posebno kada se uzme u obzir da nas čeka obnova od potresa.
Dodaje i kako je ekološke ciljeve lakše ostvariti na moru, gdje je i puno više sunčanih dana, nego na kopnu, a posebno u planinskim područjima.
"Hrvatska je, nažalost, potresno područje. Treba poraditi na tome da zgrade koje se grade i obnavljaju budu otporne kako na potres, tako i da ispunjavaju nove ekološke ciljeve EU s nultom emisijom stakleničkih plinova", zaključuje Habijanec za Euractiv.