Europski parlament je u utorak, 14. ožujka, usvojio nacrt mjera za povećanje stope energetske obnove i smanjenje potrošnje energije i emisija stakleničkih plinova.
Parlament je donio stajalište sa 343 glasa za, 216 protiv i 78 suzdržanih. Zastupnici će sada započeti pregovore s Vijećem o konačnoj verziji propisa.
Predloženom revizijom Direktive o energetskim svojstvima zgrada žele se znatno smanjiti emisije stakleničkih plinova i potrošnja energije u sektoru zgrada u EU-u do 2030. kako bi on do 2050. postao klimatski neutralan. Drugi su ciljevi povećanje stope energetske obnove neučinkovitih zgrada i poboljšanje razmjene informacija o energetskim svojstvima.
„Sve veće cijene energije skrenule su pozornost na mjere energetske učinkovitosti i uštede energije. Poboljšanjem učinkovitosti zgrada u Europi smanjit će se računi i naša ovisnost o uvozu energije. Želimo da se direktivom smanji energetsko siromaštvo i smanje emisije te da se osigura bolje okruženje u zatvorenome prostoru za zdravlje ljudi. Riječ je o strategiji rasta za Europu kojom će se osigurati stotine tisuća kvalitetnih radnih mjesta na lokalnoj razini u građevinarstvu i obnovi, uz istodobno poboljšanje dobrobiti milijuna ljudi koji žive u Europi.”, rekao je između ostalog Ciarán Cuffe, zastupnik iz redova Zelenih (ESS) izvjestitelj za Direktivu o energetskim svojstvima zgrada.
Ciljevi smanjenja emisija
Od 2028. sve nove zgrade trebale bi imati nulte emisije, dok je rok za nove zgrade u posjedu ili vlasništvu javnih tijela 2026. Ako je to tehnički i gospodarski izvedivo, od 2028. sve nove zgrade trebale bi biti opremljene i solarnim tehnologijama, a za stambene zgrade u kojima se provodi znatna obnova rok je do 2032.
Na ljestvici od A do G, gdje je G razred energetskih svojstava koji obuhvaća 15 % nacionalnog fonda zgrada s najlošijim energetskim svojstvima u svakoj državi članici, stambene zgrade morale bi postići barem razred E do 2030., odnosno D do 2033. Uredske i javne zgrade morale bi postići te razrede do 2027., odnosno do 2030. Poboljšanje energetskih svojstava (koje može biti provedeno u obliku ugradnje izolacije ili poboljšanja sustava za grijanje) provodi se kad se zgrada prodaje ili se na njoj provodi znatna obnova, odnosno, ako se iznajmljuje, kad se sklapa novi ugovor.
Države članice utvrdit će potrebne mjere za postizanje tih ciljeva u nacionalnim planovima obnove.
Mjere protiv energetskog siromaštva
Nacionalni planovi obnove trebali bi obuhvaćati programe potpore za olakšavanje pristupa bespovratnim sredstvima i financiranju. Države članice moraju uspostaviti besplatne informacijske točke i troškovno neutralne programe obnove. Financijskim mjerama trebala bi se osigurati znatna premija za dubinske obnove, pogotovo zgrada s najlošijim svojstvima, a ranjivim kućanstvima trebalo bi na raspolaganje staviti ciljana bespovratna sredstva i subvencije.
Mogućnost izuzimanja
Spomenici bi bili izuzeti od novih pravila, a države članice mogu izuzeti i zgrade zaštićene zbog njihove posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti, tehničke zgrade, privremene zgrade te crkve i vjerske objekte. Mogu izuzeti i socijalne stanove u javnom vlasništvu ako bi njihova obnova dovela do povišenja najamnine koje se ne može nadoknaditi uštedom na računima za energiju.
Zastupnici također žele dopustiti državama članicama da prilagode nove ciljeve za ograničeni postotak zgrada ovisno o gospodarskoj i tehničkoj izvedivosti obnove i dostupnosti kvalificirane radne snage.
Nakon izglasavanja, zastupnici započinju pregovore s Vijećem o konačnoj verziji propisa.
