Energetika

ENERGETSKA UČINKOVITOST ZGRADA: Prijedlog o kojem glasaju eurozastupnici nudi niže režije i stvara nova radna mjesta

Autor Ciarán Cuffe

O planu za poboljšanje energetske učinkovitosti europskih zgrada o kojem se u utorak glasa u Strasbourgu za Euractiv piše Ciarán Cuffe, irski zastupnik iz redova Zelenih i arhitekt po struci.

EP Plenary session - Energy performance of buildings (recast)
Izvor: Alexis HAULOT/© European Union 2023 - Source : EP

Rješenje za sve veće cijene energenata koje bi moglo sniziti račune, smanjiti energetsku ovisnost Europe i stvoriti stotine tisuća radnih mjesta doslovno nas okružuje - radi se o zgradama. Građevine su glavni potrošači energije u Europskoj uniji, i na njih otpada oko 40 posto ukupnih potreba, a proizvode 36 posto svih emisija CO2. Zašto? Zato što ima na milijune zgrada - njih 70 posto - koje su energetski neučinkovite.

Posljedica te zapanjujuće razine neučinkovitosti jest da potrošači i kompanije širom Europe svake godine gube enormne količine novca. Plaćaju cijenu neučinkovitosti kroz astronomske račune, a svaki dan se milijuni eura troše na energente koji se jednostavno bacaju kroz prozor.

Ne možemo dopustiti da se ovakva situacija nastavi. Možemo ju zaustaviti uvođenjem opsežne i ambiciozne politike učinkovitosti, za sve zgrade u EU. Cilj odredbe of energetskoj učinkovitosti zgrada (EPBD) je da fundus zgrada Europe postane energetski visoko učinkovit do 2050. Dogovor koji se o tom zakonu postigao na odboru za industriju i energetiku (ITRE) Europskog parlamenta ostvaruje taj potencijal, i o njemu će glasati svi zastupnici danas u Strasbourgu.

Pregovaračka pozicija parlamenta poboljšala je prijedlog Europske komisije, jer sadrži odredbe koje štite najmoprimce od visokih računa za režije, uvodi socijalnu zaštitu, i štiti vlasnike zgrada kroz subvencioniranje programa za renovacije. Plan je i fleksibilan, jer nudi mogućnost da se za pravila odlože za stambene zgrade, i za izuzetke poput povijesnih zgrada, u skladu s planovima renovacija koji će se krojiti u odnosu na okolnosti svake pojedine države.

U konačnici, to je pravi plan za Europu koji može stvoriti stotine tisuća visokokvalitetnih lokalnih radnih mjesta, smanjiti našu energetsku ovisnost, i pomoći da postignemo zadane klimatske ciljeve.

Pošten i realističan plan

Često puta najsiromašniji žive u zgradama koje uludo troše najveće količine energenata - u tzv. "zgradama najgore učinkovitosti."  Stoga je posljedica da oni plaćaju i najviše račune. Zato pristup Europskog parlamenta cilja baš na takve zgrade, kako bi se snizili troškovi, i kako bi se time suzbilo energetsko siromaštvo.

Traženjem od država članica da same odrede energetski najlošijih 15 posto zgrada u svojim zemljama i stave ih u kategoriju označenu "G," također osiguravamo i pravednu raspodjelu odgovornosti među svim zemljama EU. Povećali smo ambicije za renoviranje neučinkovitih zgrada, ali smo i usvojili jače socijalne zaštite, poput odredbi koje sprečavaju neproporcionalni rast stanarina, ili deložacije.

Tu je i obaveza za sve države članice da pruže tzv. troškovno neutralne programe renovacija - što znači da trošak potrebnih radova ne smije koštati više od planirane uštede na računima za energente. Primjerice, tvrtke za energetske usluge (ESCO) u većini zemalja članica snose trošak samih radova i olakšavaju renovacije, dok su ljudi koji u tim zgradama žive na dobitku zbog zčinkovitijih i udobnijih domova.

Financiranje, koje mora biti određeno baš za tu svrhu i kojeg treba biti dovoljno - mora doći iz nacionalnih i europskih sredstava. Informacije o subvencijama i renovacijama bi trebale biti dostupne kroz neovisna i cjelovita one-stop-shop rješenja. 
Članice moraju već sada raditi planove za potpuno napuštanje fosilnih goriva u svim zgradama do 2050., dok se istovremeno energija iz obnovljivih izvora i osobito solarna energija jačaju kroz propisane kriterije za zgrade, gdje god je to tehnički i ekonomski izvedivo.

Kućanstvima se daje mogućnost da sama preuzmu kontrolu nad svojim troškovima za energiju, instaliranjem solarnih panela koji besplatno proizvode energiju. Uz punjače za električne automobile, te okvir koji omogućava da se automobili koriste kao baterije, ljudi bi mogli srezati račune i time sudjelovati u energetskoj tranziciji.

Fleksibilan plan

Svaka država EU je različita, pa smo napravili plan koji je fleksibilan. Svaka zemlja mora razviti vlastiti nacionalni plan renovacije koji odgovara njenim individualnim potrebama. Državama se omogućava da traže izuzeće od tog plana, za povijesne ili vjerske zgrade, za male građevine, ili za one koje se samo privremeno koriste.

Zemlje Europske unije mogu olakšati teret renovacija za vlasnike nekretnina, kojima će dobro doći dodatno vrijeme za prilagodbu novim pravilima. Mogu i zbog toga uvesti neke iznimke, primjerice ako nema dovoljno radne snage da bi se provela obnova.

No, izuzimanja od propisanih kriterija za stambene zgrade imaju ograničeno trajanje i raspon. Ne smijemo određene skupine, kao npr. najmoprimce, zatvoriti u vlažne i hladne nastambe i time im oduzeti priliku da imaju koristi od dostojanstvenog stanovanja i nižih računa za režije.

Pravi plan za Europu

Europa se mora fokusirati na energetsku učinkovitost i na mjere za štednju energije. Zgrade su u tom pogledu najgori prijestupnici, a EPBD je zlatna šansa da se upregnu lokalni obnovljivi izvori energije i time postupno smanje računi, poboljša kvaliteta stanovanja, smanji ovisnost o uvoznim energentima, i suzbije energetsko siromaštvo.

Visoke stope renovacija i viši standardi za novogradnju također će imati i efekt na ekonomski rast i stvaranje novih radnih mjesta. EPBD će stvoriti stotine tisuća kvalitetnih radnih mjesta u građevinskom sektoru, renovacijama, i obnovljivim industrijama - jer i javni i privatni sektori će morati investirati u to. Male tvrtke će biti na dobitku, kao i gospodarstvo u cjelini.

Nadalje, značajno manja potrošnja plina u europskim zgradama bio bi još jedan udarac za Putinov agresorski rat u Ukrajini.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratio se Europskom parlamentu isti dan kad je velikom većinom usvojen sporazum o EPBD-u u odboru ITRE. Bio je to podsjetnik da ne smijemo posustati u radu na smanjenju europske ovisnosti o ruskim energentima.

U sporazumu o EPBD-u parlament je uspio naći pravedan i učinkovit pristup stvaranju klimatski neutralnog fundusa zgrada u Europi, koji smanjuje troškove, energetsku ovisnost, i stvara stotine tisuća radnih mjesta. Zato je taj dogovor dobio podršku svih glavnih političkih skupina.

Pozivam stoga sve kolege zastupnike u Europskom parlamentu da podrže taj dogovor na glasanju u utorak u Strasbourgu.

(NAPOMENA: Svi stavovi izneseni u ovoj kolumni za Euractiv predstavljaju isključivo gledište autora i ne odražavaju stavove Euractivove medijske mreže. Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Energy efficient buildings: the insurance policy against high energy bills)