Energetika

BORBA ZA ENERGETSKU UČINKOVITOST: Europski zakon o ekološkim standardima nailazi na otpor desnice u Europskom parlamentu

Autor Euractiv/Nikolaus J. Kurmayer

Dok ulazimo u zadnju fazu pripreme nove europske odredbe o energetskoj učinkovitosti zgrada (Energy Performance of Buildings Directive, EPBD) predstojeće glasanje u Europskom parlamentu moglo bi za nju biti ključan ispit.

epa10410800 Members of the European Parliament (MEPs) attend a voting session at the European Parliament in Strasbourg, France, 17 January 2023. EPA-EFE/JULIEN WARNAND
Izvor: Julien Warnand/EPA

EPBD se trenutno mijenja kako bi se smanjila energetska potrošnja zgrada u Europi, u sklopu šireg plana da se smanje emisije do 2030. Kako bi se to postiglo, Europska komisija predlaže uvođenje minimalnih energetskih standarda za 15 posto građevina s najgorom energetskom ocjenom, koja bi se na skali Europske unije označavala slovom "G."

Po njihovom prijedlogu, koji je upućen u Europski parlament u prosincu 2021., sve građevine u Europi morale bi dostići taj minimalni prag do 2033., bez obzira radi li se o stambenim objektima ili ne. A do 2050. bi cijeli građevinski sektor trebao emisije svesti na nulu.

Međutim, nejasno je hoće li predloženi minimalni standard energetske učinkovitosti (MEPS) preživjeti sve veće protivljenje pojedinih država članica EU. "Usprotivit ćemo se EPBD-u kao vlada - ali prije svega, kao Talijani," rekao je talijanski ministar za infrastrukturu i najviđeniji desničar te zemlje, Matteo Salvini.

Pobuna koju su isprva pokrenule Italija i Poljska sad polako privlači sve više pobornika i u Europskom parlamentu, gdje se o EPBD-u zastupnici trebaju izjasniti na glasanju zakazanom za utorak, 14. ožujka.

Europarlamentarci će u utorak glasati slažu li se s tekstom kojeg je prošli mjesec dogovorio odbor za industriju, istraživanje i energetiku (ITRE) Europskog parlamenta. Tekst kojeg je ispregovarao irski zastupnik uz redova Zelenih, Ciarán Cuffe, ustraje na uvođenju minimalnog energetskog standarda - i čak postavlja ambicioznije ciljeve u usporedbi s originalnim prijedlogom Komisije.

Protivljenje desnice

Prijedlog su podržale sve glavne parlamentarne skupine i na lijevoj i desnoj strani političkog spektra. No, skupina krajnje desnice Idenitet i demokracija (ID) gorljivo se protivi EPBD-u, jer kažu da cijeli zakon treba ispregovarati iznova, i zasad su predložili 22 izmjene koje žele da se uvrste u tekst.

Osim krajnje desnice, pobuni se sad pridružuju i zastupnici iz drugih desničarskih stranaka. Među njima je nacionalistička skupina Europskih konzervativaca i reformista (ECR), koju predvodi poljska stranka Pravo i pravda (PiS) koja je uputila 25 prigovora na nacrt prijedloga.

Ali neočekivan preokret u zadnjem trenutku priredio je njemački europarlamentarac iz liberalne stranke FDP, Andreas Glück, koji je 3. ožujka na adrese svih 705 eurozastupnika poslao e-mail u kojem ih je pozvao da podrže njegove amandmane, koji bi, kako kaže, trebali omogućiti državama članicama "više fleksibilnosti u prilagodbama minimalnih standarda za energetsku učinkovitost."

Države EU mogu hipotetski tražiti privremena izuzeća od propisanog minimuma, pod uvjetom da su u skladu s unaprijed određenim ograničenjem. Glück predlaže da se to ograničenje ukine, što bi omogućilo državama pravo na neograničena izuzeća od pravila o renovaciji zgrada.

Poznato je da Glück nije veliki ljubitelj odredbe Europske unije o zgradama. "Cijeli pristup je promašen," rekao je za njemački tabloid Bild početkom ožujka, i pritom pozvao na dodatne renovacije u južnim i istočnim zemljama Europe - umjesto u bogatijim dijelovima kontinenta, gdje su zgrade već sad energetski učinkovitije. No, Glückpred sobom ima još jednu prepreku prije glasanja.

Da bi njegovi amandmani prošli u utorak, potrebna mu je podrška najmanje 35 parlamentaraca, po pravilniku Europskog parlamenta. Njegova vlastita politička skupina centra, Renew Europe, podržala je tekst dogovoren na odboru - i sad ne želi podržati njegove ideje. Stoga je Glück krenuo potražiti saveznike u drugim političkim skupinama. I čini se da ih je našao.

Po dnevnom redu za zasjedanje 14. ožujka, kad Europski parlament treba glasati o EPBD-u, skupina krajnje desnice ID je tražila i dobila odvojeno glasanje o ograničenju za izuzeća, zahvaljujući podršci niza "pobunjenih" eurozastupnika koji su se odmetnuli od stava vlastitih klubova.

Prema internim dokumentima koje je vidio Euractiv, Glück u zahtjevu za odvojenoglasanje je predao potreban broj potpisa, a podršku su mu dijelom pružili i zastupnici iz skupine krajnje desnice ID. Među potpisnicima je i Markus Buchheit, desničarski zastupnik iz njemačke anti-imigrantske stranke Alternativa za Njemačku (AfD).

Na upit Euractiva iz Glückovog ureda su kategorički negirali da uspjeh njegovog zahtjeva ovisi o potpisima krajnje desnice. No, odbili su novinarima pokazati popis potpisanih zastupnika. 

EPP želi izbaciti svako spominjanje potencijalnih penala

Sad kad desno orijentirani zastupnici otvoreno namjeravaju osakatiti prijedlog za uvođenje EPBD-a, u centru pažnje su se našli konzervativni Pučani (EPP), najveća skupina u cijelom sazivu. A i oni su, čini se, voljni razvodniti ambiciozne planove iz prijedloga.

"EPBD će nesumnjivo imati izravan efekt na građane," kaže irski zastupnik Seán Kelly koji u pregovorima predstavlja EPP. Kako bi se izbjegli "netočni opisi" društvenih posljedica EPBD-a i kako bi se izbjegao politički otpor, Kelly predlaže da se iz teksta izbaci svako spominjanje penala.

"Jednostavno rečeno, nitko neće biti deložiran zato što nisu u stanju renovirati svoju kuću, niti će se zbog toga ići u rušenje cijenjenih zgrada po Europi. Iz tog razloga, poslali bismo jasnu poruku građanima brisanjem bilo kakvog spomena o kaznama iz prijedloga Europske komisije," rekao je Kelly u eseju za Euractiv.

Minimalni standardi energetske učinkovitosti (MEPS) naišli su na snažnu podršku građevinskog sektora, kao i ekoloških aktivista. "To već godinama tražimo od europarlamentaraca," kaže Brook Riley, nadležan za europske poslove danskog proizvođača izolacijskog materijala Rockwoola. "To bi nam dalo jasnu predodžbu koliko zgrada bi trebalo renovirati u sljedećih desetak godina, pa bismo onda mogli početi planirati investicije."

"A kako gotovo četvrtina stanovnika Europske unije živi u energetskom siromaštvu, teško je zamisliti neku važniju temu od renovacije zgrada," zaključuje Riley u razgovoru za Euractiv.

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU’s green buildings law faces right-wing backlash in European Parliament)