Metodologija za utvrđivanje cijena transporta jednaka je za sve i nije vezana uz tvrtke, nego uz dionice naftovoda, odgovara Veselica na žalbe iz Slovačke da su cijene JANAF-a prevelike.

EURACTIV: Iz Budimpešte su najavili da s Hrvatskom žele surađivati na povećanju kapaciteta JANAF, što bi (i) za Mađarsku bio alternativni pravac opskrbe naftom, koju sada uglavnom uvoze iz Rusije. Kakvi su infrastrukturni radovi na vašoj mreži potrebni za to, koliko bi oni koštali i koliko bi trajali?

VESELICA: S obzirom da je realni kapacitet JANAF-a 24 milijuna tona godišnje, a uobičajeno transportiramo od osam do devet milijuna tona, već smo u ovom trenutku apsolutno spremni značajno povećati transport za Mađarsku. Dali smo garancije Vladi i Europskom vijeću da smo spremni na mjesečnoj razini transportirati milijun tona sirove nafte iz Omišlja do mađarske granice. To znači da JANAF može od sutra zadovoljiti sve potrebe Republike Mađarske za sirovom naftom.

EURACTIV: Iz Slovačke se žale da Janaf ima prevelike naknade i da im one otežavaju diverzifikaciju opskrbe. U Slovnaftu ističu da je trošak transporta nafte u Slovačkoj tri eura po toni, dok JANAF naplaćuje 17 eura. Zbog toga su čak zatražili od slovačke vlade da razgovara s našom Vladom. Kako to komentirate?

VESELICA: JANAF trenutno ima važeći ugovor s MOL Grupom, koji se odnosi i na transport za rafineriju u Bratislavi, koja je u vlasništvu Slovnafta, a koji je dio MOL Grupe. 

Cijene usluga JANAF-ovog naftovodno-skladišnog sustava utvrđene su u pregovaračkom postupku sukladno Pravilniku o utvrđivanju cijena transporta nafte naftovodnim sustavom JANAF-a. Istim Pravilnikom definirana su i osnovna načela metodologije za utvrđivanje cijena transporta nafte te terminski plan utvrđivanja cijena transporta nafte. Podnositelj zahtjeva za pristup naftovodnom sustavu JANAF-a mora ispunjavati tehničke uvjete pristupa utvrđene Tehničkim uvjetima za pristup transportnim kapacitetima JANAF-a, važećim u trenutku podnošenja navedenog zahtjeva sukladno Zakonu o tržištu nafte i naftnih derivata. 

Metodologija za utvrđivanje cijena transporta osigurava jednak tretman prema svima i nije vezana za pravne osobe, nego za dionice naftovoda. 

EURACTIV: Nakon što joj je prošle godine onemogućen uvoz ruske nafte preko Omišlja, Srbija je najavila da će u roku od dvije godine izgraditi naftovod prema Mađarskoj, gdje bi se trebala spojiti na naftovod Družbu. Što će to značiti za JANAF?

VESELICA: Naftna industrija Srbije je dugogodišnji partner JANAF-a, s kojim njegujemo izvrsne odnose, a nedavno smo sklopili i novi ugovor. Riječ je o dvogodišnjem ugovoru o transportu, temeljem kojeg je NIS rezervirao transportne kapacitete JANAF-a po načelu "puno za prazno" u količini od 6,2 milijuna tona nafte s mogućim odstupanjem od deset posto. Ugovor vrijedi za cijelu 2023. i 2024. godinu i još je jedna potvrda povjerenja koja uživamo kod svojih partnera, kojima pružamo u potpunosti sigurnu opskrbu sirovom naftom. 

EURACTIV: Sankcije Rusiji, čini se, i JANAF stavljaju u novu poziciju, ne samo na hrvatskom, nego i na znatno širem tržištu, budući da JANAF postaje jedan od velikih hrvatskih aduta u novoj geopolitičkoj situaciji. Je li se to već odrazilo na vaše poslovanje u prošloj godini i što očekujete od ove i narednih godina? 

VESELICA: Zahvaljujući promišljenim odluka Uprave, kao i zalaganju svih zaposlenika, JANAF je u prvih devet mjeseci 2022. godine ostvario ukupan prihod na razini 88 milijuna eura, što je 17 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. 

Sudeći prema svim dostupnim pokazateljima, imamo razloga vjerovati kako je cijela 2022. bila izvrsna poslovna godina za JANAF te se nadamo kako će se to potvrditi i službenom objavom rezultata poslovanja. 

O perspektivi poslovanja JANAF-a najrječitije govore ugovori o transportu nafte te skladištenju nafte i naftnih derivata, koje kontinuirano potpisujemo s našim partnerima, redom najuglednijim energetskim kompanijama regije i šire. Njihovo povjerenje potvrđuje kako je poslovna perspektiva JANAF-a za predstojeće razdoblje dobra. Spremni smo za sve izazove koje budućnost nosi. 

EURACTIV: Kakve su vam infrastrukturni projekti u planu? 

VESELICA: JANAF je trenutno u izvrsnoj poziciji za pokretanje investicija, budući da raspolaže izrazito visokom akumulacijom sredstava. 

Uz redovno održavanje i investicije u postojeću infrastrukturu potrebno za očuvanje najviših sigurnosnih i tehnoloških standarda, u tijeku je i realizacija solarne elektrane na terminalima Omišalj i Slavonski Brod. Također, u tijeku je izrada dokumentacije za projekt izgradnje novih spremnika za sirovu naftu upravo u kontekstu pozicioniranja JANAF-a kao ključnog čimbenika za opskrbu jugoistočne Europe sirovom naftom. Planiramo nastaviti ulaganja i u spremničke kapacitete i u Sisku i u Omišlju vezano za zahtjeve naših korisnika.

EURACTIV: Koliko nafte Hrvatska, a koliko okolne zemlje, uvezu preko JANAF-a? Iz kojih zemalja dolazi nafta?

VESELICA: Od nekih osam do devet milijuna tona godišnje, koliko JANAF transportira, oko dvije trećine prevezene sirove nafte odnosi se na izvoz. 

EURACTIV: Stručnjaci upozoravaju da se u Europu i dalje uvozi ruska nafta, ali da se ne knjiži kao takva jer joj kao zemlja porijekla stoji Indija ili neka druga, s obzirom na to da su te zemlje u proteklih godinu dana povećale uvoz nafte iz Rusije, i to po diskontnim cijenama. Provodi li se nadzor nad time iz kojih zemalja nafta stvarno dolazi? 

VESELICA: Državna tijela Vlade nadležna za nadzor provođenja sankcija aktivno djeluju u provjeri provođenja odluka iz paketa sankcija Europske komisije.