Članice Europske unije usvojile su u utorak, 25. srpnja, zakon o proširenju infrastrukture za punjenje električnih vozila, što predstavlja ključan korak prema popularizaciji električnih vozila

Takav spori razvoj prijeti ostvarenju ciljeva koje je Europska unija sama sebi zadala da do 2030. i 2050. godine razvije mrežu postaja za brzo punjenje duž svih glavnih prometnih koridora EU.

Električni automobili moći će se puniti kao što se danas pune benzinci i dizelaši

Vijeće EU, na čelu sa Španjolskom, usvojilo je u utorak Uredbu o infrastrukturi za alternativna goriva (AFIR), koja će na jesen biti objavljena u službenom listu EU i koja će stupiti na snagu dvadeset dana nakon objave. Na terenu će se nova pravila primjenjivati šest mjeseci nakon stupanja na snagu.

"Novi zakon važna je točka u našem planu 'Fit for 55' kojom se osiguravaju veći kapaciteti javnih punionica na ulicama europskih gradova i duž europskih autocesta", izjavila je španjolska ministrica prometa i mobilnosti Raquel Sasnchez Jiménez.

"Optimistični smo da će u bliskoj budućnosti građani moći puniti svoje električne automobile jednako lako kao što to danas čine na tradicionalnim benzinskim crpkama".

Potrošači i dalje oklijevaju

Iako potrošači i dalje oklijevaju u pogledu potpunog prelaska na električni pogon, zakonom se nastoji riješiti začarani krug niskog broja punionica koji dovodi do još nižeg broja potrošača i posljedično još manje potražnje za punionicama.

Međutim, prema novim pravilima, zemlje EU sada su obvezne povećati broj punionica za električnih vozila i vozila na hidrogen i pojednostaviti postupak punjenja.

Punionica na svakih 60 kilometara 

Konkretno, uredba obvezuje sve države članice EU da do 2025. godine na svim glavnim cestama osiguraju punionice za osobna vozila koje moraju biti raspoređene na svakih 60 kilometara. Punionice se također moraju osigurati i za kamione na svakih 60 kilometara, kao i punionice vodika na svakih 200 kilometara, ali za to je državama dopušten dulji rok.

Proširenje infrastrukture za punjenje mora se odvijati paralelno s povećanjem korištenja električnih vozila, pri čemu članice moraju osigurati dodatni kapacitet javnih punionica od 1,3 kilovata po svakom prodanom električnom automobilu. Smanjena ciljna vrijednost od 0,8 kilovata primjenjuje se za svaki hibridni automobil s plug-in tehnologijom.

Dodatna punionica za svaka 33 prodana električna automobila

U izračunu za Euractiv, ekološki think tank Međunarodno vijeće za čisti prijevoz (ICCT) podsjeća da bi to u praksi značilo da se mora izgraditi jedna dodatna punionica za svaka 33 prodana električna automobila.

Ako se ostvare projekcije Međunarodne energetske agencije (IEA) i njihove prognoze o prodaji električnih vozila, to bi značilo da se do 2025. godine u Europi mora instalirati oko 600.000 novih punionica. Broj već postavljenih javnih punionica u EU je u 2022. godini iznosio oko 450.000.

Ako u nekoj državi članici EU udio električnih vozila u voznom parku dosegne 15 posto, onda može podnijeti zahtjev za odstupanjem od uredbe. Udio električnih vozila u ukupnom fondu automobila u cijeloj EU trenutno je tek oko 2,3 posto.

Zemlje članice Europske unije usvojile su u utorak (25. srpanj) zakon o proširenju infrastrukture za punjenje električnih vozila za e-automobile u Europskoj uniji, što predstavlja odlučujući korak u uvođenju e-mobilnosti.

Reakcije automobilske industrije

Novi zakon stručnjaci pozitivno ocjenjuju.

To je "značajan korak naprijed u olakšavanju prijelaza na elektromobilnost, rješavanjem kroničnog problema 'kokoši i jajeta' u europskoj infrastrukturi za punjenje", izjavio je za Euractiv  Felipe Rodríguez iz ICCT-a.

Za razliku od drugih u svijetu, EU ne postavlja samo neobvezujuće ciljeve, već ih i propisuje zakonom.

"Ova uredba mogla bi inspirirati i druge zemlje i regije koje se bore s uvođenjem infrastrukture, dodao je.

Međutim, prema automobilskoj industriji, postavljeni ciljevi nisu dovoljno ambiciozni, jer se strahuje da još uvijek neće biti dovoljno raspoloživih punionica i da će se kupci tako teže odlučivati na kupnju električnih vozila.

"Već danas vidimo da nedostatak punionica ozbiljno otežava tržišno prihvaćanje vozila s nultom stopom emisija", izjavio je Sigrid de Vries, šef europskog automobilskog lobija ACEA.

Čak i s novim ciljevima, "značajan  jaz u infrastrukturi i dalje će ograničavati smanjenje emisija CO2 i prijelaz našeg sektora na klimatsku neutralnost", kazao je de Vries u ožujku.

Subvencije za punionice

Prema limitima voznog parka uvedenog u EU za osobne automobile, proizvođači automobila obvezni su znatno povećati udio prodanih električnih vozila već do 2030., a od 2035. moraju prodavati isključivo automobile s nultom stopom emisija. Ako te ciljeve ne ostvare, mogu im se odrediti novčane kazne.

Međutim, iz straha da bi proširenje mreže punionica moglo iziskivati velike troškove, članice EU odustale su od još većih ciljeva za izgradnju infrastrukture. Njemačka, primjerice, subvencionira proširenja mreže punionica u iznosu od milijardu eura.

Samo su Poljska i Rumunjska na kraju glasale protiv nove uredbe, dok su Italija i Latvija bile suzdržane. Budući da su sve ostale zemlje EU bile za, odluka je donesena kvalificiranom većinom.

Jednostavnije plaćanje

Osim propisivanja minimalnog broja punionica, novim zakonom namjerava se riješiti još jedan problem: korisnici punionica često se moraju nositi i sa složenim platnim uslugama ili modelima pretplate.

Ubuduće sve javne punionice moraju korisnicima omogućiti plaćanje za koje nije potrebna pretplata. Stanice za brzo punjenje kapaciteta većeg od 50 kilovata također moraju sve imati čitače kartica.

To bi trebalo učiniti punionice "jednako lakima za korištenje kao što su tradicionalne benzinske crpke", rekao je eurozastupnik Petar Vitanov (S&D), koji je uime Europskog parlamenta nedavno preuzeo pregovore od svojeg bivšeg kolege iz kluba socijaldemokrata Ismaila Ertuga.

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU states agree to expand bloc’s EV-charging station network)