Nestašica antibiotika i drugih lijekova ovih dana je vlastima po cijeloj Europskoj uniji zadala novu glavobolju, uslijed sve većeg bijesa građana suočenih s nedostatkom osnovne medicinske njege.
Lijekovi za bolove i temperaturu (to jest, bilo koji preparat koji sadrži paracetamol ili ibuprofen) i antibiotici sve se teže mogu pronaći u ljekarnama - a osobito je teška situacija s lijekovima za djecu.
Kako je u siječnju Euractivu rekao čelnik europskog udruženja proizvođača generičkih lijekova Medicines for Europe, Adrian van den Hoven, tržište antibiotika trebalo bi se stabilizirati početkom veljače, pod uvjetom da se i stope zaraze također po očekivanjima smanje.
Međutim, upitno je hoće li do toga doći jer cijela Europa je trenutno izložena valu zaraza, u kombinaciji sezonske gripe, Covida-19, i respiratornog virusa RSV, zbog čega se svuda bilježi povećanje hospitaliziranih slučajeva kao i potražnje za lijekovima. Budući da je do kraja zimske sezone gripe ostalo još manje od tri mjeseca, neki stručnjaci izražavaju zabrinutost da bi opskrbni lanci mogli biti opterećeni do točke pucanja.
Euractivova mreža dopisnika pozabavila se situacijom kako trenutno izgleda u glavnim gradovima Europske unije i istražila razloge zbog kojih je tržište Europske unije došlo u takvu slijepu ulicu.
Utjecaj stopa oboljelih
U razgovoru za Euractiv, Van den Hoven, iz udruženja Medicines for Europe, rekao je početkom siječnja da bi se stanje moglo normalizirati “za oko mjesec dana, pod uvjetom da se smanje i stope oboljelih.”
No, problem je u tome što nakon globalne pandemije sezonske zaraze više nisu tako predvidljive kao što su bile prije pojave Covida.
“Sad smo u vremenu nakon Covida, i ne znamo koliko visoko stope zaraženosti mogu ići. Tako da ako se brojke oboljelih zadrže na vrlo visokim razinama, to bi moglo potrajati i dulje od mjesec dana,” dodao je. Van den Hoven je objasnio da se proizvođači sad prilagođavaju situaciji povećanjem proizvodnje antibiotika, što znači povećanje broja radnika u tvornicama.
S druge strane, malo pozitivnija vijest je da se velik dio tih lijekova još uvijek proizvodi u Europi. “Jedan dio se radi u Indiji, ali još uvijek se dobar dio proizvodi ovdje u Europi - u Austriji, u Francuskoj, u Velikoj Britaniji,” rekao je.
Dramatičan pad potrošnje za vrijeme pandemije
Što se tiče konkretno nestašice antibiotika, rekao je da je tijekom pandemije došlo do dramatičnog smanjenja potrošnje, jer su ljudi u velikom broju radili od kuće - a kad bi izašli van svuda su nosili maske. Zbog toga su se proizvođači prilagodili manjoj potražnji smanjenjem proizvodnje.
Ali porast broja oboljelih od zaraznih bolesti u 2022. godini pojavio se ranije nego što se očekivalo.
“Očekivao se veliki val zaraze, ali mislilo se da će to biti tek uoči Božića ili malo nakon tog. No umjesto tog, val je došao već u listopadu i studenom. To je dovelo do velikog rasta potražnje za antibiotičkim lijekovima,” rekao je Van den Hoven.
Osim toga, barem u slučaju Europe i SAD-a, došlo je i do značajno povećane potražnje za lijekovima za djecu i topivim prašcima. “To je osobito velik problem, jer, naravno, proizvođači rade manje lijekova za djecu nego za odrasle, jer jednostavno ima manje djece,” rekao je.
Iako se nazire rješenje za antibiotike, za druge lijekove bi ovakvo stanje moglo potrajati, jer nema čak ni nekih osnovnih sirovina, poput primjerice papira ili kartona. To je djelomično i zbog rusko-ukrajinskog rata, jer obje zemlje su veliki proizvođači papira.
Često puta kad imamo nestašicu nečeg u Europi to rješavamo prebacivanjem materijala iz jedne u drugu zemlju. Međutim, to znači da se jedno pakiranje mora otvoriti i zamijeniti drugom kutijom s uputama i natpisom na drugom jeziku.
“To je danas velik problem, jer time se troše velike količine papira i kartona koje nam trenutno nisu dostupne... Zato tražimo više fleksibilnosti po pitanju takvog prepakiravanja, da možemo raditi kao u vrijeme Covida, kad se moglo slati pošiljke kutija kojima se samo mijenjala naljepnica za pojedine zemlje.”
'Još jedan podsjetnik da Europske unija treba biti autonomna'
Protivnici sadašnjeg stanja kažu da je ovaj zastoj opet podsjetio Europu koliko je velika potreba da postane potpuno autonomna po pitanju proizvodnje lijekova. Izvor blizak Europskoj komisiji rekao je za Euractiv da će kratkoročno Komisija pokušati intervenirati i pomoći tvornicama da povećaju proizvodnju lijekova, dok će na srednji rok ovo ubrzati donošenje farmaceutske strategije EU.
No pritom je dodao da naručivanje lijekova i dalje ostaje isključivo nacionalna kompetencija, tj. ovlast na razini pojedinih država. Sljedećih nekoliko mjeseci mogli bi biti posebno teški za neke EU članice, osobito kad se uzmu u obzir predviđanja o širenju novih valova Covida.
Zapadna Europa
U Njemačkoj je ministar zdravstva iz redova SPD-a, Karl Lauterbach, još u prosincu najavio velike promjene pravila koja se koriste za određivanje cijene lijekova. Točnije, zdravstveno osiguranje će početi plaćati više za lijekove koji sada nedostaju, kako bi se time osiguralo da proizvodnja i opskrba njima budu ekonomski održive.
Njemačka vlada također namjerava u budućnosti napraviti zalihe ključnih lijekova. No, Lauterbach je rekao i da lijekovi koji se proizvode u EU moraju imati prioritet u javnoj nabavi, kako bi se time pomogao razvoj europskog suvereniteta i pružio otpor koncentraciji proizvodnih kapaciteta u trećim zemljama.
U Austriji, više od 540 lijekova je trenutno ili sasvim ili djelomično nedostupno. Kako bi riješili taj problem, predsjednik saveznog udruženja veledrogerija PHARGO, Andreas Windischbauer, te opozicijski ministar zdravstva u sjeni iz redova Socijaldemokrata, Philip Kucher, predložili su osnivanje "nacionalnih kriznih zaliha" najvažnijih lijekova.
Kucher je pozvao i na povećanje proizvodnje u Austriji i u ostatku EU, primjerice kroz fond Made in Austria težak tri milijarde eura i koji bi se koristio za podršku domaćoj proizvodnji. “Dostupnost lijekova koji mogu spašavati živote je prevažno pitanje da bi se prepustilo goloj slučajnosti, ili Kini,” rekao je.
U Francuskoj je ministar zdravstva François Braun rekao za amsoksicilin - najčešće propisivan antibiotik u toj zemlji - da bi trebalo "dva mjeseca da obnovimo naše zalihe." S druge strane, rekao je da bi se stanje s paracetamolom trebalo “vrlo brzo” normalizirati.
“Francuska se upustila u izmještanje farmaceutske industrije kako bi proizvodila lijekove. Radi se o apsolutnoj potrebi,” rekao je Euractivu glasnogovornik francuske vlade, Olivier Véran.
“Jedna od pouka ove krize jest da Europa ne može 95% svojih potreba pokrivati uvozom iz svega nekoliko azijskih zemalja, u smislu dostupnosti lijekova,” rekao je.
Za razliku od Francuske, Belgija ima dovoljne zalihe amoksicilina. U slučaju nestašice, od belgijskih ljekarni opremljenih laboratorijima može se tražiti da same počnu proizvoditi pedijatrijski amoksicilin. “U ovom trenutku nema nestašice u području novih i inovativnih lijekova, ali s obzirom na situaciju u Ukrajini i u Kini i dalje ćemo pozorno pratiti situaciju,” rekao je David Gering, glasnogovornik udruženja farmaceutske industrije.
Europski jug
U Grčkoj je vlada odlučila prebaciti se na domaću proizvodnju generičkih lijekova, jer 162 lijeka nema na tržištu. Ministarstvo zdravstva je najavilo da će se opskrba normalizirati krajem siječnja, iako ankete pokazuju da su građanima draži “stari brendirani” lijekovi umjesto generike.
U Italiji, agencija za lijekove AIFA objavila je da postoji manjak više od 3.000 lijekova, od kojih je 554 teško dostupno.
Domenico Di Giorgio, čelnik AIFA-e, rekao je za talijanski Il Manifesto da se u slučaju prave krize “mogu poduzeti radnje na kontinentalnoj razini, putem zajedničke nabavke, kao što je već bio slučaj s cjepivom protiv Covida.”
U Portugalu državna agencija za lijekove zagovara stvaranje "popisa ključnih lijekova" koji bi joj omogućio da na razne načine intervenira, ovisno o situaciji s opskrbom.
U Bugarskoj oko 300 lijekova, uključujući i neke antibiotike, više se ne može naći u ljekarnama, rekao je predsjednik udruženja vlasnika ljekarni, Nikolaj Kostov. Dodao je da se potražnja za antibioticima u prosincu udvostručila u usporedbi s prosincom 2021. godine, i da distributeri nisu planirali takvo povećanje količina. “Sad je već prekasno da se ugovaraju nove dostave, jer one bi stigle tek za 6-8 mjeseci,” rekao je.
U Sloveniji je za oko 200 lijekova otežana snabdjevenost, iako mnogi od njih imaju i generičke varijante.
Tamo se suočavaju i s problemom koji je vjerojatno specifičan za Sloveniju, u vidu zakonskih propisa koji praktički prisiljavaju lance ljekarni da zajednički naručuju lijekove kako bi održali cijene niskima. Međutim, u zadnjih godinu dana tri takva ugovora o nabavci je poništilo slovensko državno tijelo za kontrolu javne nabave. Zbog toga su ljekarne morale prekršiti zakon o javnoj nabavi kako bi se nastavilo s opskrbom.
Nordijske zemlje
Švedska se također suočava s nestašicom istih lijekova, a jedna tamošnja udruga pacijenata istupila je u javnost i rekla da situacija posebno pogađa ljude koji pate od epilepsije, jer nekoliko lijekova koje oni koriste se teško mogu naći, izvijestio je švedski javni radio.
No i lijekovi koji se ne koriste toliko masovno, poput terapija za liječenje raka ili reumatskih oboljenja također nedostaju, što može dovesti do značajno većeg rizika za zdravlje pacijenata koji nisu u mogućnosti nabaviti lijekove za koje imaju recept. To može dovesti do pogoršanja reumatskih oboljenja, a potom i ozbiljnijih posljedica za pacijente, poput povećanog stupnja invaliditeta.
Istočna Europa
U Češkoj bi nestašica nekih lijekova mogla potrajati sve do proljeća, najavila je tamošnja ljekarnička komora. Kao glavni razlog za poremećaje u opskrbi navode se prekidi u dostavi lijekova koji u Češku i susjedne zemlje dolaze iz Kine, te povećana potrošnja lijekova uslijed većih stopa morbiditeta.
Antibiotici su tamo rijetka roba u ljekarnama. Ministarstvo zdravstva kaže da pacijenti nisu ugroženi i da im ne prijeti scenarij u kojem ne mogu doći do baš nikakvih antibiotika, jer alternative uvijek postoje. No zbog nestašice osnovnih lijekova poput penicilina liječnici katkad moraju izdavati recepte za antibiotike širokog spektra umjesto ciljanih antibiotika namijenjenih za suzbijanje određenih vrsta bakterija. Takav pristup sa sobom donosi određene rizike.
U Poljskoj je nestašica najveća kad se radi o analgeticima i antipireticima. “Također nam nedostaju i antibiotici, osobito u pedijatrijskim dozama, te lijekovi za neurološka oboljenja i dijabetes,” rekao je Mikolaj Konstanty, čelnik Silezijske ljekarničke komore, u izjavi za poljsku novinsku agenciju PAP.
Dodao je i da postoji nestašica morfija i onkoloških lijekova. “Nemamo nikakav utjecaj na takvo stanje. Proizvodnja se već prije puno godina preselila u Aziju, zbog čega danas imamo ograničenu dostupnost,” dodao je Konstanty.
U Slovačkoj se pacijenti muče s nestašicom i običnih lijekova koji se izdaju bez recepta, uključujući i one dječje, za visoku temperaturu i za bolove, kao i tablete za upale grla.
Tamošnje ministarstvo zdravstva pokušalo je ublažiti situaciju nekim kratkoročnim mjerama. One uključuju substituciju lijekova na recept drugim, sličnim, lijekovima s istom aktivnom supstancom koji se mogu dobiti u ljekarnama. Osim toga, Slovačka dopušta i uvoz lijekova u pakiranjima na stranim jezicima.
Originalan članak pročitajte ovdje: Antibiotics expected to return to EU capitals in a month
(Sarantis Michalopoulos | EURACTIV.com – Anne-Sophie Gayet, Arthur Riffaud, Julia Dahm, Federica Pascale, Krasen Nikolov, Sebastijan R. Maček, Charles Szumski, Clara Bauer-Babef, Ondřej Plevák, Aleksandra Krzysztoszek, Susana Oliveira, Michal Hudec)
