Očekuje se kako će Europska svemirska agencija (ESA) predložiti povelju o nultoj stopi svemirskog otpada na ovotjednom sastanku ministara EU za svemirska pitanja, uslijed sve veće zabrinutosti zbog gužve u Zemljinoj orbiti
Povelju o otpadu (Zero Debris Charter) pripremit će se za potpis ministara nadležnih za svemir koji se sastaju u Sevilli ovog tjedna, rekao je direktor ESA Josef Aschbacher na sastanku s novinarima uoči sastanka.
Odobravanje povelje poručuje "predanost deorbitaciji svemirskih objekata nakon isteka upotrebe, kako bi se svemir ostavio čistim", rekao je Aschbacher.
Svemir postaje teren za nadmetanje velikih sila
Svemir sve više postaje teren za nadmetanje, u kojem se glavni akteri - Kina, Indija, Rusija, SAD i EU natječu za pristup i za mjesto za postavljanje svojih satelita, što ga gotovo svaki mjesec čini sve napučenijim.
Sateliti su postali neophodni u suvremenom životu, jer pružaju ključne usluge kao što su internetske veze, sigurne komunikacijske mreže za vojsku, fotogtafije Zemlje, a uskoro će se koristiti i za praćenje tvorničkih emisija ugljika.
Inicijativu za takvu povelju predstavio je Aschbacher u lipnju tijekom Pariškog zračnog sajma Le Bourget i pritom pozvao države i svemirsku industriju da je podrže.
Povlačenje iz orbite opreme kojoj je istekao rok trajanja.
Konkretno, ona predviđa da se već pri lansiranju satelita akteri obvežu da će kontrolirano povući iz orbite oko Zemlje opremu kojoj je istekao rok trajanja, počevši od 2030. godine.
Iako je UN još 2010. objavio smjernice za zbrinjavanje svemirskog otpada, zasad još ne postoji nikakav međunarodni obvezujući sporazum o tom pitanju. Stoga je ova ideja, koju predvode Europljani, prvi takav prijedlog.
'Prijelomna točka'
Svemirske agencije prate pojedine komade svemirskog otpada, a po podacima ESA trenutno ih ima više od 35.000.
Ujedinjeni narodi upozoravaju da bi pretrpanost orbite smećem mogla dovesti do gubitka satelita na koje se oslanjamo. Taj se scenarij opisuje kao "prijelomna točka" u studiji objavljenoj prošlog mjeseca.
Do prijelomne točke dolazi kad sistemi potrebni za normalno funkcioniranje društva više ne mogu ispunjavati svoju ulogu, što dovodi do potencijalne katastrofe. Na popisu "prijelomnih točaka" su i nepodnošljivo zagrijavanje planeta, topljenje glečera i slično.
Proaktivno bavljenje problemom
Aschbacher kaže da je stoga "potrebno proaktivno bavljenje pitanjem svemirskog otpada, jer ako se ne možemo više mogli osloniti na satelite, doći će do velikih problema".
No, pitanje je kako ukloniti satelite iz svemira nakon što dosegnu kraj svog životnog vijeka.
Buduće tehnologije moraju uzeti u obzir načine za uklanjanje satelita nakon što možda više nemaju dovoljno goriva za kretanje, što onda može dovesti do opasnog letećeg otpada koji je prijetnja za postojeće satelite.
Aschbacher se zato zalaže da Europska komisija predloži zakonska rješenja kako bi se potaknula industrija na istraživanje i razvoj tehnologija za sigurno uklanjanje predmeta iz orbite.
Uskoro Europski zakon o svemiru
Europska komisija najavila je da će predložiti Europski zakon o svemiru (ESL), koji bi trebao utvrditi pravila za upravljanja svemirskim prometom (STM) za siguran pristup svemiru, kao i povratak iz njega. U programu rada objavljenom prošlog mjeseca, nacrt tog zakona trebao bi biti predstavljen sljedeće godine.
Aschbacher, koji je uključen u izradu tih prijedloga, izrazio je nadu kako će što više aktera potpisati povelju u narednim mjesecima, iako nema krajnjeg roka za potpis od strane država ili industrija.
"Europa može biti predvodnica u tome," dodaje Aschbacher.
Neke velike kompanije iz zrakoplovne industrije u lipnju su iskazale interes za razvoj tehnologija potrebnih za deorbitiranje svemirskih objekata, kao što su francuski Thales Alenia Space, njemački OHB i francuski Airbus Defence and Space.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: European Space Agency pushes for space debris treaty)