Deseci kompanija iz država članica NATO saveza okupilo se kako bi razvili tehnike obrane protiv sve veće globalne prijetnje koju predstavljaju bespilotne letjelice koje u sukobima napadaju vojne ciljeve i infrastrukturu
U vojarni "General pukovnik Best", u južnoj Nizozemskoj, više od stotinu ljudi sjedi za računalima u zapovjednoj prostoriji, dok je pred njima postavljen veliki ekran.
Cilj im je smisliti prikladan odgovor na napad bespilotnim letjelicama, bez obzira na njihovu veličinu, brzinu i tehnologiju.
Protudronske vojne taktike
Osoblje dolazi iz 57 tvrtki iz zemalja NATO saveza i njegovih partnera, uključujući i Njemačku, Španjolsku, Veliku Britaniju, Švedsku, Belgiju i Izrael.
Srednjoročno i dugoročno, članice NATO saveza žele razviti kapacitete za integraciju tehnologija za borbu protiv bespilotnih letjelica u vojnu strategiju, baš kao i svaki drugi tip oružja.
Agencija NATO saveza za komunikacije i informiranje (NCI Agency) - odjel Saveza za inovacije i razvoj tehnologije - u suradnji s privatnim kompanijama radi na razvoju prvog standarda za interoperabilnost protudronskih vojnih taktika, koji će vjerojatno biti usvojen ove jeseni.
Ključni standardi interoperabilnosti
Standardi interoperabilnosti ključni su za davanje smjernica industriji za proizvodnju opreme, kao i saveznicima čija vojna oprema na terenu treba raditi zajedno, kako bi suradnja bila što lakša, uz primjenu kompatibilnih komunikacijskih sustava i protokola.
Rat u Ukrajini pokazao je da bespilotne letjelice imaju veliki utjecaj na operacije na zemlji, posebice u smislu nadzora, isporuka pomoći, ili napada na neprijateljske snage.
"Procjenjujemo trenutačnu situaciju i vidimo kako se dronovi koriste u brutalnom ratu Rusije protiv Ukrajine, gdje ima sve više dronova svih veličina i namjena", kaže brigadni general Hans Folmer, šef NCI.
Dronovi postali prijetnja NATO-u
"Mali dronovi već predstavljaju veliku prijetnju za NATO savez i naše operacije".
Na mjesec dana postavili su zapovjedno sjedište u blizini grada Eindhovena, na jugu Nizozemske, gdje su se na praznim zrakoplovnim pistama i uzletištima okupile razne kompanije, njihova oprema, znanje i ljudi.
Cilj je testirati i vježbati interoperabilnost različitih protudronskih tehnologija: mreže za hvatanje dronova, uređaja za ometanje signala, softverskog preuzimanja kontrole nad dronovima, kao i obaranja samih letjelica.
Obrambene tehnologije
Na uzletištu u ruralnom kraju južne Nizozemske, bespilotna letjelica uspjela je zarobiti "neprijateljski" dron koristeći mrežu za hvatanje dronova. Presretanje se odvija poluautonomno.
Na taj način, čak i ako po europskim standardima mora postojati ljudski input, dron može ispratiti svoju misiju - od polijetanja pa sve do dovođenja presretenog neprijateljskog drona na sigurno mjesto.
Druge taktike su nešto suptilnije. Ometanje signala za upravljanje dronovima i kibernetičko "provaljivanje" i preuzimanje kontrole nad njima gotovo su nevidljivi za promatrače.
Ometanje veze sastoji se od slanje jakog radio signala, koja "zaglušuje" neprijateljski dron. Takav šum signala remeti neprijateljski dron, zbog čega njegov operater koji njime upravlja na daljinu izgubi kontrolu nad njim, što ga prisiljava da ga vrati kući.
Invazivna kibernetička taktika
Takvi uređaji već su duže vrijeme sastavni dio ukrajinskih taktika za borbu protiv ruskih dronova koji napadaju i snimaju ukrajinske položaje. Neke od njih donirale su NATO države, u sklopu vojne potpore Ukrajini.
Invazivnija kibernetička taktika sastoji se od preuzimanja kontrole nad neprijateljskim dronovima, što omogućava da ih se onda koristi kao vlastite.
Takve tehnike najviše su primjenjive za hvatanje i kontrolu manjih dronova, ali ništa ne može zamijeniti obaranje, "kinetičko presretanje" letjelica, za obranu od većih dronova, proput primjerice relativno velikog i brzog drona iranske proizvodnje Šahed kojeg Rusija koristi za bombardiranje Ukrajine.
Civilna primjena
Iako bespilotne letjelice imaju veliku vojnu primjenu, protudronske tehnike također bi se mogle koristiti i za zaštitu civilnih područja, budući da se na meti napada može naći i "ključna infrastrukture... o kojoj svakodnevno ovisimo, a koje su vrlo ranjive", kaže Matt Roper, načelnik zajedničke obavještajne i izvidničke službe pri NCI.
To bi uključivalo civilne aerodrome, s obzirom na nedavne incidente kad su dronovi ušli u zračni prostor oko londonskog Gatwicka i amsterdamskog Schiphola, zatim vodovodna postrojenja, kao i elektrane.
"Svi oni na koncu trebaju biti branjeni i zaštićeni od onih koji bi nam mogli nanijeti štetu," kazao je Roper.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: NATO and industries test new counter drone systems, eye new standard)