Njemačku koalicijsku vladu muče interne podjele je oko pitanja povećanje državnih subvencija za izgradnju Intelove tvornice poluvodiča vrijedne 17 milijardi eura
Prema pisanju njemačkih medija, oko toga su se posebno sukobili ministar financija Christian Lindner iz liberalne stranke FDP i ministar za zeleno gospodarstvo Robert Habeck.
Američki Intel - jedan od najvećih svjetskih proizvođača čipova - nedavno je zatražio dodatne državne potpore za izgradnju postrojenja vrijednog 17 milijardi eura u Magdeburgu u istočnoj Njemačkoj, koje bi se trebalo sastojati od dvije "megatvornice," pri čemu bi se stvorilo i novih 10.000 radnih mjesta.
Traže 10 milijardi eura državne pomoći
Iako će Intel sam uložiti dio potrebnog novca, već je dogovreno da će projekt dobiti i 6,8 milijardi eura državne pomoći. Sada Intel od Berlina traži da se iznos poveća na 10 milijardi eura, a kao razlog navodi porast troškova energenata i same izgradnje.
Intelova tvornica poluvodiča najveće je pojedino inozemno ulaganje u poslijeratnoj povijesti Njemačke, a za novo postrojenje smatra se da je ključan projekt za šire strateške planove Europske unije koja nastoji povećati europske kapacitete proizvodnje čipova kako bi smanjila ovisnost o uvozu iz drugih dijelova svijeta.
Međutim, stranke u tročlanoj njemačkoj vladajućoj koaliciji razilaze se po pitanju odobravanja dodatnih sredstava za Intelov projekt. U nedavnom intervjuu za britanski Financial Times, ministar financija Christian Lindner kazao je da "u proračunu više nema novca".
Međutim, ministar za zeleno gospodarstvo Robert Habeck ima drugačije mišljenje. Gostujući na istočnonjemačkom gospodarskom forumu u ponedjeljak, Habeck je okupljenima poručio kako je Njemačka "izrazila jasnu predanost tom projektu".
Magdeburg - europski centar za proizvodnju čipova
"Intelova velika ulaganja također su i ulaganja u strojarstvo i tehnologiju...I zato, s moje strane, jasno smo predani ovome. Da, želimo ova ulaganja; i da, u konkurentnom okruženju, ona su vrlo skupa. Ali ipak vjerujem da je to dobro ulaganje u budućnost. Trebamo razmišljati kako iskoristiti i ojačati atraktivnost ove lokacije, tako da ovdje dovedemo investicije", dodao je Habeck.
Među razlozima zbog kojih je odabran Magdeburg su "politička stabilnost, kvaliteta infrastrukture i zelena energija", kaže Habeck.
Iako su kancelar Olaf Scholz iz socijaldemokratskog SPD-a i Habeck otvoreni za razgovor o povećanju državne financijske potpore, Lindner podsjeća da Njemačka već u proračunu za sljedeću godinu ima deficit od 20 milijardi eura.
Budući da je iznos državne pomoći već zacrtan u saveznom proračunu, a ministri se ne mogu složiti oko dodatnih sredstava, Njemačka se zatekla u nezgodnom položaju.
Intelova usmjerenost na Europu
Intel je u ožujku 2022. godine najavio ulaganje ogromnih 33 milijarde eura u proširenje postojećih tvornica i izgradnju novih postrojenja širom Europe.
Primjerice, najavljena je izgradnja osam novih tvornica za proizvodnju poluvodiča veličine tri nanometra, što bi bilo prvo takvo postrojenje u Europi, jer je proizvodnja čipova te veličine zasad ograničena isključivo na Aziju.
Time bi se proizvodnja najsuvremenije tehnologije dovela na europski kontinent, jer je danas proizvodnja tih najmanjih čipova uvelike koncentirana Južnoj Koreji i na Tajvanu.
Budući da su najmanji čipovi potrebni za pogonjenje niza tehnologija budućnosti, poput aplikacija koje koriste umjetnu inteligenciju ili autonomnih vozila, a tehnološke tvrtke već gube milijarde zbog nestašice čipova, Europska komisija postavila je cilj proširenja europskih proizvodnih kapaciteta i računa na cilj od dva nanometra, kojeg je postavio Intel.
Utrka subvencijama
Međutim, kako bi ostvario svoje ciljeve na europskom kontinentu, Intel se nada da će njihove projekte financirati uz državne potpore, u iznosu od 40 posto ukupnih troškova investicije.
Potreban iznos već sad predstavlja problem za zemlje EU koje se istovremeno, uslijed usporavanja ekonomskog rasta, opet okreću mjerama štednje. S druge strane, Njemačka je najavila paket potpora u iznosu od tri milijarde eura za industriju poluvodiča u 2021.
No jedna takva tvornica poluvodiča u prosjeku košta oko 10 milijardi eura, zbog čega je taj najavljeni paket potpora već pri donošenju izgledao kao kap u moru potrebnih ulaganja.
Iako i SAD nudi izdašne potporeza tehnološke investicije, EU i SAD barem formalno su se obvezali da će spriječiti trku za dodjelu subvencije, i to u okviru bilateralnog Vijeća za tehnologiju i trgovinu EU i SAD (TTC).
No, mnogi i dalje izražavaju zabrinutost da bi tehnološke tvrtke mogle iskoristiti situaciju i kontinuirano povećavati svoje zahtjeve i tražiti sve više državnih potpora za svoje projekte.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: German coalition divided on increasing subsidies for Intel’s mega fab)