O potencijalnim posljedicama Microsoftove kupnje izdavača igara Activision Blizzard i Microsoftovim namjerama za uspostavljanje dominacije na širem tržištu digitalnih usluga u narednim desetljećima za Euractiv piše Auke Haagsma.

Danas već daleke 1996. godine američki novinar John Markoff je pišući za New York Times govorio o Microsoftovoj strategiji borbe za ovladavanje internetom, tzv. EEE strategijom ("embrace, extend, extinguish"). To je naposljetku dovelo do propisivanja antimonopolističkih mjera i visokih globa.

Njegov članak je relevantan i danas, ali na zastrašujuć način. 1996. je Microsoft htio postati "operativni sustav za internet." Do danas ta ambicija nike se promijenila - samo je narasla. Activision je tek dio igre za preuzimanje kontrole nad tri ključna stupa digitalne ekonomije sljedeće generacije - gaming, cloud usluge, i umjetna inteligencija (AI). Ovladavanje jednim od njih predstavlja značajne probleme za tržišno natjecanje, a kontrola nad sva tri će praktički postaviti Microsoft u ulogu operativnog sustava cijele digitalne ekonomije za narednih nekoliko desetljeća.

Većina pažnje koju je privukla Microsoftova akvizicija Activisiona bavila se potencijalnom kontrolom popularnih naslova igara poput Call of Duty. No, čak i ako Microsoft nastavi nuditi pristup konkurentima poput Sonya i u sljedećih desetak godina - kao što su, čini se, obećali - pravo pitanje je kontrola nad engineom koji pogoni te igre.

Era konzola je na zalasku

Grafika je ključna za sljedeću generaciju digitalnog iskustva. Čini se sigurnim da će internet koji se sastoji od baza podataka i ekrana biti zamijenjen imerzivnijim iskustvom, a grafički enginei će biti ključni za ostvarivanje istog. A drugi engine koji pogoni igre je cloud. Era konzola je na zalasku. Igre koje se prodaju na fizičkim diskovima već uvelike je zamijenio download, a online igranje je postalo uobičajeno. A to sve ovisi o cloudu.

Cloud usluge baziraju se na velikim brojevima - ne samo u smislu efikasnijih troškova već i u smislu prikupljanja, analize i zaključaka izvedenih iz mase podataka koje kroz njih prolaze. Ovladavanjem Activisionove baze igara i igrača, Microsoft može uvećati razmjere i mogućnosti njihovog vlastitog clouda nazvanog Azure - i istovremeno "zaključati" milijune igrača u svoj ekosustav. Moći će i koristiti igre za izgradnju dominacije u cloudu, isto kao što je to Microsoft već napravio s Office365 i Windows Server platformama.

Isto se vidi i s nedavnim ulaganjem u OpenAI - inovativnu tvrtku koja stoji iza programa ChatGPT. To bi Microsoftu moglo odmah pružiti prednost i potaknuti korisnike na korištenje njegove tražilice Bing.

Iako bi to moglo konačno dovesti do ozbiljne konkurencije Googleu, postoji opasnost da bi jedan dominantan igrač mogao jednostavno zamijeniti drugog. Prirodan jezik, pretrage pogonjene umjetnom inteligencijom, kao i zapanjujuća sposobnost AI da proizvede odgovore umjesto samo popisa rezultata mogli bi transformirati cijelo tržište. Možda je važnije je da ChatGPT daje Microsoftu dodatnu mogućnost da još više poveže svoj već dominantan paket softvera za produktivnost s cloud platformom Azure, i praktički time izbaci alternativna rješenja i pružatelje usluga.

OpenAI će Microsoftu dati dvije, još važnije, prednosti. Ne samo da svi AI sustavi trebaju velike količine procesorske snage i pohranjenih dataka, već i prikupljaju velike količine informacija. Svaka nova interakcija se nadovezuje na algoritme koji ih oblikuju, pa se time poboljšava i usavršava AI. I opet, zakon velikih brojeva daje ogromnu prednost onima koji pružaju cloud infrastrukturu u pozadini takvih AI sustava.

A u središtu Microsoftove investicije je predanost platformi Azure kao ekskluzivnoj cloud infrastrukturi za OpenAI. Ne samo da se na taj način OpenAI i ChatGPT vezuju uz Azure, već znači i da će sve buduće tvrtke koje žele koristiti ili integrirati ChatGPT također koristiti Azure.

Microsoft želi zaključati klijente u vlastiti cloud?

I stoga je taj treći stup - sam cloud - je ključan za svako od ovih područja. Poplava primjedbi koje su Europskoj komisiji prošle godine uputile tvrtke za cloud infrastrukturu upravo inzistiraju na tom. Kroz nepoštene prakse za licenciranje softvera - ponašanje koje je Microsoft pokazao i zbog kojih je bio meta kritika još od ranih 1990-ih - Microsoft želi zaključati klijente u vlastiti cloud.

I oni koji se žale nisu jedini koji su to primijetili. Deset principa za pošteno licenciranje softvera, koje je sastavilo sektorsko udruženje CISPE (Cloud Infrastructure Services Providers in Europe) napravljeno je uz suradnju i podršku stotina direktora za informacijske tehnologije u tvrtkama širom Europe i Amerike koji vide kako Microsoft koristi svoju monopolističku poziciju u području softvera za produktivnost i servere kako bi ih prisilio na korištenje vlastitog cloud ekosustava.

Žalbe koje su uputili Nextcloud i Slack također optužuju Microsoft za slične prakse kojima je cilj izbaciti konkurenciju zaključavanjem korisnika u monokulture koje kontrolira isključivo Microsoft. Svim žalbama je zajedničko gledanje po kojem Microsoft, opet, pokušava ostvariti dominaciju kroz Office i Windows Server platforme, kako bi nepošteno prezeo kontrolu nad susjednim tržištem.

I opet, izgledno je da će tek formalne istrage i rješenja koja nametne zakonodavac - ili već prijetnja da će se to dogoditi - prisiliti Microsoft na promjenu strategije.

Cloud, AI i gaming danas su temelji sljedećeg vala rasta i inovacije u digitalnom svijetu. Dopuštanje da netko dođe u položaj dominacije u bilo kojem od ovih područja znači i ugušiti šansu europskim kompanijama da budu konkurentne, i naudilo bi širim ciljevima EU u smislu digitalne politike i održivog razvoja.

A dopustiti jednoj kompaniji da dominira u sva tri ključna područja bilo bi katastrofalno za konkurentnost na digitalnim tržištima.

(NAPOMENA: Svi stavovi izneseni u ovoj kolumni za Euractiv predstavljaju isključivo gledište autora i ne odražavaju stavove Euractivove medijske mreže. Preveo David Spaić-Kovačić. Originlan članak pročitajte ovdje: The risk of Microsoft owning the operating system for digital economy)