Francuska vlada uključila je poljoprivredu u popis sektora s kroničnim manjkom radne snage, što znači da će se olakšati zapošljavanje ilegalnih migranata iz trećih zemalja koji se već nalaze u Francuskoj.
Uvrštavanje poljoprivrede na popis sektora s nestašicom radnika najavio je francuski premijer Gabriel Attal kao odgovor na nezadovoljstvo poljoprivrednika.
Ova odredba primjenjivat će se na radnike koji rade za plaću umjesto za nadnicu - u tu skupinu spadaju stočari, vrtlari, vinogradari i šumari - i primjenjivat će se ista pravila kao što već vrijede za radnike u hotelijerstvu, ugostiteljstvu i građevinarstvu.
Najveća francuska poljoprivredna udruga FNSEA već dugo se zalaže za uvrštenje poljoprivrede u deficitarne sektore kako bi se popunilo nekih 70.000 upražnjenih radnih mjesta u Francuskoj svake godine, posebice u sezoni berbe voća i povrća.
Iz udruge podsjećaju na "kontekst europskog tržišnog natjecanja u pogledu troškova rada," koji otežava zapošljavanje ljudi za fizički naporne i često slabo plaćene poslove.
"Imamo previše poljoprivrednika, previše proizvođača, koji nam kažu da ne mogu obaviti berbu ili žetvu jer ne mogu pronaći sezonske radnike. To je za naše proizvođače pitanje suvereniteta i konkurentnosti," izjavio je ministar poljoprivrede Marc Fesneau krajem prošlog mjeseca kad je ovu mjeru najavio.
Konkretno, ilegalni migranti koji podnesu zahtjev za radnu dozvolu moraju dokazati da su u Francuskoj proveli najmanje tri godine (umjesto 10 godina po starim pravilima) i predočiti 12 mjesečnih platnih lista (umjesto dosadašnjih 24). Radna dozvola se potom izdaje na godinu dana, i može se kasnije obnoviti.
Različita zakonodavstva i pristupi u EU
Druge zemlje EU također poduzimaju korake za reguliranje statusa stranih radnika kako bi nadoknadile manjak radne snage. Njemačka, koja želi privući 400.000 kvalificiranih radnika svake godine, odobrila je plan da se nedokumentiranim imigrantima omogući lakši pristup tečajevima jezika i integracije.
"Njemačka je za vrijeme pandemije zakupila cijele avione za dovoženje radnika za žetvu hmelja. Postoji vrlo velika potražnja i želja za popunjavanjem nestašice na tim 'prljavim, opasnim i ponižavajućim' poslovima koje Europljani više ne žele raditi," objasnila je Virginie Guiraudon, sa znanstvenog instituta CNRS iz centra za europske studije pri sveučilištu Sciences Po u Parizu.
Italija, u kojoj domaće stanovništvo sve više stari, uvela je posebne boravišne dozvole kako bi potaknula legalizaciju rada migranata koji se već nalaze u toj zemlji. Španjolska koristi bilateralne sporazume sa zemljama sjeverne Afrike i na taj način dovodi radnu snagu.
Prema izvješću Europskog parlamenta, u sjevernoj Europa i dalje se zapošljavaju uglavnom europski radnici iz zemalja istočne i centralne Europe. Mnogi od 300.000 sezonskih poljoprivrednih radnika u Njemačkoj dolaze iz Poljske i Rumunjske.
U južnoj Europi, uključujući i Francusku, trend je da se zapošljavaju radnici koji dolaze iz zemalja izvan EU. Prema podacima Glavne uprave za strance u Francuskoj (DGEF), Francuska je izdala ukupno 22. 000 sezonskih radnih dozvola državljanima trećih zemalja, u usporedbi s 1. 000 u 2012. godini. Danas 75% francuskih sezonskih radnika čine Marokanci.
Poticaji EU
U nedavnom izvješću Europske komisije potiče se "ciljana migracija radne snage iz trećih zemalja kako bi se smanjio manjak radne snage u određenim područjima stručnosti." Odbor Europskog parlamenta za poljoprivredu i ruralni razvoj objavio je i studiju 2019. u kojoj poziva na "jačanje integracije sezonskih radnika i radnika migranata u lokalne zajednice."
Iako je udio stranih radnika u poljoprivrednom sektoru EU i dalje nizak (manje od 5 posto), sezonski radnici - a posebno radnici migranti - imaju "ključnu ulogu u zadovoljavanju periodičnih porasta potražnje za radnom snagom," poručili su zastupnici Europskog parlamenta.
S obzirom na to da oko milijun sezonskih radnika svake godine radi u tom području, zastupnici Europskog parlamenta pozvali su EU da bolje integrira rad migranata, u čemu vide i "potencijalno rješenje za iseljavanje iz ruralnih područja" samih europljana.
Iako se čini kako stranke ljevice oprezno podržavaju takve napore, odluci francuske vlade protivi se krajnja desnica, zbog bojazni kako će se time potaknuti masovna imigracija iz država izvan EU.
S druge strane, konzervativci su o tom pitanju podijeljeni. Iako se većina stranačkih čelnika protivi tom koraku, Céline Imart, druga na listi za europske izbore stranke LR, pojasnila je kako je to "korak u pravom smjeru" za poljoprivrednike.
Za udrugu FNSEA reguliranje statusa radnika migranata osigurat će bolji okvir za sezonske ugovore i pomoći da se izbjegnu situacije "u kojima se radnici stavljaju u uvjete koji su moralno neprihvatljivi za našu struku."
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: France eases recruitment criteria for non-EU agricultural workers)