U svojem planu za borbu protiv klimatskih promjena do 2040. godine predstavljenom u utorak Komisija je iznenada izbacila rečenicu koja spominje redukciju emisija iz poljoprivrede, i to vjerojatno uslijed masovnih prosvjeda širom Europe
U tekstu kojeg je Komisija objavila u utorak sad se puno blažim rječnikom navodi kako bi "poljoprivreda također mogla igrati ulogu u [zelenoj] tranziciji," - što ukazuje na daleko manje ambicije od očekivanih ciljeva.
U ranijoj verziji dokumenta o kojoj je Euractiv izvijestio prije dva tjedna stajalo je da bi "trebalo biti moguće smanjiti stope emisija stakleničkih plinova koji nisu CO2 u poljoprivrednom sektoru za najmanje 30 posto do 2040. u usporedbi sa stopama emisija iz 2015. godine."
U nacrtu je stajalo i kako je poljoprivreda "jedno od ključnih područja za smanjenje emisije stakleničkih plinova" i pritom se spomenulo kako je stočarstvo ključno područje za postizanje tog cilja.
Međutim, u konačnoj verziji objavljenoj u utorak ne spominju se željene brojke za redukciju stakleničkih plinova u poljoprivredi, a izbačen je i spomen stočarstva kao glavnog područja za zelenu tranziciju u poljiprivredi.
Druga izmjena u konačnom tekstu odnosi se na povlačenje spomena "zdravije prehrane temeljene na raznovrsnijoj konzumaciji proteina."
Ove izmjene su "jasan signal da je predsjednica Komisije [Ursula von der Leyen] htjela udovoljiti zahtjevima poljoprivrednika koji prosvjeduju, i poručiti im da se njihov glas čuje," izjavio je za Euractiv Simone Tagliapietra, iz briselskog think tanka Bruegel.
"Međutim, treba naglasiti da se ne očekuje da će se emisije CO2 u poljoprivrednom sektoru smanjiti do 2040. u Komisijinoj procjeni učinka, u usporedbi sa scenarijem nazvanim Fit For 55," - tj. u odnosu na plan EU za smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55 posto do 2030.
Masovni prosvjedi
Poljoprivrednici nastavljaju s prosvjedima u nekoliko država EU, pri čemu kažu da im je jedan od glavnih problema ekonomsko i administrativno opterećenje koje proizlazi iz europskih propisa o održivom razvoju.
Šefica odjela za klimu pri Institutu za europsku ekološku politiku (IEEP), Julia Bognar, ovakva odluka u zadnji čas kojom se razvodnjavaju preporuke za poljoprivredni sektor vjerojatno su posljedica tih nemira.
"Čini se kako je ovo još jedan primjer aktualnog trenda da se ekološki izazovi u poljoprivredi ne rješavaju," rekla je Bognar, dodavši da je "potrebno odrediti sektorski cilj za poljoprovredu, kako bi se time zacrtao jasan smjer u kojem treba ići kd se radi o cijelom poljoprivredno-prehrambenom lancu."
U priopćenju za medije Marco Contiero, direktor organizacije Greenpeace za poljoprivrednu politiku EU, optužio je Komisiju za "ignoriranje savjeta iz znanosti o pomaganju poljoprivrednicima da se maknu od prekomjerne proizvodnje mesa i mliječnih proizvoda kojom se pogoršavaju klimatske promjene."
Komisija je također odustala od prijedloga za sistem cijene ugljičnih emisija (carbon pricing) u poljoprivredi.
Iako se u bivšem nacrtu dokumenta navodilo kako bi se time "stvorile poslovne mogućnosti za održiviji lanac vrijednosti poljoprivredno-prehrambenih proizvoda," - u konačnoj verziji teksta uopće se ne spominje takav sustav za poljoprivredu.
U studiji Komisije iz 2022. istraživalo se kako bi sustav određivanja cijena ugljika, sličan već postojećem europskom sustavu za trgovanje emisijama (ETS) funkcionirao u poljoprivrednom sektoru, uz različite načine primjene principa da cijenu emisija snose oni koji zagađuju.
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU Commission backtracks on agricultural emissions cuts)