Zbog klimatskih promjena, sve su veće štete u poljoprivrednoj proizvodnji, no samo je mali broj poljoprivrednika osiguran, pa se traže novi modeli osiguranja
Kako je utjecaj klimatskih promjena sve veći, tako je i frekvencija ekstremnih događaja sve veća, a sukladno s tim, sve su veće i štete u svim segmentima poljoprivredne proizvodnje.
Zato je potrebno proizvođače potaknuti da se osiguraju, ali isto tako potaknuti i državu i osiguravajuće kuće da osmisle najbolje modele kako bi sve štete bile pokrivene.
U poljoprivredi puno rizika
Danas, s jedne strane, osiguravajuće tvrtke nisu pretjerano zainteresirane za taj segment, jer u poljoprivredi ima jako puno rizika, dok poljoprivrednici nemaju naviku osiguravati svoju proizvodnju i skloni su tražiti od države da im nadoknadi štete tek kad one unište usjeve. Rezultat su velike štete u svim segmentima poljoprivrede, od voćarstva i vinogradarstva do stočarstva.
Zato bi dobra ponuda osiguravajućih društava, dobar udio sufinanciranja i transfer informacija do proizvođača mogu prevenirati štete u poljoprivredi, a upravo se o svim rizicima u poljoprivredi prošli tjedan razgovaralo na Fakultetu agrobiotehnničkih znanosti Osijek (FAZOS) na okruglom stolu posvećenom osiguranju poljoprivredne proizvodnje u uvjetima sve snažnijih klimatskih promjena.
Osiguranje je investicija, a ne trošak
Osiguranje poljoprivredne proizvodnje velik je izazov u uvjetima klimatskih promjena. Najveći je problem mala zainteresiranost osiguravajućih društava za osiguranje, kao i mali broj poljoprivrednika zainteresiranih za osiguranje.
Osiguravajuća društva moraju imati sredstva iz kojih bi plaćala štetu poljoprivrednicima, što često nije slučaj i često koriste modele isplate koji ne prate dinamične promjene u poljoprivredi i klimatske promjene koje su sve učestalije. Mnoga su istraživanja pokazala da poljoprivredni proizvođači ulaganje u premiju doživljavaju kao trošak, a ne kao investiciju.
No, ako se usporede iznosi za osiguranja i štete nastale klimatskim promjenama, lako je shvatiti da će ulaganje u osiguranje veoma brzo postati neizbježno, jer se klima mijenja takvom brzinom da su vremenske nepogode postale glavni rizik za proizvodnju, čak već i snažniji od globalnih poremećaja na tržištu hrane, čemu svjedočimo zadnjih godina.
Na raspravi je istaknuto kako je danas nužno napraviti prije svega prevenciju rizika u poljoprivredi, jer je riječ o velikim površinama na otvorenom, te da se prevencija troškova i upravljanja rizicima trebaju oslanjati na osiguranje, ali na nove modele kakvih još uvijek nema.
Koji su rizici i kako protiv njih
Rizici u poljoprivredi su nepovoljne klimatske prilike u poljoprivredi kao što su mraz, udar groma, oluja, tuča, led, posolica, duža razdoblja visokih temperatura te jaka kiša, što se može izjednačiti s prirodnom nepogodom, kao i njihove posljedice u obliku poplava, suša i/ili požara i potresa, bolesti životinja su bolesti navedene u popisu bolesti životinja.
Gubitak poljoprivredne proizvodnje može nastati i zbog gubitka kvalitete proizvoda. Svi dosadašnji rezultati pokazuju neučinkovitost sustava upravljanja rizicima kod stvarnih nepogoda.
Tako je na okruglom stolu prezentirano iskustvo na svinjogojskoj farmi Stanci u Petrinji, na kojoj se, kako tvrdi njezin vlasnik, najbolje ogleda ova neučinkovitost jer je farma koja je godišnje proizvodila 20.000 komada svinja danas prazna.
Tri godine nakon potresa još se čeka pravomoćna odluka Ministarstva poljoprivrede o obnovi farme na kojoj je utvrđena velika šteta od potresa. Oprema, instalacije i stoka na farmi oštećeni su od 70 do 100 posto, a građevina 30 posto.
Osim djelomične odluke za štetu na stoci u visini 20 posto stvarne štete, ova farma još čeka administrativnu odluku Ministarstva poljoprivrede hoće li i kako sudjelovati u obnovi proizvodnje 20.000 svinja na farmi u Petrinji, izjavio je vlasnik farme Krešimir Kuterovac. Tri godine od potresa u Petrinji, proizvodnja je u Sisačko moslavačkoj županiji 30 posto manja kod svinja, a 15 posto manja kod goveda i ovaca.
Osigurava se zanemariv broj poljoprivrednika
I nakon nedavne nepogode, odnosno velike oluje u Slavoniji, mjere su bila potpuno neučinkovite, a obnove proizvodnje gotovo da i nije bilo. Kako mjeru potpore osiguranju u Hrvatskoj koristi tek 2000 gospodarstava od 160.000 upisanih u Upisnik vidljivo je koliki je stvarni problem nakon što se dogodila prirodna nepogoda.
Dio stručnjaka smatra kako će Ministarstvo i u novom programskom razdoblju Zajedničke poljoprivredne politike, nastaviti pogrešnim putem, te će iz sredstava Ruralnog razvoja godišnje trošiti 17 milijuna eura na sufinanciranje polica osiguranja od šteta većih od 20 posto poljoprivrednim proizvođačima i oko 10 milijuna eura za obnovu poljoprivredne proizvodnje.
U svim dosadašnjim slučajevima u Hrvatskoj proizvodnja nije obnovljena, na razini prije katastrofa, a brojni poljoprivrednici su pretrpjeli štetu od koje se nisu oporaviti. Svrha ovih mjera trebala bi biti obnova poljoprivrednog potencijala narušenog prirodnim nepogodama i katastrofalnim događajima, kako bi se osigurala održivost poljoprivredne proizvodnje i izvor prihoda stanovništvu ruralnih prostora, čime se sprečava propadanje poljoprivrednih gospodarstava i iseljavanje iz ruralnih prostora.
No, očito je da sistem ne funkcionira i da su ciljevi dokazano promašeni.
Fond za upravljanje rizicima
A upravo je spomenuti proizvođač iz Siska, vlasnik farme svinja, Krešimir Kuterovac, jedan od autora novog modela upravljanja rizicima u poljoprivredi koji bi trebao biti daleko efikasniji te će poljoprivrednike u kratkom vremenu obeštetiti i omogućiti im nastavak poljoprivredne proizvodnje.
Kako je na okruglom stolu izjavio Kuterovac, potrebno je osnovati Zajednički fond za upravljanje rizicima proizvodnje. Sukladno EU direktivi 2021/2115 , on predlaže osnivanje novoga fonda.
Ovakav fond služit će za nadoknadu šteta u poljoprivrednoj proizvodnji od štete koje nastaju kao posljedica prirodnih nepogoda, bolesti životinja, bolesti bilja ili zagađenja okoliša i imaju značajan utjecaj na prihode poljoprivrednika kako bi poljoprivrednici brzo i lako prebrodili poremećaje u proizvodnom ciklusu, ističe Kuterovac.
Fond bi se godišnje trebao puniti doprinosom poljoprivrednih proizvođača 30 posto, te kroz javna i sredstava EU u iznosu 70 posto.
Godišnji osigurani budžet planiran je na razini od 150 milijuna eura. Sveukupna poljoprivredna proizvodnja tako bi bila osigurana od gubitaka većih od 20 posto, a podnošenje zahtjeva za nadoknadu štete bi bile daleko jednostavnije nego što su danas. Sama procjena šteta odvijala bi se hitno i ažurno, a isplata šteta bila bi u kratkom roku . Uzajamni fond koristio bi se i u vremenima kriza na tržištu, prema EU direktivi.
Autori ovog modela ističu kako su prednosti novoga sustava to što bi imali sveobuhvatno osiguranje vrijednosti proizvodnje na poljoprivrednim površinama i domaćim životinjama za štete iznad 20 posto od nepogoda i bolesti uz minimalne troškove za poljoprivrednike.
Nadalje bilo bi jednostavno administriranje za poljoprivrednike, prilikom ulaska u fond te prilikom likvidacije šteta putem sustava Agroneta, a stvarna šteta bi se utvrđivala brzo i operativno. Isto tako, upravljanje Fondom bi bilo profesionalno uz visoke standarde odgovornosti.
Šteta će biti sve više
Prirodne nepogode i bolesti događat će se i u budućoj proizvodnji hrane. Zato je, prema mišljenju većine stručnjaka, potrebno ustrojiti novi sustav koji će pomoći našim poljoprivrednicima u kriznim vremenima da ih brzo i bez posljedica po poljoprivrednu proizvodnju na gospodarstvima,prevladaju. Iskustva naprednih poljoprivrednih zemalja trebaju i Hrvatskoj biti uzor jer su dokazana i odlična za poljoprivrednu proizvodnju i povećanje proizvodnje hrane.
Kada je riječ o Hrvatskoj osiguranje usjeva i nasada imalo je u 2022. godini rekordni rast u iznosu 14,1 milijuna eura ili 67,34 posto više u odnosu na 2021. Navedenom rastu, kod ove vrste rizika najviše je utjecao rast premije osiguranja na proizvodu nedostatku vlage u tlu (suša) te porast cijena kultura, koje su uzrokovale porast svota osiguranja, uslijed političkih i ekonomskih posljedica uzrokovanih pandemijom i ratom u Ukrajini.
Rastu premije svakako doprinosi uspješnost Mjere 17 iz Programa ruralnog razvoja sa 70-postotnim sufinanciranjem premije osiguranja usjeva i nasada te sve veće vremenske nepogode koje uzrokuju velike štete na poljoprivrednim kulturama te povećavaju interes za osiguranjem. Osiguranje životinja s ukupnom premijom u 2022. godini u iznosu 31,1 milijuna eura ostalo je na istoj razini premije kao i u 2021. godini.
Kolike su štete u EU
Prema procjenama stručnjaka ekonomske štete uzrokovane vremenskim i klimatskim ekstremnim događajima u Europi (EU-28, u razdoblju od 1980 do 2019) sve su izraženije.
Tako je na okruglom stolu, spomenutom na početku teksta, prezentirano da su prosječeni gubici korigirani za inflaciju u razdoblju od 1980 do 1989 godine iznosili 6,6 milijardi eura, dok su u razdoblju od 1990 do 1999 godine već narasli na 12,3 milijarde eura.
Nadalje, od 2000. do 2009 godine gubici su iznosili 13,2 milijarde eura, dok su u razdoblju od 2010 do 2019 bili na razini od 12,5 milijardi eura.
(Autor analize, Miroslav Kuskunović, poljoprivredni analitičar iz konzultantske kuće Kombinat 1969, vanjski je suradnik portala Euractiv.hr. Stavovi izneseni u komentarima i analizama vanjskih suradnika su osobni stavovi i nisu nužno stav redakcije.)