Europa sada ovisi o Moskvi još više nego prije rata u Ukrajini, jer je EU zamijenila ovisnost o ruskim energentima ovisnošću o ruskom gnojivu, upozorio je u četvrtak direktor norveške kemijske tvrtke Yara, Svein Tore Holsether.
"Jasno smo vidjeli kako Rusija ili Putin koriste gnojivo i hranu kao oružje," izjavio je novinarima Holsether, dodavši kako "ne smijemo biti naivni" kad predviđamo što bi se moglo dogoditi s proizvodnjom hrane. "Ne možemo biti iznenađeni" ako u tom sektoru dođe do novih šokova, dodaje Holsether.
Prema podacima Eurostata ukupni uvoz dušika za gnojivo EU porastao je za 34 posto za sezonu 2022.-2023. u odnosu na godinu ranije - pri čemu je Rusija činila otprilike trećinu ukupnog uvoza.
Uvoz uree (dušičnog gnojiva) porastao je 53 posto u odnosu na godunu ranije, i bio dvostruko veći nego u sezoni 2020.-2021. Od tih količina, 40 posto dolazi iz Rusije. Trend se, čini se, ipak usporio u tekućoj sezoni - ali ruska urea i dalje čini gotovo trećinu ukupnog europskog uvoza.
"Europa je uspjela smanjiti energetsku ovisnost o Rusiji u vrlo kratkom vremenskom razdoblju, ali je za to platila cijenu, kako za kućanstva tako i za industriju, koja je bila ogromna... Zabrinut sam da be razmišljanja ponovimo istu stvar i u pogledu gnojiva," kaže Holsether.
Povećanje te ovisnosti o Rusiji također ima utjecaj i na okoliš, istaknuo je Holsether na novinskoj konferenciji u Bruxellesu. Zbog zamjene gnojiva iz Europe onima iz Rusije ili iz drugih dijelova svijeta, EU danas uvozi gnojiva s mnogo većim ugljičnim otiskom, koji je "50-60 posto veći nego kod gnojiva europske proizvodnje."
'Presudna godina'
Zato se na 2024. gleda kao na presudnu godinu u EU za poduzimanju mjera koje će definirati sljedećih desetak godina u poljoprivredi. Holsether poziva na poticaje za poljoprivredu koji bi im trebali olakšati donošenje ekološki prihvatljivih odluka - uz zadržavanje istih razina proizvodnje.
Holsether je ponovio i poziv na uspostavu "predvidivog okvira financiranja" za europsku industriju, po uzoru na američki Zakon o smanjenju inflacije (IRA) koji uključuje niz subvencija za poticanj tzv. zelene tranzicije.
Proizvodnja gnojiva energetski je intenzivna i uvelike ovisi o fosilnim gorivima, osobito o plinu. Po procjenama stručnjaka, za postupno ukidanje fosilnih gnojiva i prelazak na organske alternative bit će potrebno 15 do 20 godina. Ali to se ipak može učiniti, ako se za to ponude pravi poticaji.
Istovremeno, latvijsko izaslanstvo u Europskom vijeću zatražilo je raspravu o "sankcijama protiv uvoza ruskih poljoprivrednih proizvoda" - što uključuje i gnojiva - na sljedećem sastanku ministara poljoprivrede EU, zakazanom za 23. siječnja.
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU increasingly food dependent on Russia, fertiliser company CEO warns)