Ove bi godine Hrvatska mogla ugostiti barem 150.000 stranih radnika, ali stvarne potrebe kreću se između 180.000 i 200.000 i trend je uzlazan
Da nedostatak radne snage postaje ključnom preprekom snažnijeg rasta gospodarstva, ne samo u kratkome roku, jasno je već dulje vrijeme.
Ove bi godine Hrvatska mogla ugostiti najmanje 150.000 stranih radnika, dok se stvarne potrebe kreću između 180.000 i 200.000 i trend će očito ostati izrazito uzlazan. A, da će brojka potrebnih radnika tako dramatično brzo rasti u samo nekoliko godina rijetko je tko mogao prognozirati.
Od 2018. uzlazni trend uvoza stranih radnika
Od 2018., kada je započeo brži uzlazni trend, broj radnika pristiglih u Hrvatsku povećao se za čak četiri puta - s nešto manje od 33.000 na 133.000 u 2023., i to ne cijeloj godini, nego zaključno s rujnom.
Kako su za medije precizirali u MUP-u, u 2022. godini do 31. prosinca ukupno je izdano 124.121 dozvola za boravak i rad. Od toga su za novo zapošljavanje izdane 79.458 dozvole, za produljenje 27.827 te za sezonske radnike 16.836.
U 2023. godini, zaključno s danom 30. rujna, izdano je 133.014 dozvola za boravak i rad.
Sve više stranaca radi i na hrvatskim farmama
Iako se o zapošljavanju stranaca uglavnom govori kroz nedostatak radnika u građevini, turizmu, trgovini i drugim djelatnosti, poljoprivreda je nekako prošla ispod radara. Mada je sve više stranih radnika i na hrvatskim farmama, u velikim pogonima prehrambene industrije i poljoprivrednih tvrtki, još uvijek je teško doći do podatka koliko je stranih radnika zaposleno u poljoprivredi, na kojim poslovima rade i gdje ih još nedostaje.
Bilo bi zanimljivo vidjeti i kako se njihov status regulira i kakav je odnos poslodavaca prema njima. U nedostatku domaće radne snage poljoprivredni proizvođači, posebice u stočarstvu, gdje fali dosta radnika, sada već jako teško radnu snagu mogu pronaći u susjednim zemljama, što je ranije bilo moguće. Zato će vjerojatno i u ovoj djelatnosti doći do ekspanzije uvozne radne snage.
Manjak radnika ključni problem u hrvatskoj poljoprivredi
Hrvatski poljoprivrednici upozoravaju kako je nedostatak radne snage sada ključni problem u poljoprivredi jer su se do sada drugim mjerama Vlade i Ministarstva poljoprivrede riješila značajna pitanja, kao što je osiguranje sredstava za sjetvu, isplata poticaja, osigurane su propusnice za poljoprivrednike, dozvoljen rad neophodnih usluga i drugo. Uz to, svi sudionici u lancu opskrbe hranom okreću se prema poljoprivrednim proizvođačima i osiguravaju otkup poljoprivrednih proizvoda, posebice od krize s hranom.
Iako službenih podataka nema, prema onome što se može doznati u Ministarstvu unutarnjih poslova u 2023. godini do 30. rujna 2023. godine za djelatnost "poljoprivreda i ribarstvo" izdana je 3041 dozvola za boravak i rad. Pretpostavka je da je u poljoprivredi zaposleno daleko više stranih radnika nego što to govore podaci MUP-a, ali se ovom temom Ministarstvo poljoprivrede još nije pretjerano bavilo.
U EU na farmama često angažiraju i migrante
Moguće je da jedan veliki dio stranih radnika radi na crno, posebice u sezoni, što je čest slučaj u drugim EU zemljama, gdje na farmama vrlo često angažiraju i migrante, koji tako u kratkom vremenu zarade nešto neophodnog novca za život i svoji daljnji put prema poželjnim EU destinacijama.
Za dobru analizu bilo bi potrebno vidjeti u kojim sektorima poljoprivrede najviše nedostaje radnika i mogu li se oni, kao i domaći sezonci, zapošljavati preko vaučera, što je sustav koji već nekoliko godina funkcionira kod sezonskog zapošljavanja u agraru.
Rad preko vaučera
Stručnjaci konzultantske tvrtke Smarter napravili su prije nekoliko godina opsežnu analizu o tržištu rada u poljoprivredi i, prema tada dostupnim podacima, preko vaučera (ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi) u 2019. godini radilo je 14.190 sezonaca u poljoprivredi, i to za 1530 poslodavca.
S obzirom na to da se poljoprivredne površine u Hrvatskoj ne povećavaju niti se bitno mijenja struktura poljoprivredne proizvodnje, može se zaključiti kako su potrebe za sezonskom radnom snagom iste kao i svih prethodnih godina. Jedino se može očekivati povećanje sadnje povrća, uglavnom zbog vlastitih potreba u domaćinstvima, a ponegdje će na otvorenom doći do zamjene nekih ratarskih kultura povrtnim, što zahtjeva više radnika, ali nikako se ne može govoriti o značajnim promjenama.
Prema podacima Ministarstva rada i mirovinskog sustava, tijekom 2019. iskorišteno je ukupno 306.625 vrijednosnih kupona za sezonski rad u poljoprivredi (vrijednosni kupon vrijedi za svaki dan rada sezonskog radnika). Ukupno je 14.190 radnika sklopilo ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi, što znači da je prosječno sezonski radnik radio 21,6 dana na povremenim poslovima u poljoprivredi.
Rad na crno
Svakako moramo imati na umu da osim spomenutih sezonaca, koji rade preko vaučera, u Hrvatskoj imamo i dosta sezonaca koji su prijavljeni, ali i sezonce koji rade na crno, pa je broj sezonskih radnika i četiri do pet puta veći.
Kada se uzmu u obzir sve spomenute kategorije sezonaca u poljoprivredi - od radnika koji rade s vaučerima, preko sezonaca na određeno i onih koji rade na crno (jer ne žele izgubiti prava), u Hrvatskoj je, prema procjeni, sigurno potrebno preko 50.000 sezonskih radnika.
Koliko je od toga stranca, nitko ne zna. No činjenica je da ih se sve više može vidjeti po slavonskim selima, pogonima poljoprivrednih tvrtki, ali i na stočarskim farmama u Lici ili Dalmaciji. U razgovoru s pojedinim vlasnicima farmi doznajemo kako i oni sve više razmišljaju o tome da angažiraju profesionalne agencije koje dovode strance iz dalekih zemalja, koji su već vidno preplavili Hrvatsku.
Na burzi rada i dalje postoji bazen radne snage
U obrazovnoj strukturi nezaposlenih u Hrvatskoj su i dalje najbrojnije osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od tri godine i školom za KV i VKV radnike. Svi navedeni pokazatelji upućuju na to da na Zavodu za zapošljavanje još uvijek ima sasvim dovoljan bazen nezaposlenih osoba koje bi mogli obavljati poslove u poljoprivredi, no pitanje je koliko je poljoprivreda uopće atraktivna za rad i žele li domaći, posebice mladi ljudi, raditi taj težak posao. Posebice na stočarskim farmama, gdje životinje treba hraniti i brinuti se o njima 365 dana u godini.
Za sada se još ne javlja prevelika potreba za sezonskom radnom snagom. No, stručnjaci ističu da, kako povrće i voće te ratarske kulture dolaze u rod, rastu i potrebe za radnicima, a s obzirom na očekivana ogromna ulaganja u pojedine proizvodnje očekuje se da će potražnja biti sve veća. Kako se radnici koji su nezaposleni vrlo teško odlučuju za rad u poljoprivredi, morat će se pronaći način da ih se motivira da se odluče za taj posao.
Tako bi, ističu u Smarteru, HZZ mogao pokrenuti platformu ponude i potražnje za radnom snagom u poljoprivredi, preko koje bi se svi oni koji mogu i žele, mogli prijaviti i raditi u sezoni koja dolazi. Slično kako je nedavno napravila Francuska. Takav rad ne bi smio utjecati na njihova ostala prava koja ostvaruju kroz razne vidove socijalne pomoći jer se nezaposlene osobe često ne žele uključiti u sezonski rad u poljoprivredi zbog straha da će izgubiti neka od svojih prava.
Zbog sadašnje situacije s ograničenim kretanjem na tržištu ima dosta onih koji iz Hrvatske, već dugi niz godina idu na sezonski rad u poljoprivredu Njemačke, Austrije, Italije i drugih EU zemalja, koje daju bolju dnevnicu nego što to mogu ponuditi domaći OPG-ovi i poljoprivredne tvrtke. Upravo bi iz tog razloga država mogla kao mjeru zadržati pravo naknade s burze (da se ona ne izgubi ako se radi u poljoprivredi), uz mogućnost da nezaposleni u sezoni rada u poljoprivredi dobiju pravednu zaradu.
Nedostatak stručnog kadra
Osim što u Hrvatskoj nedostaje običnih radnika za najosnovnije poljoprivredne poslove, sve je veći i nedostatak stručnog kadra.
Naime, studenti koji završavaju stručne fakultete skloniji su da se "uhljebe“ u Ministarstvu poljoprivrede ili u nekoj od brojnih agencija. Zato bi mudar potez države mogao biti i da angažira nezaposlene poljoprivredne stručnjake s visokom i višom stručnom spremom da rade na poticanju i savjetovanju oko pokretanja ekstenzivne proizvodnje, kako bi svatko tko ima neku zemlju istu stavio u funkciju poljoprivredne proizvodnje, uz organizaciju otkupa (otkupni centri). S obzirom na to da su nam OPG-i izrazito stari i s niskom razinom obrazovanja, bilo bi dobro angažirati stručnjake, a pitanje je mogu li i tu uskočiti stranci i iz kojih država.
Rad u poljoprivredi je vrijedan, poslodavci moraju cijeniti radnike
Veliku odgovornost u privlačenju radnika za rad u poljoprivredi imaju i poslodavci koji radnicima moraju zajamčiti rad na temelju ugovora i poštivanje svih ugovorenih uvjeta. Osigurati im potrebnu zaštitnu opremu kao i za sve druge radnike koji rade u industriji ili u trgovini.
Rad u poljoprivredi je vrijedan i koristan, iako nije lak jer zahtijeva naporan angažman. Zato bi trebali izuzetno cijeniti svaki rad koji potrošačima osigurava kvalitetnu i svježu hranu na stolovima. Ova kriza s hranom prilika je za zaokret i u poljoprivredi i za promjenu poslovnog modela koji bismo trebali iskoristiti.
Prilika za zaokret
No, snažniji razvoj i nove investicije u poljoprivredi koje se mogu očekivati otvorit će pitanje kako doći do dovoljne radne snage. Zato bi već danas stručnjaci trebali napraviti analizu odakle je moguće dovesti strane radnike koji znaju i žele raditi u poljoprivredi.
U svojim nedavnim analizama, glavni HUP-ov ekonomist Hrvoje Stojić upozorio je kako, uz nastavak energetske krize, geopolitičke rizike, pogoršanje sentimenta potrošača u europodručju, visoku inflaciju, prekomjerno stezanje središnjih banaka, volatilnost financijskih tržišta i lošijih uvjeta financiranja, glavna prijetnja srednjoročnom rastu ostaju nepovoljni demografski tijekovi, uz manjak radne snage. On tvrdi kako u Hrvatskoj u ovome trenutku nedostaje najmanje 200.000 stranih radnika kako bi se odgovorilo na potrebe tržišta rada.
Naša je realnost da i u Hrvatskoj i u regiji ljudi žive sve bolje i ne žele raditi na loše plaćenim poslovima. No, ljudi iz trećih zemalja ne popunjavaju samo te rupe. Sve ih je više ne samo u industriji nego, recimo, i u bankarstvu gdje rade na nekim jednostavnijim poslovima. Stoga su ovogodišnje potrebe za oko 200.000 radnika očekivane, precizirao je Stojić.
Strani radnici postali ključni za održavanje rasta i konkurentnosti
Važno je razumjeti da se Hrvatska, poput mnogih drugih europskih zemalja, suočava s demografskim izazovima i odljevom radne snage. Uz to, ekonomski rast i razvoj nekih sektora stvorili su dodatnu potražnju koju domaća radna snaga ne može zadovoljiti. Strani su radnici ključni za održavanje rasta i konkurentnosti.
Unatoč sezonskim oscilacijama, graditeljstvo još uvijek ima značajne potrebe za radnicima, zbog povećanih investicija u infrastrukturu i obnovu, ali i novim investicijama u stanogradnji i logistici. Osim toga, industrija, logistika i trgovina su gospodarski sektori koji trenutno pokazuju veliku potrebu za stranim radnom snagom.
Važno je napomenuti da Hrvatska ima izraženu sezonsku komponentu, posebno u turizmu, što može stvoriti prividni pad potražnje tijekom zimskih mjeseci. U fokusa stručnjaka, dakle, još nije poljoprivreda, ali je očito da će sve više stranih radnika dolaziti i u ovu gospodarsku granu.
(Autor analize, Miroslav Kuskunović, poljoprivredni analitičar iz konzultantske kuće Kombinat 1969, vanjski je suradnik portala Euractiv.hr. Stavovi izneseni u komentarima i analizama vanjskih suradnika su osobni stavovi i nisu nužno stav redakcije.)