REGIONALNI RAT PESTICIDIMA: Nedopušteni pesticid kod jednog proizvođača mandarina srušio prodaju svima u dolini Neretve

Kao bumerang Hrvatskoj vratilo se vraćanje srpskog voća s hrvatskog tržišta tijekom ljeta, kada su u nekoliko pošiljki šljiva i breskvi pronađeni ostaci nedozvoljenog pesticida klorpirifos.

Regionalni rat pesticidima u voću sada je pokazao kako se propustima kod izvoza, i ako se neka država zainati, često može na ovakav način štititi domaće tržište i zaustaviti izvoz.

Trgovinski rat između Hrvatske i Srbije

Pesticid koji je do prije dvije godine bio legalan i u upotrebi sada je tako u regiji postao snažan alat za međusobni obračun. Možda služi i za osvetu među državama, a sve pod egidom zaštite potrošača.

Ovakvi slučajevi trgovinskog ratovanja nisu neuobičajeni, pa tako imamo zadnjih godina nekoliko primjera da su primjerice Austrijanci, u više navrata vratili jagode iz Španjolske zbog ostataka pesticida, baš u trenutku kada je na tržište počela stizati austrijska domaća jagoda.

Pakiranje mandarina iz Hrvatske, namijenjeno izvozu na tržište Srbije, zaustavljeno je nedavno na granici sa Srbijom te je naloženo njegovo uništenje zbog pronađenog spomenutog nedozvoljenog pesticida. Vijest da je u mandarinama pronađen zabranjeni pesticid odmah je utjecala na stvaranje panike i straha među domaćim i potrošačima u regiji, a cijena mandarina je pala.

Proizvođači u doini Neretve strahuju od još jedne promašene godine

Oni koji je trenutno beru u dolini Neretve i plasiraju na tržište strahuju da je pred njima još jedna promašena godina u kojoj će ostvariti ogromne gubitke, jer prodaja pada, a zbog jednog proizvođača i sporne pošiljke nastradat će svi.

Klorpirifos je zasad potvrđen kod jednog proizvođača mandarina, a na domaćem tržištu nema nijedne sporne pošiljke, tvrdi Državni inspektorat.

Jedan proizvođač iz doline Neretve izvezao je mandarine za koje se u Sloveniji i Srbiji pokazalo kako sadrže nedopuštene količine ostataka insekticida klorpirifosa, a čudno je da barem dio nije završio i na hrvatskom tržištu. Zato se potrošači ovih dana s pravom pitaju koga to štiti država i zbog čega nije javno objavljeno kod kojeg proizvođača su pronađene sporne mandarine, tko ih je izvozio i tako zaštiti sve druge koji rade pošteno u sukladno zakonu.

Što je sporno?

Isto tako, pitanje je tko je izvoznik na ova tržišta i koja je odgovornost samog izvoznika, koji je prije nego je mandarine plasirao na vanjska tržišta, trebao napraviti dodatne analize, a ovako se ljaga bacila na sve proizvođače. Zato nije čudno što se potrošači pitaju jesu li mandarine koje ovih dana kupuju na domaćem tržištu zdravstveno ispravne jer se prodaju na svakom koraku, a sa štandova diljem države stoje rukom ispisane reklame kako su "zdrave da im se i kora može jesti".

Mediji u susjedstvu iskoristili su ovaj propust da krenu u medijsku kampanju protiv mandarine iz Hrvatske, kao što se strah širio tijekom ljeta za šljive iz breskve iz Srbije kod nas.

Dopuštena granica 

Tolerirana količina ostataka zabranjene aktivne tvari klorpirifos u EU, pa i Hrvatskoj, iznosi 0,01 mg/kg voća, no kod susjeda je završilo u omjerima 0,033, odnosno 0,044 mg/kg.

Riječ je o organofosfatnom insekticidu koji se koristi u poljoprivredi za ubijanje brojnih štetočina, uključujući insekte i crve, ali je od nedavno, po studijama EU, iznimno opasan za ljude i druge toplokrvne organizme. Pošiljke sa spornim voćem vraćene su tako u Hrvatsku i naloženo je njihovo uništenje budući da predstavljaju potencijalni rizik za život i zdravlje ljudi koji bi voće konzumirali.

Klorpirifos-etil od lani je zabranjen i u Srbiji (osim za šećernu repu), dok ga EU, pa tako i Hrvatska, brane od 2020. No, javna je tajna kako zabranjene pesticide neki hrvatski poljoprivrednici švercaju iz BiH, kao i iz Srbije, tvrdeći kako zamjenska zaštitna sredstva ne djeluju. Nije isključeno da je sporni proizvođač imao na zalihama još nešto od ovog pesticida od ranijih godina, te ga je možda iskoristio u proizvodnje ne misleći da će se dogoditi ovakva incidentna situacija.

U EU sve više zabranjenih sredstava u poljoprivredi

Prema dostupnim podacima, samo u prvih sedam mjeseci prošle godine u Hrvatskoj je zaplijenjeno 4420 litara i 157 kilograma ilegalnih i/ili krivotvorenih sredstava za zaštitu bilja.

Zbog sve zelenijih ciljeva i strategije "Od polja do stola", u EU je sve duža lista zabranjenih sredstava u poljoprivredi, što stvara ogromne probleme u brojnim proizvodnjama, a sve je izraženiji unosan šverc i njihova nezakonita primjena.

Nedavno je tako objavljeno kako je u globalnoj akciji Europola, usmjerenoj na lažne i ilegalne pesticide, samo u prva četiri mjeseca ove godine zaplijenjeno 2040 tona ilegalnih pesticida, što je najveća zapljena do sada.

Zašto država šuti?

Jedan od vodećih proizvođača mandarina iz doline Neretve, Neven Mataga, ovih je dana gostujući na N1 televiziji rekao kako mu nije jasno zašto institucije nisu još uvijek dale jasne, potpune i konkretnije informacija tko je kriv i zašto je 18. listopada sustav EU za brzo obavještavanje o sigurnosti hrane objavio da je pronađeno 0,044 miligrama po kilogramu mandarina pesticida koja je izvezena u Srbiju i nakon toga uništena.

Ta mandarina je došla na loš glas, mi ne znamo zbog čega. Najvjerojatnije se dogodio neki mali propust, a sada je ljaga pala na sve proizvođače. A na području doline Neretve je oko četiri tisuće registriranih OPG-ova, od kojih se njih oko dvije tisuće bavi proizvodnjom mandarina. Ovaj proizvođač otišao je korak dalje pa kaže kako nije isključeno da netko potencira da na ovaj način neretvanske mandarine budu proglašene kao nešto što ne valja.

"Našao se jedan pesticid, insekticid, koji je bio u uporabi do prije dvije godine. Koristili smo ga 20 godina i sad odjednom ispada da se truju djeca, da se truju naši konzumenti. To ne stoji i vi možete biti sigurni da jedete neretvansku mandarinu koja je svježa, prava, koja sigurno ima sve najbolje u sebi”, izjavio je Mataga.

Prijetnja urušavanjem cijelog tržišta zbog jednog incidenta

Jedan mali incident tako je doveo do prijetnje urušavanja cijelog tržišta. Proizvođači tvrde kako sad naglo imaju ogromni pad cijena, ogromno nezadovoljstvo proizvođača, a to je došlo kao vatra da spali sve to što je u Neretvi rađeno godinama.

“Cijena mandarine po našim poljima, otkupnim centrima je toliko srozana da ćemo mi proizvođači ove godine biti u minusu od 20 do 30 posto. Hrvatska država ne čini ništa, ona radi probleme proizvođačima”, dodaje Mataga.

Kako kaže, misli da će se sljedeće godine pojaviti problemi glede kakvoće proizvoda i drugih segmenata vezano uz proizvodnju.

Državne kontrole

Za proizvođače mandarina ove godine nije samo problem klorpirifos, koji je nađen doista u neznatnim količinama, nego i to što je i dalje previše toplo i previše vlage pa mandarine zbog toga prebrzo dozrijevaju i na udaru su nametnika poput voćne muhe, jer je država ove godine ukinula program sterilnih mužjaka kako bi se populacija smanjila. A kad je toplo, ljudi i ne kupuju mandarine koje su voćka za hladnije dane. Zbog svega toga otkupna cijena mandarina pala je već na 0,25 centi pa proizvođači procjenjuju kako imaju ogromne gubitke, više od 30 posto po hektaru u odnosu na uloženo.

Zato proizvođači procjenjuju da će puno mandarina ostati neobrano, a da bi iduće godine moglo biti još više zapuštenih hektara na kojima se one više neće proizvoditi, ako će poslovati s gubitkom.

Hrvatska sve češće i više ima obavijesti o povlačenju zdravstveno neispravne hrane s tržišta, koje dolaze putem RASFF sustava brzog uzbunjivanja (europskog informatičkog sustava, pokrenutog 1979. s ciljem brze razmjene informacija među nadležnim nacionalnim tijelima o zdravstvenim rizicima povezanima s hranom). To otvara pitanje koliko je sustav kontrole hrane unutar EU efikasan te koliko je hrana koju jedemo sigurna i kvalitetna. Iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Državnog inspektorata stalno ponavljaju kako je sustav dobar i jedan od najsigurnijih na svijetu.

A prema podacima Državnog inspektorata ukupno je u posljednje tri godine, zbog nesukladnosti i zdravstvene neispravnosti s polica trgovina u Hrvatskoj povučeno 304 proizvoda. Najviše ih je povučeno 2021. godine, njih 118, i to, zanimljivo, najčešće onih koji dolaze s tržišta Europske unije (53 proizvoda).

Najčešće se s tržišta povlače upravo proizvodi iz EU

Općenito se, pokazuju podaci Državnog inspektorata, najčešće povlače proizvodi porijeklom iz EU, zajednice koja svojim propisima, mehanizmima i alatima svima koji posluju s hranom postavlja najrigoroznija pravila kontrole na svijetu. Od ukupno povučenih proizvoda tako je s područja EU posljednje tri godine bilo njih 125, iz trećih zemalja 84, a iz Hrvatske 54. Također, 2021. najčešći razlog povlačenja hrane bili su pesticidi, a prošle i ove godine mikroorganizmi (bakterije, virusi, paraziti).

Međutim, brojni stručnjaci smatraju kako bi sustav trebao i mogao biti bolji. Ističu da ako nadzor nad proizvodnjom hrane od polja do stola nije temeljit i stalan, postoji rizik kontaminacije u nekoj od faza proizvodnje. A to rezultira zdravstveno neispravnom hranom koja se nudi potrošaču.

Riječ je o kompleksnom sustavu koji uključuje brojne aktere - poljoprivrednike, uzgajivače, prehrambenu industriju, male proizvođače, transport, skladištenje, trgovinu i potrošače. Svatko tko dolazi u kontakt s hranom nosi svoju odgovornost i može biti kritična točka.

Potrošači kvalitetu hrane definiraju pri kupnji vrlo često kao omjer cijene i sastava hrane koju može kupiti. Proizvođač smatra kako je kvalitetna hrane ona koja je zdravstveno ispravna i koju potrošač kupuje, a koja mu istovremeno pokriva troškove i donosi zaradu, dok nutricionisti smatraju da je kvalitetna hrana ona koja sadrži visokovrijedne i dobro ukomponirane prehrambene sastojke.

Budući da Hrvatska uvozi ogromne količine hrane sustav bi trebao bolje funkcionirati, odnosno kontrole bi trebale biti češće i učinkovitije.

Problem je u 'zelenoj politici' 

Ono što u EU postoje sve već problem je i to što se stalno mijenjanju propisi i ide se na smanjivane upotrebe zaštitnih sredstava. S tržišta nestaju ona koja su do sada bila učinkovita u suzbijanju bolesti i štetnika, a kemijska industrija koja ih proizvodi ne traži alternativna rješenja jer su istraživanja i razvoj, odnosno investicije u nova sredstva, poprilično skupa i zahtijevaju vrijeme. Zbunjeni proizvođači zato sve više odustaju od pojedinih proizvodnji.

Tako je u posljednjih nekoliko godina zbog promjene propisa i zabrane pesticida već drastično pala proizvodnja uljane repice i šećerne repe u cijeloj EU, ali i u Hrvatskoj. A očito i u proizvodnji voća nova alternativna sredstva ne daju rezultate i prijete da i u tom segmentu proizvođači ili krenu odustajati od proizvodnje ili pokušavaju ilegalno koristiti nedozvoljene pesticide, kao što je to bilo u spornim mandarinama. I to rade pod cijenu da ih potrošači kazne zbog toga.

(Autor analize, Miroslav Kuskunović, poljoprivredni analitičar iz konzultantske kuće Kombinat 1969, vanjski je suradnik portala Euractiv.hr. Stavovi izneseni u komentarima i analizama vanjskih suradnika su osobni stavovi i nisu nužno stav redakcije.)