Svjetski dan ruralnih žena pokrenuli su Ujedinjeni narodi kako bi ukazali za važnost žena za poljoprivredu i ruralni razvoj, a obilježava se 15. listopada
Svakog 15. listopada širom svijeta obilježava se Svjetski dan ruralnih žena.
Ideja o obilježavanju ovoga dana pokrenuta je 1995. godine, tijekom Četvrte konferencije Ujedinjenih naroda o ženama u Pekingu, a obilježava se od 2008. godine.
Svaka treća žena u svijetu radi u poljoprivredi
Prema podacima UN-a, u svijetu, svaka treća zaposlena žena radi u poljoprivredi. Seoske žene i djevojke igraju značajnu ulogu u poljoprivredi, sigurnosti hrane i prehrani, upravljanju zemljištem i prirodnim resursima te skrbe o kućanstvu, a njihov dan služi kao podsjetnik da održiva budućnost svijeta nije moguća bez seoskih žena i djevojaka.
Različiti oblici diskriminacije
Iako žene širom svijeta imaju važnu ulogu u razvoju ruralnih područja, poljoprivrednoj proizvodnji te gospodarskom opstanku svojih obitelji i zajednica, još su uvijek izložene različitim oblicima diskriminacije, što se u Hrvatskoj vidi svakodnevno.
Njihova uloga, kako u društvu i zajednicama u kojima žive, tako i u obiteljima, još uvijek nije prepoznata i marginalizirana je, a posao koji svakodnevno obavljaju često je podcijenjen i nepriznat.
Nemaju priznat status
Seoskim ženama nije priznat status te su u stalnoj borbi za svoja pripadajuća prava, a kada govorimo o seoskim ženama, važno je naglasiti njihovu višestruku ulogu - one se brinu o obitelji, čuvaju tradiciju i okoliš, rade u poljoprivredi, koja je jedna od najvažnijih gospodarskih grana svake zemlje, te sudjeluju u procesu proizvodnje hrane.
Unatoč kritičnom doprinosu žena i djevojaka ruralnim zajednicama, ruralne žene zaostaju za ruralnim muškarcima i gradskim ženama po gotovo svim globalnim pokazateljima spola i razvoja za koje postoje podaci.
Opća preporuka UN-a o pravima žena u ruralnim područjima
Odbor UN-a za uklanjanje diskriminacije žena donio je još 2016. Opću preporuku o pravima žena u ruralnim područjima u kojoj se pojašnjavaju obveze država stranaka.
Opća preporuka ističe kako su uloge ruralnih žena ključne u održavanju i unaprjeđivanju ruralnih sredstava za život i jačanju ruralnih zajednica. No, upozoravaju i kako seoske žene kontinuirano snose veći dio tereta neplaćenog rada zbog stereotipnih rodnih uloga, nejednakosti u kućanstvu te nedostatka infrastrukture i usluga, uključujući i one koje se odnose na proizvodnju hrane i rad u području skrbi.
Iz toga razloga, Opća preporuka navodi da države moraju osigurati nediskriminirajući zakonski okvir i osnaživati žene u ruralnim područjima u svakom pogledu te u tom smislu donosi cijeli niz preporuka.
U EU raste broj žena nositeljica poljoprivrednih gospodarstava
Prema podacima Europske komisije, broj žena nositeljica poljoprivrednih gospodarstva svake godine raste.
Najviše ih je u Latviji i Litvi (43 posto), a najmanje u Nizozemskoj (5 posto) i Malti (6 posto).
Hrvatska u 'zlatnoj sredini'
Hrvatska je u "zlatnoj sredini" te kod nas trenutno oko 30 posto poljoprivrednih gospodarstava vode žene odnosno više nego li, primjerice u Španjolskoj (23 posto), Francuskoj (21 posto), Njemačkoj (10 posto) i Danskoj (8 posto).
Manje, pak, u odnosu na Italiju (32 posto), Austriju (31 posto) i Mađarsku (27 posto).
Konferencija HPK i Agronomskog fakulteta
Na konferenciji Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) i Agronomskog fakulteta, povodom Svjetskog dana seoskih žena, prošlog je tjedna bilo riječi o položaju seoskih žena u Hrvatskoj i EU, te što se sve može napraviti da se unaprijedi njihov položaj kroz projekt GRASS Ceiling (Obzor Europa).
Naime, od siječnja 2023., Agronomski fakultet i HPK partneri su u europskom istraživačkom projektu (Obzor Europa) GRASS Ceiling, u sklopu kojega se provodi i živi laboratoriji (Living Lab), u kojem je okupljeno osam žena ekoloških inovatorica iz ruralnog područja, a s kojima će se tijekom tri godine projekta aktivno raditi te ih poticati na razvijanje vještina i definiranje ključnih problema s kojima se suočavaju u svom radu i životu na selu. Cilj ovog projekta je osnažiti socioekološke inovacije koje vode žene u ruralnom gospodarstvu i ruralnim zajednicama.
Prepreke s kojima se suočavaju seoske žene
Seoske žene i žene na farmama suočavaju se s mnogim preprekama u vođenju ruralnih inovacija, poput ograničenog pristupa zemlji, imovini i financijskim resursima, nedostatka pristupa informacijama, obuci, mentorstvu i profesionalnim mrežama.
Prema podacima EU, žene čine manje od 50 posto ukupnog radno sposobnog stanovništva u ruralnim krajevima Unije te upravljaju sa svega 30 posto obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Prema nekim istraživanjima, žene ostvaraju oko 35 posto ukupnog radnog vremena u poljoprivredi, što je znatan doprinos poljoprivrednoj proizvodnji, a osim toga na poljoprivrednim gospodarstvima brinu se o obitelji i domaćinstvu što je često okarakterizirano kao „nevidljivi rad“. Upravo zato, potrebno je regulirati njihov profesionalni status čemu u prilog ide i današnja konferencija, istaknuto je na konferenciji.
Hrvatska ima 30,9 posto žena među samoopskrbnim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, a 28,9 posto među OPG-ima, što govori da žene imaju znatno manja gospodarstva, a pritom žive dulje, pa najčešće dolaze do OPG tako što ga naslijede od supruga.
'Nevidljivi posao'
Brojna istraživanja pokazuju kako su žene u ruralnim područjima u nepovoljnijem ekonomskom i društvenom položaju, koji je često opterećen i društvenim ulogama i očekivanjima ruralne zajednice koja su zasnovana na tradicionalnijim rodnim ulogama i patrijarhalnim stavovima, pa se tako na rad žena izvan kuće i dalje gleda prvenstveno kao na zanemarivanje obitelji i kućanstva.
Seoske žene koje sudjeluju u projektu naglasile su kako je jedan od problema manja dostupnost ili postupni izostanak (javnih) usluga poput dječjih vrtića, odnosno ustanova za predškolski odgoj u ruralnim područjima, što postaje i strukturna prepreka koja ženama dodatno otežava pronalazak posla izvan kuće ili bavljenje aktivnostima nepovezanima s djecom i kućanstvom, ali i prepreka promjeni tradicionalističkih stavova i muškaraca i žena spram vezanosti žena sa skrbi, odgojem i obrazovanjem djece u predškolskoj dobi.
Podaci pokazuju da žene provode prosječno 22 sata tjedno radeći nevidljivi posao, što im ostavlja manje vremena za traženje poslova te njihov doprinos uspjehu farme ostaje nevidljiv. Ovaj problem ima negativan učinak na prihod kućanstva, što dovodi do većeg siromaštva i negativnog utjecaja na ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju.
Dvostruka diskriminacija
Prevladavanje ovog rodnog jaza također bi trebalo povećati poljoprivrednu produktivnost, ali potrebna je veća podrška kako bi se osigurale jednake mogućnosti za žene, uključujući iz perspektive poduzetništva.
Hrvatske žene koje žive i rade u ruralnim krajevima, naglašavaju kako je veća vjerojatnost da će žene biti nezaposlene, imati zaposlenje na pola radnog vremena, sudjelovati u radnoj snazi kroz neplaćeni i nevidljivi rad, biti manje plaćene od muškaraca, posjedovati manje farmi (samo 30 posto svih upravitelja farmi u EU), te biti ekonomski najugroženije. Ističu kako seoske žene trpe dvostruku diskriminaciju.
Prvo proizlazi iz rodnog jaza koji je izražen kako u ekonomskoj sferi, tako i u obiteljskom životu.
Drugo proizlazi iz podjele urbano-ruralno, s velikim razlikama između urbanih i ruralnih područja. Mala sela imaju manje mogućnosti zapošljavanja, nedostatak osnovnih usluga te manjak digitalizacije i telekomunikacija.
Teže do kredita
Iako se pokazale da su seoske žene vrlo kreativne i spremne na inovacije, provođenje novih projekta i udruživanje, upravitelji javnih poduzetničkih fondova i dalje smatraju da je manje isplativo ulagati ili financijski podupirati žene nego muškarce, zbog čega su im često nedostupna financijska sredstva.
Veća je vjerojatnost da će žene biti poljoprivrednici jer je površina zemljišta manja i stoga jeftinija u usporedbi s komercijalnim farmama.
Ključni pokretač za žene inovatorice u svim studijama je nužnost i cilj održavanja održivosti obiteljskog gospodarstva, a sve se više pojavljuju društvene i ekološke inovacije koje vode žene, zaključak je sa susreta osam žena ekoloških inovatorica iz ruralnog područja s kojima će se tijekom tri godine projekta aktivno raditi.
HPK predlaže dodatno sufinanciranje žena, po uzoru na Španjolsku i Irsku
Tajana Radić, voditeljica Odjela za poljoprivrednu politiku, inovacije i međunarodnu suradnju HPK, na konferenciji je izjavila kako je od nedavno osnovani Odbor za žene i mlade HPK već dao prve inicijative koje bi trebali poboljšati položaj seoskih žena te su predložili izmjene Strateškog plana i mjere u okviru IAKS-a.
"Predložili smo uvođenje dodatnih bodova i postotka sufinanciranja za žene. Španjolska je u okviru izravnih plaćanja uvećala za 15 posto jedinični iznos za dodatni prihod potpore za mlade poljoprivrednike koja će se isplaćivati ženama koje su poljoprivrednice. Irska daje povećanu stopu bespovratnih sredstava za žene korisnice ruralnog razvoja intervencije. Više stope bespovratnih sredstava (60 posto), u usporedbi sa standardnom stopom (40 posto). Vjerujemo kako veći broj bodova i postotak bespovratnih sredstava kao izravnih plaćanja mogu doprinijeti cilju uravnotežene zastupljenosti spolova u radnoj snazi u poljoprivrede, promicanju zapošljavanja, rasta, rodne ravnopravnosti, uključujući sudjelovanje žena u poljoprivredi, socijalne uključenosti i lokalnog razvoja u ruralnim područjima, uključujući kružno biogospodarstvo i održivo šumarstvo“, kazala je.
Veći rizik od siromaštva
Seoske žene koje sudjeluju u projektu naglasile su kako je jedan od problema manja dostupnost ili postupni izostanak (javnih) usluga poput dječjih vrtića, što postaje i strukturna prepreka koja ženama dodatno otežava pronalazak posla izvan kuće ili bavljenje aktivnostima nepovezanima s djecom i kućanstvom, ali i prepreka promjeni tradicionalističkih stavova i muškaraca i žena spram vezanosti žena sa skrbi, odgojem i obrazovanjem djece u predškolskoj dobi.
"Podaci pokazuju da žene provode prosječno 22 sata tjedno radeći nevidljivi posao, ostavljajući im manje vremena za traženje poslova te njihov doprinos uspjehu farme ostaje nevidljiv. Ovaj problem ima negativan učinak na prihod kućanstva, što dovodi do većeg siromaštva i negativnog utjecaja na ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju. Prevladavanje ovog rodnog jaza također bi trebalo povećati poljoprivrednu produktivnost, ali potrebna je veća podrška kako bi se osigurale jednake mogućnosti za žene, uključujući iz perspektive poduzetništva", naglašavaju poljoprivrednice iz HPK.
Veća je vjerojatnost da će žene biti nezaposlene, imati zaposlenje na pola radnog vremena, sudjelovati u radnoj snazi kroz neplaćeni i nevidljivi rad, biti manje plaćene od muškaraca, posjedovati manje farmi (samo 30 posto svih upravitelja farmi u EU), te biti ekonomski najugroženije.
Društvene i ekološke inovacije
Seoske žene trpe dvostruku diskriminaciju. Prvo proizlazi iz rodnog jaza koji je izražen kako u ekonomskoj sferi, tako i u obiteljskom životu. Drugi proizlazi iz podjele urbano-ruralno, s velikim razlikama između urbanih i ruralnih područja. Mala sela imaju manje mogućnosti zapošljavanja, nedostatak osnovnih usluga te manjak digitalizacije i telekomunikacija.
Iako su brojna istraživanja pokazali da su seoske žene vrlo kreativne i spremne na inovacije, provođenje novih projekta i udruživanje, upravitelji javnih poduzetničkih fondova i dalje smatraju da je manje isplativo ulagati ili financijski podupirati žene nego muškarce, zbog čega su im često nedostupna financijska sredstva za projekte.
Ključni pokretač za žene inovatorice u svim studijama je nužnost i cilj održavanja održivosti obiteljskog gospodarstva, a sve se više pojavljuju društvene i ekološke inovacije koje vode žene, zaključak je sa susreta osam žena ekoloških inovatorica iz ruralnog područja s kojima će se tijekom tri godine projekta aktivno raditi.
(Autor analize, Miroslav Kuskunović, poljoprivredni analitičar iz konzultantske kuće Kombinat 1969, vanjski je suradnik portala Euractiv.hr. Stavovi izneseni u komentarima i analizama vanjskih suradnika su osobni stavovi i nisu nužno stav redakcije.)