Proizvodnja većine usjeva u Hrvatskoj je u prošloj godini pala po dvoznamenkastim stopama, ali i poljoprivrednih kultura čija je proizvodnja pojedinih porasla, pokazuju podaci DZS-a.
U Hrvatskoj se prošle godine smanjila proizvodnja većine važnijih usjeva, i to po dvoznamenkastim stopama, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Najviše je potonula proizvodnja kukuruza za zrno, 26,1 posto, te šećerne repe, 25,9 posto, dok je osjetnije porasla proizvodnja suncokreta, za 24,2 posto, pokazuju podaci državne statistike.
Znatno smanjena proizvodnja kukuruza i šećerne repe
Kukuruz za zrno (merkantilni i sjemenski) bio je posijan na površini od 271.000 hektara, što je 17.000 manje nego godinu ranije, a proizvedeno ga je nešto više od 1,65 milijuna tona, gotovo 600.000 tona manje nego godinu ranije, pokazuju privremeni podaci o ostvarenoj proizvodnji žitarica i ostalih usjeva u 2022. godini.
Šećerna repa je, pak, bila posijana na 9000 hektara, tisuću hektara manje nego godinu prije, a proizvedeno je 524.000 tona te kulture, 183.000 tona manje na godišnjoj razini.
Prema procjenama DZS-a, u usporedbi s prošlogodišnjom ostvarenom proizvodnjom dvoznamenkasti pad je zabilježila i uljana repica, i to za 19,2 posto, zatim zob, 18,6 posto, krumpir, 16,4 posto, soja, 14 posto te silažni kukuruz, 11,5 posto.
Rast proizvodnje suncokreta i pšenice
S druge strane, procjenjuje se da je proizvodnja suncokreta na godišnjoj razini porasla 24,2 posto, na 154.000 tona, što je 30.000 tona više, pri čemu je bio posijan na površini od 51 tisuće hektara, deset tisuća hektara više no godinu prije.
Nadalje, proizvodnja pšenice porasla je 0,8 posto, na 970.000 tona, a bila je posijana na 161.000 hektara, 17.000 hektara više nego u 2021. godini, pokazuju podaci DZS-a.