MUKE PO PŠENICI: Niske otkupne cijene i loši prinosi stvaraju gubitke, a ratari ne odustaju od još 300 eura od države

U razmaku od dva mjeseca, prognoze za žetvu žitarica koje su u početku bile pozitivne, okrenule su se i trenutno pokazuju negativan utjecaj i ogroman pad proizvodnje zbog izuzetno loših vremenskih uvjetima diljem Europe.

Ukupna proizvodnja uljarica i proteinskih usjeva u Europskoj uniji, unatoč dramatičnim situacijama u Španjolskoj i Italiji, ostaje stabilna barem za sada.

Situacija na tržištu žitarica vrlo zabrinjavajuća

Međutim, za žitarice je situacija izuzetno zabrinjavajuća. S očekivanom proizvodnjom od 256 milijuna tona, to će biti vjerojatno najlošija žetva od 2007. jer sadašnje procjene govore o proizvodnji koja je 10 posto ispod prosjeka za posljednjih pet godina.

Zbog svih tržišnih problema, mnogi poljoprivrednici neće moći pokriti svoje troškove proizvodnje, zbog čega je krovno udruženje poljoprivrednika u Europskoj uniji Copa i Cogeca pokrenula hitan poziv na akciju kako bi se poduzele mjere i kako bi Europsku komisiju suočili s ovom teškom situacijom u 2023. te budućim posljedicama na proizvodnju u 2024. godini.

Godina za pamćenje, ali po zlu

Nakon dvije odlične sezone, i u Hrvatskoj će ova za pšenicu i ratare također biti za pamćenje, ali ne po dobru. Ove ju je godine snašlo sve što je moglo - vremenske neprilike, bolesti, jeftina ukrajinska i konačno - niska otkupna cijena zbog čega traže dodatnu pomoć države.

Očekivanja su bila velika, pa čak i pred samu žetvu, ali su prinosi u konačnici bili puno lošiji u odnosu na rekordne lanjske i preklanjske. Na tržištu vlada konfuzija jer cijene na burzama osciliraju iz dana u dan, zbog različitih tržišnih, ali i geopolitičkih faktora, pa hrvatski ratari, koji od države traže da im se isplati dodatna pomoć nikako ne mogu procijeniti da li je sada vrijeme za prodaju pšenice ili treba pričekati da se cijena stabilizira i pšenicu prodaju kasnije.

Neki su to napravili prošle godine, pa su ovog proljeća pali u očaj i izgubili ogromne novce, kada se na tržištu pojavila jeftina ukrajinska pšenica, koja je napravila nered zbog čega su čak brojne EU zemlje uvele i zabranu uvoza pšenice iz Ukrajine, a što je protivno pravilima slobodne trgovine i ugovora EU.

Dodatni udar na tržište žitarica ove bi sezone u EU mogla bi biti i najnoviji odluka Rusije, koja je službeno odbila obnoviti crnomorski sporazum o žitaricama koji je istekao 17. srpnja, što bi moglo donijeti ogromne poremećaje na tržištu EU, ako se pšenica i druge žitarice iz Ukrajine preliju na tržište EU i utječu na daljnji pad cijena.

Kalkulacija poljoprivrednika

Ovih dana po društvenim mrežama poljoprivrednici dijele post jednog poljoprivrednog proizvođača iz Slavonije koje je napravio laičku kalkulaciju proizvodnje pšenice u odnosu na cijenu koštanja kruha u trgovini, a koja pokazuju, kako tvrdi ovaj proizvođač, svu apsurdnost tržišta pšenice i cijena kruha u Hrvatskoj. Pa nije ni čudo da mnogi ratari namjeravaju odustati od ove proizvodnje.

Tako ovaj ratar kaže da za “jedan kilogram” proizvedene pšenice, nakon vršidbe, ovih dana dobije u otkupu (ovisno o klasi), oko 1,25 kuna ili 0,16 eura, a od jednog kilograma pšenice, kako tvrdi, dobije se u prosjeku oko 600 grama brašna (ovisno o kvaliteti i slično), pa po tome u prijevodu ispada da je cijena 600 grama brašna oko 0,73 kuna ili oko 10 centi.

S druge strane, primjerice, trgovački lanci prodaju kruh (ovisno o vrsti i kvaliteti), od devet do 14 kuna, i to kruh težine 550-700 grama (u koji ide oko 300-500 grama brašna, uz dodatke i aditive), te ih taj kruh košta u proizvodnji oko 25 centi ili 1,87 kuna.

Kako kaže ovaj seljak, poljoprivrednik, u prijevodu, trgovački lanci, mali kruh proizvedu za 1,87 kuna, a prodaju u prosjeku za 10,00 kuna i na njemu zarađuju 8,23 kuna ili u prosjeku 434 posto je zarada trgovca.

S druge strane poljoprivredni proizvođač na jednom hektaru proizvede u prosjeku osam do 8,5 tisuća kilograma pšenice (ove godine se zbog loše godine proizvodnja prepolovila na 3,7-4000 kg po hektaru), za koju količinu od 4000 kilograma, po otkupnoj cijeni od 1,25 kuna, proizvođač u Slavoniji dobije oko 5000 kuna ili 664 eura, čemu treba pridodati i državni poticaj od 340 eura po hektaru, što ukupno iznosi 1004 eura, prihoda proizvođača. Pritom, kako tvrdi, poljoprivredni proizvođač ima trošak ili rashod za proizvodnju od 8659 kuna ili 1150 eura.

Ovaj je ratar napravio svoju specifikaciju pa kaže da mu je zakup zemljišta oko 150 eura po hektaru, oranje 70 eura po hektaru, drljanje 50 eura, sijanje sa sjemenom 200 eura za hektar, dok je prehrana s gnojivom 450 eura. Uz to veliki trošak je i prskanje sa zaštitom - 130 eura po hektaru, te vršidba 70 eura.

Kada se sagleda specifikacija ukupnog troška vidljivo je da poljoprivredni proizvođač ima trošak proizvodnje 1150 eura, a prihod mu je 1004 eura, odnosno proizvođač u Slavoniji ove godine je u manjku za najmanje 146 eura po hektaru.

Zašto su prinosi mali?

Procjene govore da su prinosi na istoku Hrvatske od pet do šest tona po hektaru, dok je u zapadnom dijelu žetva nešto bolja i prinos je bio nešto iznad šest tona.

Prošle godine je urod u Hrvatskoj bio oko milijun tona, a sada će biti dobro ako dođe do 600 tisuća tona. Čak i oni koji imaju dobre hektolitre, preko 80, proteine 13, i dalje nemaju kilograme. Dakle, kvaliteta je dobra, ali nema dovoljno kilograma.

Stručnjaci ističu kako dugo nismo imali ovakvu godinu te kažu kako je podbacio i ječam, a pitanje je što će zbog toplinskih valova biti s kukuruzom i suncokretom. Uljana repica ima dobar prinos, ali je manje sijana, a da je nje bilo više, ratari bi nekako kompenzirali manjak pšenice.

Po procjenama, zasijano je 162.000 hektara, a ako je prosjek šest tona po hektaru, urod bi trebao biti 972.000 tona, no stručnjaci ističu kako se to neće ostvariti, odnosno da nemamo te količine ni blizu, te bi moglo završiti sa spomenutih 600.000 tona.

Prošlogodišnji je prosjek, prema riječima Nade Barišić, direktorice Žitozajednice, bio između sedam i osam tona, dok je cijena bila rekordno visoka, nikad zabilježena, između 2,20 i 2,50 kuna. I 2021. je prošla vrlo dobro.

"Ove je godine sve podbacilo i nezadovoljstvo ratara je opravdano", kaže Barišić te dodaje kako im, osim vremenskih neprilika, manjeg prinosa i kvalitete na ruku ne idu ni burzovna kretanja koja su nepovoljna cijelu godinu.

Više je uzroka, a na prvom mjestu je dolazak jeftine ukrajinske pšenice na tržište Europe. Sva kretanja burzovnih roba koja su nekada bila ustaljena, dolaskom kriza su prekinuta. Nekada smo imali trend da je u žetvi cijena pšenice nešto jeftinija, a nakon toga raste. Ove je godine takav trend prekinut, nesigurnost na ovom polju proizvodnje i otkupa pšenice veći je nego ikada.

Razdoblje velike neizvjesnosti traje još od izbijanja pandemije. Ovo je proizvodnja zbog utjecaja klimatskih promjena i već spomenutih geopolitičkih kretanja, pod visokim rizikom, kako za proizvođače, tako i za otkupljivače, pa u žetvi rizik snose i jedni i drugi.

Kada je riječ o cijenama, s njima su prvi izašli Čakovečki mlinovi za sve klase pšenice. Prema informacijama s njihovih stranica, cijena za tonu pšenice Premium klase je 200 eura, prve klase 190 eura, druge klase 180 eura, treće klase 170 eura te četvrte klase 160 eura.

U osječkoj tvrtki Žito su kotacije dostupne cijelu godinu, a oni su ih korigirali na nešto više razine samo za treću klasu, dok su ostale na upit.

Globalne prognoze

Najnovija prognoza za globalnu proizvodnju žitarica u 2023., koju je objavila Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), pokazuje povećanje za 5,9 milijuna tona u odnosu na prethodni mjesec te sada iznosi 2819 milijuna tona i dostigla je rekordan iznos. 

Povećana je globalna proizvodnja pšenice na 783,3 milijuna tona, što je i dalje 18,4 milijuna tona ispod rekorda zabilježenog 2022. godine.

U EU prognoza za njezinu proizvodnju je revidirana na manje zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, dok je neznatno povećana prognoza za Kanadu i Kazahstan, kao i za Tursku. Najavljena suša smanjuje prinos u Australiji.

Pad profitabilnosti u EU

Krovno udruženje europskih poljoprivrednika Copa i Cogeca upozorilo je kako su se loši vremenski uvjeti u cijeloj EU negativno odrazili na ovogodišnju proizvodnju žitarica, a u kombinaciji s drugim tržišnim poremećajima to će dovesti do ogromnog pada profitabilnosti gotovo svih europskih proizvođača u ratarstvu, uključujući i hrvatske proizvođače. Zbog toga je Copa i Cogeca pozvala Europsku komisiju na fleksibilnost u provedbi ZPP-a ove godine kako se ne bi doveo u pitanje pristup poljoprivrednika osnovnoj potpori.

Uslijed ogromnih tržišnih poremećaja u ratarskoj proizvodnji, rasta troškova i drugih negativnih utjecaja traže se odstupanja za iduću godinu zbog utjecaja svih klimatskih uvjeta na sljedeću poljoprivrednu godinu. Zatraženo je i produljenje suspenzije uvoznih carina na amonijak i ureu i njezino proširenje na druga mineralna gnojiva (kao i suspenziju antidampinških mjera) kako bi se pomoglo poljoprivrednicima da se nose s vrlo teškom situacijom u kojoj se nalaze.

Zbog izuzetno teškog stanja u ratarskoj proizvodnji i Hrvatska poljoprivredna komora je organizirala sastanak Odbora za ratarstvo na kojem je zaključeno kako Odbor ne može pristati na raniji prijedlog Ministarstva poljoprivrede, s radnog sastanka u Osijeku, na kojem se razgovaralo o mjerama pomoći ratarima te i dalje ostaju pri stavu kako je potrebna pomoć od 300 eura po hektaru.

Odbor za ratarstvo HPK tako ne odustaje od zahtjeva da se isplati 300 eura po hektaru za ratarske kulture zbog poremećaja na tržištu i visokih troškova proizvodnje i loših prinosa zbog vremenskih nepogoda. Na sastanku je zaključeno kako će HPK dostaviti sve podatke oko troškova proizvodnje Ministarstvu poljoprivrede te predlažu da se oni dostave i Europskoj komisiji, kako bi se odobrila dodatna pomoć za ratare zbog poremećaja na tržištu - pada cijena i visokih troškova proizvodnje, ali i vremenskih nepogoda koje su značajno utjecale na lošije prinose.

Isto tako, usvojen je zaključak da potpora ne smije biti de minimis te da su potrebne stimulativnije mjere koje će osigurati sigurniju sjetvu uljane repice budući da je došlo do značajnog pada sjetvenih površina, te da se zbog sve izraženijih vremenskih nepogoda ponovo pokrene raspravu oko protugradnu obranu.

Već sama najava da Rusija izlazi iz sporazuma o žitaricama digla na noge ratare u EU

Ovih dana je već sama najava da Rusija izlazi iz sporazuma o žitaricama digla na noge ratare diljem EU koji strahuju od novog kaosa na tržištu. No, mnogi stručnjaci ističu kako su ratari zadnje dvije godine imali dobru zaradu na pšenici i drugim ratarskim kulturama te su trebali na vrijeme razmišljati da se ovako nešto može dogoditi.

Naime, dok je prosjek prinosa pšenice u razvijenim zemljama EU i preko 10 tona po hektaru, informacija da je to u Hrvatskoj od pet do šest tona svakako treba zabrinuti državu koja obilno financira ovu proizvodnju. Postavlja se pitanje da li su naši ratari koristili ceritificirano sjeme i jesu li proveli sve agrotehničke mjere (a većina je zbog visokih troškova to vjerojatno izbjegla), pa sada imamo loš urod.

Isto tako, logično je pitanje zašto nisu udruženi u zadruge i imaju svoja skladišta i silose te trguju pšenicom zajednički, a ne da iz godine u godinu ovise o milosti i nemilosti otkupljivača i cijena koje u žetvi formiraju burze.

Zadnje tri godine pokazuju kako se ratari moraju osvijestiti i promijeniti svoj način razmišljanja, a ne uvijek očekivati da im država da dodatne novce kada imaju lošu godinu.

(Autor analize, Miroslav Kuskunović, poljoprivredni analitičar iz konzultantske kuće Kombinat 1969, vanjski je suradnik portala Euractiv.hr. Stavovi izneseni u komentarima i analizama vanjskih suradnika su osobni stavovi i nisu nužno stav redakcije.)