Dopisnici mreže Euractiva donose pregled stanja s rastućim cijenama hrane u devet zemalja Europske unije i mjera o kojima se raspravlja kako bi se riješio taj problem.
Cijene hrane su u proteklih godinu dana otišle u nebo, ponajprije zbog ruske invazije na Ukrajinu. Zbog toga je širom Europe dostupnost hrane postala veliki problem. Međutim, Europska komisija na raspolaganju ima vrlo ograničene mogućnosti za borbu s takvom situacijom.
U priopćenju o osiguravanju sigurnosti hrane, objavljenom još u ožujku 2022. godine, EK je predložila da države članice EU snize porez na dodanu vrijednost (PDV) za prehrambene proizvode. No, koje su zemlje taj savjet doista poslušale?
FRANCUSKA: Sniženje PDV-a nije na meniju
U samo godinu dana cijene hrane u Francuskoj su u prosjeku skočile 12 posto, dok je opća stopa inflacije bila posto. Mliječni proizvodi su poskupjeli 16,9 posto, dok je meso otišlo gore 14 posto.
Ublažavanje udara takve visoke stope inflacije na kupovnu moć Francuza postalo je prioritet novog petogodišnjeg mandata predsjednika Emmanuela Macrona. Ali zasad je državna pomoć uglavnom vezana za cijene energije (kroz tzv. tarifni štit, fiksnu cijenu struje za neke skupine potrošača), i neke dodatne mjere, poput povećanja broja korisnika vaučera za hranu koje dijele francuske tvrtke.
Ideja da se smanji PDV na osnovne potrepštine - koju je bila podržala čelnica krajnje desnice Marine Le Pen u kampanji za predsjedničke izbore - opet se počela spominjati nakon što je Španjolska povukla takav potez početkom siječnja ove godine. No Francuska nema takvih planova.
Ministar gospodarstva Bruno Le Maire kaže kako Francuska "već ima najnižu prosječnu stopu PDV-a u cijeloj eurozoni." Njegovo je mišljenje da bi takva mjera prije svega išla u korist velikim distributerima, što bi potom dovelo do povećanja njihovih trgovačkih marži.
Nadalje, na smanjenje stope PDV-a u Francuskoj se obično ne gleda blagonaklono, jer se tumači kao napad na državne prihode od kojih svi u društvu imaju koristi - uključujući i one najbogatije.
Umjesto tog, vlada radi na tzv. "anti-inflacijskoj" košarici. Prema tom prijedlogu, distributere bi se pozvalo da izaberu 20 artikala koje bi mogli kupcima nuditi po sniženim cijenama. To bi uključivalo higijenske proizvode, svježe povrće, mliječne proizvode, tjesteninu, itd.
Taj program bi trebao krenuti u narednih nekoliko mjeseci, nakon što se dovrše pregovori između malih proizvođača, industrije hrane i trgovačkih lanaca. Za razliku od sličnog rješenja koje je uvela Grčka, distributeri će moći sami odlučiti žele li se pridružiti inicijativi i uvesti takvu košaricu.
NJEMAČKA: Uzaludna borba za manji PDV
Cijene hrane su u godinu dana narasle za više od 13 posto - povrće je poskupilo gotovo 11 posto, dok su mesni proizvodi skuplji za skoro 15 posto. Porast cijena posebno je udario po džepu ljude s nižim primanjima, kaže Achim Spiller, znanstvenik iz savjetničkog vijeća njemačke vlade za poljoprivredu i prehranu.
"Oni koji žive blizu granice siromaštva su najteže pogođeni, jer na hranu troše puno veći postotak prihoda kućanstva, katkad i više od 20 posto," rekao je u razgovoru za Euractiv.
Kako bi se ublažio udar povećanja cijena hrane, i pritom potaknula zdravija prehrana, ministar poljoprivrede iz redova Zelenih, Cem Ödzemir, predložio je ukidanje PDV-a na voće i povrće. Međutim, nakon što su se tome žestoko usprotivili liberali iz stranke FDP - koji u vladi drže ministarstvo financija, zaduženo za reguliranje poreznih stopa - Ödzemir je morao priznati da su slabi izgledi da će njegova ideja proći.
Otpor protiv takvog poteza također su pružili i socijaldemokrati iz najveće stranke vladajuće koalicije SPD-a.
Umjesto mjera koje ciljaju prehrambene proizvode, njemačka vlada se oslonila na šire mjere pomoći za ublažavanje efekta inflacije, poput privremenog uvođenja jedinstvene cijene za javni prijevoz, ili povećanja financijske pomoći koju dobivaju studenti.
Međutim, Spiller naglašava da bi zbog disproporcionalnog efekta kojeg visoke cijene imaju na siromašnija kućanstva ipak trebalo uvesti i neke ciljane mjere, poput primjerice jednokratne novčane pomoći za najugroženije.
ŠPANJOLSKA: Niži PDV za osnovne namirnice
U Španjolskoj cijene hrane obaraju rekorde. Tijekom 2022. godine kupovne cijene hrane su narasle 15,7 posto, što je najveći godišnji porast još od 1994., po podacima španjolskog državnog ureda za statistiku (INE). Najviše su skočile cijene šećera (50,6 posto), jestivih ulja (38,1 posto), mlijeka (37,2 posto) i jaja (29,8 posto), iako su i sve ostale kategorije proizvoda osjetno poskupjele.
U prosincu 2022. vlada je usvojila paket mjera za ublažavanje udara ekonomskih posljedica rata u Ukrajini, koji je uključio i nekoliko odluka za pomoć kućanstvima koje se bore s visokim cijenama hrane i drugih troškova, te smanjenje PDV-a na neke prehrambene proizvode.
To u praksi znači da je svaka obitelj koja godišnje ima ukupni prihod manji od 27.000 eura dobila jednokratnu pomoć u iznosu od 200 eura.
Što se tiče snižavanja PDV-a, porezna stopa na tzv. osnovne proizvode (npr. mlijeko, voće, povrće, ili kruh) smanjena je s 4 posto na nulu. Nadalje, PDV na tjesteninu i jestiva ulja je snižena s 10 na 5 posto. Niže stope će se primjenjivati do kraja lipnja.
No, neke političke stranke i dionici zagovaraju produljenje tih mjera za borbu s cijenama hrane. Ti prijedlozi trenutno dominiraju u javnim raspravama u Španjolskoj, zemlji u kojoj se za manje od godinu dana održavaju parlamentarni, lokalni i regionalni izbori.
ITALIJA: Nema ciljanih mjere za borbu s cijenama hrane
Niz kriza koje su pogodile cijelu Europu - prije svega, pandemija koronavirusa, i zatim rat u Ukrajini - znatno su narušile kupovnu moć talijanskih kućanstava. Porast cijena osnovnih potrepština je imao osobito velik efekt u 2022. godini, kao posljedica rastuće inflacije. Po podacima talijanskog ureda za statistiku (ISTAT) godišnji rast potrošačkih cijena dosegnuo je 8,9 posto u rujnu 2022.
Nedavno objavljen izvještaj udruženja Altroconsumo - jedne od vodećih talijanskih organizacija za zaštitu prava potrošača - pružio je informativni prikaz koliko su zapravo cijene narasle. Altroconsumo je analizirao cijene tjestenine, brašna, ekstra djevičanskog maslinovog ulja, suncokretovog ulja, šećera, kave u prahu, trajnog mlijeka, koncentrata rajčice, tikvica, banana, i drugih namirnica.
"Po našem izračunu, u usporedbi s prosječnim cijenama iz rujna 2021., u svih deset kategorija proizvoda zabilježen je porast, u rasponu od 7 do 61 posto," rečeno je u izvještaju. "No u usporedbi cijena u rujnu 2022. s prethodnim mjesecom kolovozom vide se prvi znaci stabilizacije i čak pada cijena. To se vidi u cijeni brašna (minus 1 posto), tjestenine ( minus 1 posto), i ekstra djevičanskog maslinovog ulja ( minus 2 posto), ali i kave (minus 6 posto) i suncokretovog ulja ( minus 5 posto, dok je u usporedbi sa svibnjom cijena 11 posto niža)."
Što to znači za cijenu hipotetske talijanske potrošačke košarice? 2021. godine kupci bi potrošili u prosjeku 20,16 eura na sve ove namirnice zajedno, dok bi 2022. takva kupovina koštala 24,19 eura - što je porast od oko 20 posto.
"Cijena svakog proizvoda je dosta varirala, počevši od suncokretovog ulja koje je poskupjelo 61 posto u godinu dana. Ali samo u periodu od ožujka do travnja 2022. porast je bio 36 posto, a cijene su onda nastavile rasti sve do lipnja," kaže Altroconsumo. Tek u ljetnim mjesecima su se cijene počele stabilizirati, a cijena suncokretovog ulja je pala 5 posto od kolovoza do rujna 2022.
Međutim, ni sadašnja vlada, kao ni ona prethodna, nije uvela nikakve ciljane mjere za ublažavanje rasta cijene hrane. U posljednjem proračunu izvršne vlasti koju vodi Giorgia Meloni većina vladinih mjera je usmjereno na smanjenje troškova energije, koji su osobito narasli.
Za borbu protiv viših troškova kućanstava i tvrtki izdvojeno je 21 milijardi eura. Najsiromašnije obitelji su dobile novčanu pomoć za plaćanje režija, a PDV na higijenske proizvode i potrepštine za bebe snižen je na 5 posto.
Tu je i 500.000 eura izdvojenih za poseban fond kojim se financira "kartica za šoping" koju izdaju lokalne vlasti građanima, i kojom se mogu plaćati osnovne namirnice. Talijanska vlada trenutno ne namjerava ići u daljnje smanjenje stope PDV-a na osnovne potrepštine.
Neke stranke su još za vrijeme prethodnog saziva parlamenta, i potom u vrijeme izbora za trenutni saziv, predlagale nultu stopu PDV-a na osnovne namirnice, ali trenutno nema nikakvih najava da bi do toga moglo doista doći.
AUSTRIJA: Opozicija traži odlučnije djelovanje
U Austriji su cijene hrane u prosincu 2022. bile 16 posto više na godišnjoj razini. Cijene mlijeka, sira i jaja su rasle gotovo 21 posto, dok je maslac poskupio 37 posto. Međutim, iako je vlada od početka rata u Ukrajini već uvela tri paketa mjera državne pomoći, nijedan nije sadržavao odredbe kojima bi se ciljalo na cijene hrane.
Prva dva paketa su se fokusirala isključivo na cijene energije, dok je treći uključio neke općenite mjere za ublažavanje udara inflacije, poput povećanja dječjeg doplatka i jednokratne novčane pomoći ranjivim skupinama Austrijanaca.
Vladajuća koalicija konzervativaca i Zelenih nije ni najavila ni razgovarala o smanjenju stopa PDV-a. No, opozicijska stranka socijaldemokrata SPÖ je javno zazivala takav korak.U akcijskom planu od tri točke za borbu s inflacijom cijena hrane, objavljenom u prosincu, SPÖ je zatražio ukidanje PDV-a na osnovne namirnice.
Druge predložene mjere uključuju ograničavanje cijene plina, što bi trebalo pomoći pritiscima na cijene hrane na koju se u proizvodnji troši puno energije, poput maslaca. SPÖ također predlaže da državno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja strože reagira na potencijalne profitere.
"Dok vlada stoji sa strane i ne radi ništa za vrijeme eksplozivnog rasta cijena, SPÖ je predstavio konkretan plan za borbu protiv inflacije cijena hrane," izjavio je u prosincu savezni predsjednik stranke Christian Deutsch, i dodao da "hrana ne smije biti luksuz u Austriji."
POLJSKA: Nulta stopa PDV-a na hranu do lipnja
Hrana je u Poljskoj proteklih mjeseci izuzetno poskupjela, baš kao i u cijeloj Europskoj uniji. Neki od proizvoda za koje su cijene najviše rasle su povrće, šećer, masti i kruh - kojemu cijena naglo raste zbog, između ostalog, i visokih cijena električne energije.
Početkom siječnja ove godine poljski zavod za statistiku GUS izvijestio je da su se cijene hrane povećale 21,5 posto u usporedbi sa stanjem u prosincu 2021. Početkom 2022. vlada je uvela tzv. "anti-inflacijski štit" koji se sastoji od snižavanja stope PDV-a na većinu osnovnih proizvoda i režija, što uključuje i struju i gorivo i hranu.
Te mjere se više ne primjenjuju u 2023. godini, a jedina iznimka je nulta stopa PDV-a na hranu. Poljaci će moći kupovati hranu bez plaćanja poreza sve do 30. lipnja 2023. No, analitičari iz međunarodne banke Crédit Agricole ističu da bi dugoročno mjere iz anti-inflacijskog štita mogle negativno utjecati na cijene hrane.
Iako je smanjenje stope PDV-a pomoglo poljskoj vladi da snizi cijene u 2022. godini, očekuje se da će u konačnici to dovesti do povećanja cijena za 1.6 posto, u usporedbi s hipotetskim scenarijem u kojem PDV nije bio mijenjan.
Nije baš izgledno da bi Poljaci mogli krenuti u prosvjede zbog poskupljenja i visokih marži, no ekonomski problemi i borba protiv inflacije postali su najvažnije društvene teme u javnom prostoru uoči parlamentarnih izbora zakazanih za jesen 2023.
RUMUNJSKA: Cijene hrane dosegle rekordnu razinu
Kad se radi o pojedinim proizvodima, šećer je imao najveće poskupljenje od čak 62 posto, dok su ulje i krumpir skočili 40 posto, vidi se iz podataka rumunjskog zavoda za statistiku (INS).
Godišnja stopa inflacije dosegnula je 16.4 posto u prosincu 2022., što je značajno utjecalo na kupovne odluke običnih Rumunja i kvalitetu namirnica na koje troše novac. A trgovci su teret povećanja prebacili na potrošače, kroz cijene većine prehrambenih proizvoda.
Preporuka Europske komisije kako bi trebalo sniziti PDV na osnovne potrepštine nije imala odjeka u rumunjskoj legislativi, uglavnom zato što su se već otprije primjenjivale smanjene stope od 9 posto i 15 posto za niz proizvoda i usluga među kojima su lijekovi i hrana. Ministar financija Adrian Câciu rekao je da rješenje za inflaciju treba potražiti u strukturnim mjerama umjesto u snižavanju poreza.
"Ako središnja banka kaže da je za 80 posto inflacije krivo povećanje cijena energije, onda morate restrukturirati energetiku," rekao je Câciu.
U pozadini službenog stava vlade jest činjenica da si Rumunjska ne može priuštiti smanjenje prihoda od poreza na potrošnju jer joj je proračun pod velikim prisitkom. Rumunjski deficit je veći od 3 posto BDP-a - granice koju Europska unija propisuje kao maksimum - i stoga je prisiljena uvoditi dodatne mjere kako bi ostala u zadanim okvirima.
Unatoč čestim obećanjima i najavama da će se uvesti efikasniji sustav prikupljanja poreza, trećina državnih prihoda od PDV-a još uvijek se nalazi samo na papiru, jer ga u stvarnosti država ne naplaćuje.
U području energetike - koja najviše utječe na cijene hrane - rumunjska vlada je uvela porez na superprofit kojeg plaćaju naftne kompanije, te je podržala prijevoznike uvođenjem kompenzacije od 50 bana (0,1 eura) za svaku kupljenu litru benzina ili dizela. Također su uvedeni i socijalni vaučeri za najsiromašnije, nazvani "Podrška za Rumunjsku", u vrijednosti od 250 rumunjskih leja (50,8 eura) koji se nude svaka dva mjeseca za kupnju hrane.
BUGARSKA: Nulta stopa PDV-a na kruh nije donijela olakšanje
U posljednja dva mjeseca 2022. godine inflacija je u Bugarskoj zastala na 16,9 posto, a po podacima su cijene hrane glavni razlog za to. U toj najsiromašnijoj državi Europske unije situacija je po pitanju cijena hrane ista kao i u Poljskoj, u Mađarskoj, i u Baltičkim zemljama. Po podacima državnog povjerenstva za robnu razmjenu cijene hrane su u Bugarskoj rasle 52 posto u proteklih dvije godine.
Radi se o veleprodajnim cijenama namirnica koje Bugari doživljavaju kao osnovne, poput kačkavalja (bugarskog žutog sira), bijelog sira, svinjetine, piletine, brašna, povrća, itd. Iz podataka se jasno vidi da je rast cijena počeo upravo u vrijeme kad je pandemija koronavirusa bila na vrhuncu.
Početkom 2022. Bugarska je uvela nultu stopu PDV-a za kruh i brašno, no to ipak nije dovelo do smanjenja cijene tih proizvoda u trgovinama. Na cijene nisu utjecale ni državne subvencije za električnu energiju i plin, kao ni pad cijene goriva krajem godine. Stoga su prvotna zagovaranja populističkih stranaka za smanjenjem PDV-a na svu hranu zamrla.
U prosincu 2022. bugarska udruga proizvođača hrane i pića tražila je da se stopa PDV-a smanji s 20 na 9 posto za hranu i napitke.
Rast cijena hrane pripisuje se poskupljenju sirovina, poremećajima opskrbnih lanaca, i povećanim cijenama gnojiva i stočne hrane. Zbog svega toga neki sektori su zabilježili dramatičan pad prihoda, rekli su predstavnici udruge proizvođača hrane i pića u prosincu, nakon sastanka s ministrom gospodarstva. S druge strane, udruge potrošača optužuju proizvođače i trgovačke lance da koriste situaciju za veliku zaradu, nauštrb građana.
Prema podacima europskog udruženja trgovaca maloprodajne cijene hrane su u Bugarskoj samo u rujnu i listopadu narasle za 26%, kaže Jana Ivanova iz te organizacije, i dodaje da bi anti-inflacijsko snižavanja PDV-a na 9% dovelo do transparentnijeg uvida u prave prihode trgovaca i veće stope naplaćenog poreza.
GRČKA: Podrška za kućanstva, ali ništa od snižavanja PDV-a
Cijene hrane su i u Grčkoj značajno rasle, osobito krajem godine, nakon rujna 2022. Prema podacima državne statističke službe za prosinac prehrambeni proizvodi su u prosjeku poskupjeli za 15,5 posto. Mliječni proizvodi su skočili za 25,6 posto, kruh i žitarice 18,1 posto, meso za 17,8 posto, a povrće 13,1 posto.
Grčka vlada je već uvela jednu mjeru kojoj je cilj bio kontroliranje inflacije cijena hrane, a druga se očekuje u veljači 2023.
Prva mjera je bila tzv. "kupovna košarica," inicijativa koju je pokrenulo ministarstvo za razvoj i investicije u suradnji s nekoliko velikih trgovačkih lanaca.
Košaricu čini skupina nekih marki određenih prehrambenih proizvoda čije cijene se formiraju svaki mjesec neovisno o stopi inflacije. Stoga je porast cijene tih proizvoda spriječen još u studenom. Međutim, cijene hrane općenito su i dalje vrlo visoke u usporedbi s kupovnom moći grških potrošača. Bilo je i pokušaja da se proširi popis robnih marki koje bi se uključile u košaricu.
Druga vladina mjera je tzv. "trgovačka kartica" koja bi se davala potrošačima u obliku novčane pomoći. Plan je da se tim iznosom pokrije 10 posto iznosa kojeg svako kućanstvo mjesečno ostavi u trgovinama, a pomo bi se dijelila po unaprijed određenim kriterijima poput broja članova kućanstva.
Što se tiče PDV-a na hranu, vladin glasnogovornik Yannis Economou odbacio je bilo kakvu mogućnost da do toga dođe sredinom siječnja, rekavši da bi "deficit od 3.5 milijardi eura koji bismo imali da smanjimo stopu PDV-a na neke proizvode, kao u Španjolskoj, Grčku gurnuo u još veću avanturu." Drugim riječima, deficit koji bi time nastao bi se nekako morao pokriti drugim sredstvima, što bi onda značilo uvođenje "poreza i novog opterećenja za društvo u cjelini."
(Originalan članak pročitajte ovdje: Agrifood Special CAPitals Brief: Controlling food prices)