Plan EU za smanjenje upotrebe pesticida na pola do 2030. imat će najveći učinak na usjeve koji 'malo ili uopće ne utječu na sigurnost opskrbe hranom', rekla je Europska komisija u svojoj dodatnoj procjeni učinka predloženih mjera
Europska komisija je obavila dodatnu procjenu na zahtjev ministara poljoprivrede Europske unije.
Komisija je u ožujku pristala zakonodavcima dostaviti studiju koja dopunjuje postojeću procjenu učinka spornog, ali ambicioznog prijedloga koji ima za cilj smanjiti upotrebu i rizik od pesticida do 2030. godine.
Procjena učinka na 218 strana
U nacrtu procjene učinka na 218 stranica, kojeg je na uvid dobio Euractiv, Komisija se bavi ekonomskim efektima najavljenog plana EU za pesticide na poljoprivrednu proizvodnju, kao i posljedicama za dostupnost i cijene prehtrambenih proizvoda i stočne hrane.
Komisija smatra da mogući utjecaj na cijene hrane te oslanjanje na uvoz i smanjenje izvoza poljoprivrednih proizvoda "ponajprije ovise o utjecaju na poljoprivredne prinose".
Međutim, procjenjuje se da će "najveći učinci biti kod usjeva koji imaju relativno malu ulogu za sigurnosti hrane, poput grožđa, hmelja i rajčice", navodi se u studiji.
U dokumentu se naglašava da su poljoprivrednici i države članice imali mogućnost da "daju prednost smanjenju pesticida kod usjeva koji imaju mali ili nikakav utjecaj na sigurnost hrane... i time doprinijeti ciljevima smanjenja upotrebe pesticida bez ikakvog utjecaja na sigurnost hrane, proizvodnju hrane, njenu dostupnost ili cijene".
Smanjenje upotrebe pesticida u urbanim sredinama
Još jedan aspekt koji bi mogao doprinijeti ciljevima za smanjenje pesticida utvrđenima u glavnoj prehrambenoj politici EU, strategiji "od polja do stola", jest smanjenje upotrebe pesticida u nepoljoprivrednim područjima, kao što su primjerice urbane sredine, sportski objekti, ili privatni vrtovi, dodaje se u izvješću.
Takvo "smanjenje pesticida i rizika u nepoljoprivrednim područjima ili neprehrambenim usjevima i kulturama koje se ne koriste za stočnu hranu ne bi imalo nikakve posljedice na sigurnost hrane", ističe Komisija.
Konkretno, ukupna količina pesticida ugrađena u potrošnju EU, a koja uključuje i uvoz iz trećih zemalja, povezana je s proizvodnjom "tekstila, usluga i hrane s nultom kalorijskom vrijednošću (tj. hrane koja ima nisku nutritivnu vrijednost)".
U reviziji koju je provela Komisija ističe se, s druge strane, da pesticidi pridonose "uništavanju okoliša i gubitku ekosustava, što može dovesti do posljedica za sigurnost hrane".
Posebno se to odnosi na sredstva za zaštitu bilja koja utječu na oprašivače i organizme u tlu koji obavljaju ključne funkcije ekosustava, što u konačnici vodi do "neočekivanih negativnih efekata" za sigurnost hrane.
Izostanak kvalitativnih podataka
Kada se složila s pružanjem dodatnih informacija o planovima za smanjenje potrošnje pesticida, Komisija je već upozorila da ne raspolažu s puno više informacija u odnosu s onim što je već bilo navedeno u izvornoj procjeni učinka.
Najnovija procjena uključuje "ažuriranu analizu podataka i razmatranje događaja nakon prve procjene učinka, što uključuje evoluciju prema ciljevima smanjenja pesticida te tehnološki razvoj".
Međutim, Komisija i dalje tvrdi da postoji nedostatak empirijskih podataka o upotrebi pesticida i pritom kritizira neke prethodne modele i studije jer se u njima pretpostavljalo "instantno paušalno smanjenje od 50 posto za sve usjeve i za sve pesticide... što je onda dovelo do projekcija za najgore moguće scenarije".
Sve studije koje je analizirala Komisija "koristile su široku pretpostavku o padu prinosa", ali su se uglavnom temeljile na mišljenjima stručnjaka, a ne na kvalitativnim podacima.
"Po našim saznanjima, nijedna od postojećih studija koje su modelirale efekte ostvarenja cilja za smanjenje pesticida nije istražila kako bi strateški pristup prilagođen pojedinim usjevima u nacionalnim programima smanjenja od 50 posto mogao utjecati na proizvodnju", navodi se u studiji.
Unatoč nedostatku takvih podataka, Komisija tvrdi da se stvarni dokazi "o znatnom napretku u smanjenju uporabe pesticida i praćenju povezanih rizika između 2011. i 2020. ne mogu povezati sa značajnim povećanjem troškova ili efektom na prinose najvažnijih usjeva te stoga nisu ni utjecali na sigurnost opskrbe hranom".
Nema značajnog utjecaja rata u Ukrajini
Dodatna procjena učinka zatražena je nakon ruske invazije na Ukrajinu, te bojazni za globalnu sigurnost opskrbe hranom, kao i efekata suša na europskom kontinentu.
Kad je riječ o utjecaju rata u Ukrajini, Komisija priznaje da "visoke cijene energije i goriva mogu dovesti do toga da mehaničko plijevljenje usjeva postane skuplja alternativa u usporedbi sa zaštitom usjeva upotrebom herbicida".
"Međutim, očekuje se da će se srednjoročno situacija na energetskom tržištu smiriti, a od ruske invazije na Ukrajinu se ne očekuje da će imati značajan utjecaj na globalna tržišta hranom", navodi se u izvješću.
Spominje se da su u sadašnjoj tržišnoj sezoni 2022/23. poljoprivredna tržišta EU već djelomično apsorbirala kratkoročne posljedice rata.
Alternative spremne do 2030.
U studiji Komisija navodi i datum kada će u Europi biti dostupan zadovoljavajući broj alternativa koje bi se mogle koristiti umjesto konvencionalnih pesticida te procjenjuje da će to biti do 2030. godine.
Istodobno se napominje kako je "ključna prepreka u usvajanju IPM [integrirane zaštite bilja] i novih tehnologija neizvjesnost s kojom se poljoprivrednici suočavaju u pogledu njihove učinkovitosti i pravilne upotrebe", što sugerira da bi se trebalo uključiti poljoprivrednike i ojačati njihovo povjerenje u prijelaz na ekološki održivija sredstva za zaštitu bilja.
Teret za poljoprivrednike
Još jedan zahtjev ministara bio je da se kvantificira administrativno opterećenje koje bi teretilo poljoprivrednike zbog uvođenja novih pravila o pesticidima. Odgovor nisu dobili.
"Komisija nema precizne podatke za procjenu potencijalnih kvantificiranih učinaka takvog povećanog administrativnog opterećenja na konkurentnost i profitabilnost malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava", navodi se u izvješću.
Ipak, procjenjuje se da bi dodatni trošak za poljoprivredna gospodarstva mogao iznositi 180 eura godišnje, kako bi se time po novim pravilima steklo pravo na obavezno godišnje "strateško savjetovanje" predviđeno novim pravilima.
Prema Komisiji, pružanje takvih savjeta uživo ili putem interneta moglo bi "značajno" smanjiti taj trošak, dok bi se ostatak tog iznosa mogao djelomično nadoknaditi i smanjenom upotrebom pesticida i samim time manjim troškovima.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: LEAK: Commission dismissive of food security fears in new pesticide study)