Vlade diljem Staroga kontinenta nešto pokušavaju učiniti kako bi snizile cijene osnovnih prehrambenih namirnica, a stvari u svoje ruke preuzimaju i potrošači koji počinju bojkotirati određene proizvode
Cijene hrane pale su u svibnju na najnižu razinu u dvije godine, budući da je pad cijena biljnih ulja, žitarica i mliječnih proizvoda prevagnuo nad poskupljenjem šećera i mesa, izvijestila je prošlog tjedna agencija Ujedinjenih naroda FAO.
Indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u svibnju za 3,4 boda u odnosu na revidiranu vrijednost u travnju, kliznuvši na 124,3 boda, najnižu razinu od travnja 2021. godine.
U odnosu na prošlogodišnji ožujak, kada je dosegnula najvišu razinu otkada FAO objavljuje izvješća, njegova je vrijednost niža za 22 posto.
Kontinuirano poskupljenje riže
Najviše su u svibnju pojeftinila biljna ulja, za gotovo devet posto u odnosu na travanj, odražavajući velike zalihe i slabu potražnju za palminim uljem. Značajno su pojeftinile i žitarice, za 4,8 posto, zbog pojačane opskrbe i produljenja sporazuma o izvozu žitarica iz regije Crnog mora.
FAO je ipak upozorio na kontinuirano poskupljenje riže, djelomično zbog smanjene opskrbe iz nekih izvoznica.
Pad je iskazao i indeks koji prati kretanje cijena mlijeka i mliječnih proizvoda, za više od tri posto, odražavajući zamjetno pojeftinjenje sireva i sezonsko povećanje proizvodnje mlijeka u sjevernoj hemisferi. Šećer je pak u svibnju poskupio četvrti mjesec zaredom, i to za 5,5 posto u odnosu na travanj, potaknut smanjenom ponudom koja je potaknula bojazni da bi vremenski fenomen El Niño mogao značajno urodu u idućoj sezoni.
Kašnjenja u isporukama
Dodatni poticaj cijenama šećera bila su i kašnjenja u isporukama zbog oštre konkurencije soje i kukuruza u Brazilu, ističu u FAO-u. U odnosu na prošlogodišnji svibanj šećer je poskupio za 31 posto, pokazuje izvješće.
Blago je u svibnju poskupilo i meso, za jedan posto u odnosu na travanj, što FAO objašnjava kontinuirano snažnom uvoznom potražnjom za mesom peradi u Aziji i smanjenom ponudom govedine u SAD-u.
FAO je u posebno izvještaju o ponudi i potražnji na tržištima žitarica prognozirao da će u ovoj godini u svijetu biti proizvedeno 2,813 milijardi tona žitarica, za jedan posto više nego lani. Globalne zalihe žitarica trebale bi do kraja sezone 2023/2024. biti veće za 1,7 posto nego na njezinom početku i dosegnuti rekordnih 873 milijuna tona, procjenjuje FAO, dodavši da bi najviše trebale porasti zalihe kukuruza, riže i ječma.
Trgovina žitaricama trebala bi se u sezoni 2023/24. zadržati na razini sezone na izmaku, budući da će pojačani obujam trgovine žitaricama poput kukuruza i i riže biti protuteža očekivanom smanjenju obujma trgovine pšenicom.
Veći rast cijena hrane u Europi nego u SAD-u i Japanu
Cijene hrane u Europi porasle su značajnije od drugih razvijenih gospodarstava, od SAD-a do Japana. Dobrim dijelom je to rezultat visokih troškova energije, te rata u Ukrajini.
No troškovi proizvodnje prehrambenih proizvoda mjesecima već padaju, između ostalog i pšenice, koja je osnova za proizvodnju tjestenine i drugih pekarskih proizvoda.
'Inflacija pohlepe'
Zbog toga se diljem Europe posljednjih tjedana napada trgovine i dobavljači i optužuje ih se za "inflaciju pohlepe", dok ekonomisti tvrde da su maloprodajni profiti stabilni i da se problem svodi na veće troškove proizvodnje hrane.
Tako je vrtoglavi rast cijena tjestenine - u Italiji omiljene namirnice - skočila dvostruko više od stope inflacije. Zbog toga je jedna od udruga za zaštitu potrošača pozvala ovih dana na jednotjedni bojkot s početkom od 22. lipnja. Odluci je presudio sastanak vlade prošlog mjeseca na kojem je donesena odluka da neće intervenirati u cijene.
Bojkot tjestenine u Italiji
Bojkot tjestenine trebao bi ih natjerati da snize cijene, jer cijena joj je u velikom nesrazmjeru s troškovima proizvodnje. Pa da vidimo hoće li i dalje biti toliko skupa ako ju nitko ne bude kupovao, izjavio je Furio Truzzi, predsjednik grupe Assoutenti.
Pod sve većim pritiskom neke su vlade u Europi ograničile cijene osnovnih namirnica ili pogurale sporazume s trgovinama mješovitom robom kako bi smanjile troškove. Ta je mjera popularna u javnosti, ali zapravo dugoročno može loše utjecati na cijene hrane.
Francuska vlada zatražila snižavanje cijena osnovnih namirnica
Francuska vlada postigla je tako tromjesečni sporazum s lancima supermarketa kako bi snizili cijene stotine osnovnih namirnica i druge hrane, a očekuje s da će se taj dogovor produžiti do ljeta.
Vodeće kompanije u prehrambenom sektoru obećale su od srpnja sniziti cijene stotina proizvoda, objavio je ovaj tjedan ministar financija Bruno Le Maire, zaprijetivši im financijskim sankcijama ako prekrše obećanje. Najavio je da će već u srpnju cijene određenih proizvoda pasti, a ako ne uslijedit će provjere i sankcije za kompanije koje ne budu poštovale dogovor. Dan ranije ministar se sastao s predstavnicima 75 kompanija koje podmiruju 80 posto potrošnje hrane u Francuskoj. U skupini proizvoda koji će pojeftiniti, ministar je izdvojio tjesteninu, perad i ulje.
I Ujedinjeno Kraljevstvo razmatra mjere za rušenje cijena hrane
U Velikoj Britaniji, gdje je inflacija dosegla najvišu razinu u proteklih 45 godina, raspravlja se o sličnom potezu. Zemlje poput Mađarske i Hrvatske, koje su među zemljama s najvišom stopom inflacije u Europi, naložile su kontrolu cijena za neke osnovne prehrambene proizvode.
Talijanska vlada najavila je jačanje kontrole cijena te suradnju na tom području između 20 regija, ali ne planira nametati ograničenja cijena.
U Španjolskoj žele otvaranje supermarketa u državnom vlasništvu
Španjolska je izbjegla kontrolu cijena, ali je ukinula sav porez na dodanu vrijednost na osnovne proizvode i prepolovila porez na ulje za kuhanje i tjesteninu na pet posto.
U Španjolskoj je pokrenuta i zanimljiva inicijativa za otvaranje supermarketa u javnom vlasništvu zbog rastućih cijena hrane. Podemos, ljevičarska stranka koja je dio socijalističke koalicije, započeo je inicijativu otvaranja supermarketa u javnom vlasništvu zbog predviđanja eksperata da će cijene hrane u Španjolskoj po svemu sudeći ostati veoma visoke kroz cijelu godinu. Nadaju se da će ideja dobiti vjetar u leđa nakon što su izazvali oštru debatu i podsmjeh trgovaca i velikih prehrambenih kompanija.
U Hrvatskoj pokrenuta web stranica o cijenama, ali nema informacija da je to dovelo do pada cijena
Hrvatska Vlada pokrenula je web stranicu koja prati cijene pojedinih artikala u trgovinama, no zapravo nema pravih informacija je li to donijelo bilo kakvu promjenu, osim što stranica ima informativni karakter, što čine i brojni letci trgovačkih lanaca. Ono što je istina je da smo svjedoci svakodnevnih analiza visokog rasta cijena - posljednjih dana su to cijene voća i povrća - što se opravdava lošom klimatskom godinom i rastom troškova proizvodnje.
Iako ratari tvrde da je tržište Hrvatske preplavljeno jeftinom pšenicom i brašnom iz Ukrajine, još uvijek nije došlo do bilo kakve korekcije cijena kruha i pekarskih proizvoda, a čini se da ni neće. Posebno zabrinjava kad se u trgovinama kupuje pakiranje kruha određene gramaže kroz koje si vidi koliko je zapravo ogromna cijena za primjerice kilogram neke vrste kruha.
Budući da nam dolazi turistička sezona za očekivati je da će trgovci i proizvođači i dalje držati visoku razinu cijena te tako i kroz ljeto dodatno bildati svoje profite.
Potrošači kažnjavaju trgovce i proizvođače
A profiti, odnosno dobiti koje ostvaruju industrije i trgovački lanci u svijetu, očito pokazuju da su u cijelom lancu od polja do stola posljednje dvije godine najviše nastradali proizvođači poljoprivrednih proizvoda, koji mukotrpno proizvode uz visoke troškove i razne klimatske nedaće, dok potrošači skupo plaćaju krajnje proizvode koji su narasli kao nikada do sad.
Objavljivanje poslovnih rezultata industrije, korporacija i trgovaca jasno ukazuju da su profitirali iz ove krize i da ih ona nije baš okrznula, kao što su uporno govorili protekle dvije godine. Zato su razne građanske inicijative diljem Europe pokazale kako je možda vrijeme da ih potrošači krenu kažnjavati jer je to možda jedini način da ih se suoči sa istinom.
Kod nas još nema poziva na bojkot ali je vidljivo da je već nekoliko mjeseci unazad došlo do pada potrošnje, što znači da ljudi i hranu kupuju racionalnije. No, kako je hrana naprosto nužnost, a ne luksuz, pad prodaje još uvijek nije toliki da bi naštetio grabežljivim trgovcima.
(Autor analize, Miroslav Kuskunović, poljoprivredni analitičar iz konzultantske kuće Kombinat 1969, vanjski je suradnik portala Euractiv.hr. Stavovi izneseni u komentarima i analizama vanjskih suradnika su osobni stavovi i nisu nužno stav redakcije.)