Ažuriranje tržišnih standarda za poljoprivredno-prehrambene proizvode kako bi Europska unija bolje odgovorila na potrebe potrošača i uzela u obzir aspekt održivosti
Europska komisija je u petak predložila reviziju postojećih tržišnih standarda za niz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, kao što su voće i povrće, voćni sokovi, džemovi, med, perad i jaja.
Predložena revizija trebala bi potrošačima olakšati odabir zdravije hrane na temelju pouzdanih informacija i doprinijeti sprečavanju rasipanja hrane, priopćila je Komisija.
Među ostalim, iznijela je niz prijedloga za označivanje podrijetla, pakiranja proizvoda, koncentracije šećera u voćnim sokovima te voća u džemovima i marmeladama.
Označivanje podrijetla
Komisija predlaže jasnija i obvezna pravila o označivanju podrijetla za med, orašaste plodove i sušeno voće, zrele banane te očišćeno, prerađeno i rezano voće i povrće, primjerice zapakirani listovi salate.
U slučaju mješavina na oznaci će se morati navesti zemlja odnosno zemlje podrijetla. Time će se povećati transparentnost za potrošače i ujedno promicati proizvodnja tih proizvoda u Europskoj uniji.
Rasipanje hrane
Prijelogom se nastoje riješiti pitanja rasipanja hrane i ambalažnog otpada. Primjerice, tržišni standardi ne bi se primjenjivali na ”ružno” voće i povrće, odnosno voće i povrće na kojem su vidljive vanjske nepravilnosti, ali je i dalje prikladno za lokalnu/izravnu potrošnju namijenjeno lokalnoj i izravnoj prodaji potrošačima.
Time bi se povećala njihova vrijednost u ”svježem” stanju, što bi koristilo proizvođačima u kratkim lancima opskrbe, a potrošači bi imali više prilika za kupnju svježeg voća i povrća po povoljnijim cijenama. Određeni proizvodi pogođeni prirodnim katastrofama ili drugim izvanrednim okolnostima mogli bi se prodavati ako su sigurni za potrošnju.
Pakiranje
Proizvodi koji se doniraju mogli bi se izuzeti od glavnih zahtjeva za označivanje. Time će se smanjiti birokracija i potreba za označivanjem, što će gospodarskim subjektima olakšati sudjelovanje u donacijama.
Voćni sokovi
Za voćne sokove moći će se upotrebljavati oznaka ”bez dodanog šećera” kako bi se objasnilo da, za razliku od voćnih nektara, voćni sokovi po definiciji ne smiju sadržavati dodane šećere, s čime većina potrošača nije upoznata.
Osim toga, kako bi se zadovoljila rastuća potražnja potrošača za proizvodima s nižim sadržajem šećera, za reformulirani voćni sok moći će se upotrebljavati oznaka ”voćni sok sa smanjenim sadržajem šećera”. Radi dodatnog pojednostavnjenja i prilagodbe preferencijama potrošača, izraz ”kokosova voda” moći će se upotrebljavati uz izraz ”sok od kokosova oraha”.
Džemovi i marmelade
Sadržaj voća u džemovima povećat će se s 350 grama na najmanje 450 grama odnosno 550 grama za ekstra džemove po kilogramu gotovog proizvoda. Zahvaljujući općem povećanju sadržaja voća potrošači će dobiti proizvod s manje slobodnih šećera i više voća nego što je to trenutačno slučaj.
Upotreba izraza ”marmelada”, koji se dosad mogao koristiti samo za džemove od citrusa, odobrila bi se za sve džemove kako bi se naziv proizvoda mogao prilagoditi najčešćim lokalnim nazivima.
Jaja
Solarne ploče odsad bi se mogle upotrebljavati u vanjskim prostorima objekata koji se koriste u sustavima proizvodnje jaja iz slobodnog uzgoja. Time će se potaknuti veća opskrba energijom iz obnovljivih izvora. Usto bi se označivanje jaja provodilo izravno na poljoprivrednom gospodarstvu, što znači bolju sljedivost.
Prijedlozi koji se odnose na svježe voće i povrće, jaja i perad obuhvaćeni su delegiranim i provedbenim aktima.
Počinje javno savjetovanje
O tekstovima prijedloga javnost će se moći očitovati tijekom razdoblja od mjesec dana. Zatim slijedi donošenje delegiranih akata i njihovo podnošenje Europskom parlamentu i Vijeću na dvomjesečno razdoblje provjere. Komisija će ih objaviti kad taj postupak završi.
Prijedlozi koji se odnose na džemove, marmelade, voćne sokove i med utvrđeni su u direktivama te prije objave i stupanja na snagu podliježu redovnom zakonodavnom postupku u Europskom parlamentu i Vijeću.
Komisija istodobno šalje izvješće Europskom parlamentu i Vijeću kako bi se u bliskoj budućnosti donijeli novi tržišni standardi za vino od jabuke i vino od kruške te označivanje podrijetla mahunarki. Ti proizvodi trenutačno nisu obuhvaćeni tržišnim standardima iz Uredbe o zajedničkoj organizaciji tržišta.
Nastavak strategije 'od polja do stola'
Tržišni standardi EU-a osmišljeni su kako bi se osigurala kontinuirano visoka kvaliteta proizvoda, zaštita potrošača i usklađenost standarda na tržištu Unije. Usto olakšavaju trgovinu s trećim zemljama jer su usklađeni s postojećim međunarodnim standardima još od pedesetih godina prošlog stoljeća.
Proteklih deset godina tržišta poljoprivrednih proizvoda znatno su se razvila zahvaljujući inovacijama, ali i novim društvenim pitanjima i promjenama u potražnji potrošača.
U skladu sa strategijom ”od polja do stola” i UN-ovim ciljevima održivog razvoja, današnjim prijedlozima osigurat će se da tržišni standardi doprinose promicanju i uvođenju održivih proizvoda te istodobno odgovaraju na nove potrebe potrošača i gospodars kih subjekata.
Kako bi se mogli staviti na tržište EU-a i prodavati potrošačima, većina poljoprivredno-prehrambenih proizvoda mora biti usklađena s tržišnim standardima EU-a ili međunarodnim standardima. Tržišni standardi odnose se na vanjske karakteristike proizvoda te na nevidljive karakteristike koje proizlaze iz određenog proizvodnog procesa, primjerice sadržaj voća u džemovima. Jednako se primjenjuju na proizvode iz EU-a i na uvezene proizvode.