Po najnovijoj analizi Europske komisije gotovo polovica uzoraka uvoznog meda na europskom tržištu sadržava primjese šećernih sirupa. Radi se o naglom porastu - i velikom problemu za domaće proizvođače
Europska unija ne proizvodi dovoljno meda da pokrije vlastitu potrošnju, i trenutno oko 40 posto meda uvozi iz trećih zemalja. Rezultat je da se europski proizvođači moraju boriti s jeftinim uvozom, ponajprije iz Kine, kojemu ne mogu konkurirati.
Da bi se stekao bolji uvid u stanje na tržištu, odjel za sigurnost hrane Europske komisije DG SANTE je napravio analizu, u suradnji s vlastima u 18 država koje su dio europske mreže za prevare u prehrani (EU Food Fraud Network), europskim uredom za borbu protiv prevara (OLAF) i Zajedničkim centrom za istraživanja Europske komisije (JRC).
Sumnjivi sastav uvezenog meda
Po toj analizi, objavljenoj u četvrtak, 23. ožujka, koja je obuhvatila 320 uzoraka uvoznog meda, utvrđeno je da je se kod njih 46 posto radi o medu kojem se najvjerojatnije nešto dodavalo. Uzorci su prikupljeni nasumičnim odabirom u razdoblju od studenog 2021. do veljače 2022., a proveo ju je JRC.
"Izražavamo veliku sumnju da je velik dio meda uvezenog iz zemalja izvan EU - i za kojeg je analizom utvrđen sumnjiv sastav - i dalje prisutan i neotkriven na europskom tržištu", stoji u izvješću.
Iako je metoda testiranja nedovoljno sofisticirana da bi se sa sigurnošću utvrdilo kako je medu nešto dodavano, za uzorke se kaže kako se "sumnja da imaju primjese" i da stoga nisu u skladu s odredbom EU o medu.
Med prirodno sadrži šećere, i po pravilima EU, mora se prodavati u čistom stanju, tj. bez ikakvih dodataka ili primjesa. No neki proizvođači u med naknadno dodaju vodu ili jeftine šećerne sirupe, kako bi umjetno uvećali volumen meda.
Porast primjesa
Iako se time kupci ne izlažu opasnosti jer radi se o praksi koja u pravilu nije opasna za zdravlje, takve prakse svode se na prevaru i pritom ugrožavaju europske proizvođače koji se na tržištu moraju natjecati s ilegalnim i jeftinijim sastojcima koji završavaju u medu.
Primjerice, prosječna cijena uvoznog meda u EU je 2021. bile 2,32 eura za kilogram, dok šećerni sirupi koji se rade od riže koštaju oko 0,40 eura.
Udio meda s primjesama je u najnovijoj analizi značajno veći nego u analizi napravljenoj između 2015. i 2017., kad je utvrđeno da je 14 posto uzoraka imalo neke dodatke, što ukazuje na zabrinjavajući porast takve prakse.
Po apsolutnom broju uzoraka s primjesama prednjači Kina (74 posto svih sumnjivih uzoraka dolazi iz te zemlje) no uzorci meda iz Turske su imali najveći relativni udio sumnjivih uzoraka (93 posto). Med uvezen iz Velike Britanije je bio još češće sumnjiv (100 posto) no autori istraživanja kažu da je to najvjerojatnije posljedica prakse da se u Britaniju uvozi med iz trećih zemalja koji se onda tamo miješa i izvozi u EU.
Europski proizvođači meda traže da se napravi hitan akcijski plan kako bi se spasio taj sektor, i kao razlog navode sve manju proizvodnju u cijeloj EU i sve veći porast jeftinijeg meda iz uvoza.
'Poljoprivredna katastrofa'
"EU je uvoznik meda, a potražnja je veća od domaće proizvodnje. Stoga je važno da budno pazimo na svaki oblik prevare", rekao je Ville Itälä, generalni direktor OLAF-a.
Dodaje da su osim dodavanja primjesa - najčešćeg oblika prevare s medom - u odvojenoj istrazi uočeni i slučajevi varanja na porijeklu, kad se na delaracijama navode lažni izvori uvoza.
Europsko udruženje poljoprivrednika COPA-COGECA pozvala je europske zakonodavce da "smjesta djeluju kako bi se izbjegao nestanak te struke" jer kažu da bi to moglo dovesti i do značajnog pada populacije medonosnih pčela na cijelom kontinentu.
Stanislav Jaš, predsjednik radne skupine za med udruženja COPA-COGECA, kaže da rezultati analize pokazuju “zašto svjedočimo poljoprivrednoj katastrofi u EU".
Iz udruženja su ponovili pozive kakve su već uputile neke države članice kojima se traži postroženje propisa o iskazivanju podrijetla proizvoda, u kojima bi se iskazivali postoci porijekla "od najvećeg prema najmanjem," kao i stroži nadzor nacionalnih vlasti i sistematske provjere uzoraka uvoznog meda poboljšanom metodologijom.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Nearly half of all EU honey imports likely fraudulent, says new analysis)