Dio poljoprivrednika na sjeveru zemlje će početkom tjedna ipak izaći na ceste kako bi pokazali solidarnost s farmerima u EU i upozorili na teško stanje u hrvatskoj poljoprivredi

Upravni odbor HPK donio je odluku da će prije hrvatskih prosvjeda provesti još jedan krug pregovora s Vladom te poslati snažnu poruku EU kako se hrvatski poljoprivrednici zalažu za hitne izmjene Zajedničke poljoprivredne politike EU, koja ne ide na ruku proizvodnji te urušava konkurentnost sela i proizvodnje hrane.

'Probni balon'

Iako su poljoprivrednici pokazali nejedinstvo kada je riječ oko velikom izlaska na ulice, dio njih - poljoprivrednici iz Međimurske i Varaždinske županije - ipak su odlučili izraziti svoj revolt i traktorima, te početkom tjedna izaći na cestu kako bi pokazali solidarnost i upozorili na teško stanje u hrvatskoj poljoprivredi.

Prema zadnjim informacijama, na tom prosvjedu upozorenja će im se priključiti i predstavnici HPK, što samo može značiti da će taj prosvjed biti "probni balon“ kako bi se vidjelo kako "dišu“ poljoprivrednici i jesu li spremni na neku buduću veliku prosvjednu akciju.

Tko je za, a tko protiv?

Predsjednik HPK Mladen Jakopović je u priopćenju objasnio kako Upravni odbor nije bio jedinstven po pitanju pokretanja velikih prosvjeda poljoprivrednika. No, na sjednici su definirali ključne zahtjeve koje će, kako je rekao, još jednom uputiti Vladi i resornom ministarstvu, kako bi im opetovano ukazali na probleme s kojima su suočeni hrvatski poljoprivrednici.

"Jasno smo definirali naše nacionalne probleme u poljoprivredi koji su specifični i drugačiji od onih u EU, a koje je hitno potrebno rješavati. Ukoliko ne bude sluha i ne dobijemo jasne odgovore od Vlade RH i resornog ministarstva, spremni smo ubrzo krenuti u organizaciju velikih prosvjeda. Na njima ćemo upozoriti na izuzetno teško stanje u proizvodnji te nemogućnosti da se hrvatska poljoprivreda, zbog svih ograničenja novog ZPP-a, nosi s ogromnom administracijom, stranom uvoznom konkurencijom te rušenjem proizvođačkih cijena. Zbog toga se uništava domaća proizvodnja, a mnogi proizvođači odustaju od svoje proizvodnje, koja njima znači egzistenciju“, izjavio je Jakopović.

Prosvjedi u drugim članicama EU

Iako se prosvjedi poljoprivrednika u najjačim državama EU (Francuska i Njemačka) polako smiruju, jer su nacionalne vlade, u strahu od eskalacije, popustile i donijele hitne mjere kako bi udovoljile pojedinim njihovim zahtjevima, bauk seljačkih prosvjeda i dalje kruži Europom. Kako odmiče vrijeme, tako sve više poljoprivrednika izlazi na ulice, a prosvjede su najavili i Mađari, Česi, Grci i drugi.

Iz HPK su poručili da bi se na razini europskog udruženja poljoprivrednika Copa Cogeca ovaj tjedan trebao održati sastanak svih EU poljoprivrednika, na kojem bi se trebalo razgovarati ide li se u generalni prosvjed na razini cijele EU.

Dio hrvatskih poljoprivrednika smatra kako će ovo udruženje teško donijeti takvu odluku, jer su previše vezani na briselsku birokraciju te da će na kraju poslati neku mlaku diplomatsku poruku, a prosvjede prepustiti kolegama da ih sami pokrenu i održavaju na nacionalnoj razni.

Nejedinstveni hrvatski poljoprivrednici su odlučili pričekati da vide postoji li jedinstvo unutar EU udruženja i ide li se u prosvjede u svim državama, a do tada žele vidjeti što o teškoj situaciji u hrvatskoj poljoprivredi misli Vlada i resorno ministarstvo. No, postoje i oni koji su uvjereni da bi izlazak poljoprivrednika sa sjevera Hrvatske mogao biti okidač i u drugim županijama, te da bi se plamen prosvjeda mogao rasplamsati i proširiti diljem Hrvatske, budući da je nezadovoljstvo poljoprivrednika ogromno.

Što se traži?

Prije svega, nezadovoljstvo je takvo da smatraju kako ih briselska birokracija i administracija, koja se još drastičnije preslikava na hrvatsku poljoprivrednu stvarnost, ubija te da je potrebno žurno krenuti u revidiranje europske poljoprivredne politike koja je pala na teret hrvatskih, a i svih europskih proizvođača.

Na prvom mjestu su to gospodarski tereti, ogromna birokracija i administracija koji guše poljoprivrednike. Poljoprivrednici se slažu kako im treba omogućiti da proizvode hranu, a prije svega je potrebno smanjiti administriranje i istovremeno im osigurati pravednu i dostojnu naknadu za proizvodnju hrane. Uz to, treba misliti i na potrošače koji sve teže podnose teret ogromnih cijena i upitnu kvalitetu proizvoda na tržištu.

Uza sve probleme koje imaju svi poljoprivrednici u EU, naši farmeri smatraju da je za Hrvatsku ključno pitanje nelojalne konkurencije i ogromnog uvoza hrane koja dolazi na naše tržište na koje ulaze proizvodi po niskim cijenama, tretirani sredstvima koja nisu dozvoljena u EU, što je loše ne samo za naše proizvođače, već i za potrošače.

Isto tako, smatraju da je prošle godine uvozna robe iz Ukrajine napravila ogroman nered i urušila cijene u Hrvatskoj, zbog čega su na velikim gubicima, posebice u proizvodnji pšenice i drugih ratarskih kultura, jer je ukrajinsko brašno preplavilo tržište.

Nacionalni problemi

Kada je riječ o nacionalnim problemima u poljoprivredi, koji su specifični i odstupaju od onoga što traže EU poljoprivrednici, većina hrvatskih poljoprivrednika se slaže da je na prvom mjestu pitanje poljoprivrednog zemljišta, koje im je potrebno, a čak 18 zakona to nije riješilo. Na terenu je ogromna napetost i nervoza jer se zakon ne provodi, a ako i idu natječaji, onda je to tako nakaradno da se zemlja oduzima provjerenim proizvođačima i daje nekim novim koji u zemlji vide poticaje i želju za brzom zaradom.

Kada je riječ o smanjivanju administrativnog opterećenja, sada im je ključno ukidanje geotagiranja fotografija. Naime, nova mjera od njih traži da slikaju gotovo svaku aktivnost, pa se pitaju čemu služi digitalizacija koju stalno najavljuje država kada na kraju ispada da će osim napornog posla morati još i slikati svaku svoju aktivnost. Pitaju se kome je to potrebno i tko će to sve pregledavati i zašto?

Već nekoliko godina poljoprivrednici traže i da se formira Povjerenstvo koje će redovito mjesečno izračunavati proizvođačke cijene, a to bi se onda ugradilo u Zakon o nepoštenim trgovačkim praksama. Dakle, na hrvatsko tržište ne bi smjelo dolaziti meso, mlijeko, voće i povrće s nižim cijenama nego što su to proizvođačke cijene u Hrvatskoj.

Iako zvuči logično, teško da će se ovako nešto ikada moći provesti i teško da je moguće natjerati trgovce na to da ne uvoze jeftiniju hranu jer smo dio jedinstvenog EU tržišta. Koliko smo dio EU familije, potvrđuju i slike koje kruže na društvenim mrežama, mrkve koja nosi naziv "S hrvatskih polja“, a na dnu piše zemlja podrijetla Austrija, koja se ovih dana prodaje na tržištu. Slično je i sa svim drugim proizvodima, jer nakaradni hrvatski zakon to dopuštaju.

Poljoprivrednike muči i hrvatski dio strateškog plana ZPP-a, koji ogromne novce usmjerava na sporedne i za njih nebitne stvari, poput uređenja cesta, vrtića, vatrogasnih domova, sportskih dvorana i slično na selima, dok sve manje novca ostaje za primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu. A to se osjeti na svim proizvodnjama koje padaju i urušavaju se. Smatraju da teret uređenja sela treba financirati iz drugih fondova, a njima dati novce za proizvodnju.

Kontrola uvoza i marketing

Iz svih zahtjeva koje su poslali Vladi, tek je jedan koji se tiče potrošača koji sve teže podnose teret krize i visokih cijena hrane, a sve više smatraju kako pohlepa dolazi i od hrvatskih poljoprivrednika koji proizvode sve manje, a cijene domaće hrane isto tako rastu sve više, čak su i skuplje od onih iz uvoza. Zato farmeri traže da se pojača kontrola uvoza hrane, poljoprivrednih proizvoda i prerađevina iz trećih zemalja u suradnji s Državnim inspektoratom, ali i da se poveća ulaganje u marketing domaćih proizvoda.

Iako svi zahtjevi zvuče logično, javnost se ipak pita bi li poljoprivrednici ipak trebali više tražiti saveznika u njima i pokrenuti akcije kojima bi dobili podršku običnih ljudi. Primjerice, da svojim traktorima kruže oko trgovačkih centara, te dijele svoje proizvode potrošačima, kako bi ih uvjerili da su domaći proizvodi bolji od onoga što se prodaje u trgovinama.

Potrošače bi trebalo potaknuti da od države traže da se propiše koji udjel domaće proizvodnje mora biti na policama trgovina. To je nešto što naši poljoprivrednici, nažalost, ne traže, iako su druge zemlje upravo zadnjih godina na tome inzistirale. A razlog za to je i činjenica da imamo malu, usitnjenu i skupu proizvodnju i pitanje je što to možemo ponuditi, a da nije jeftinije i dostupnije na velikom EU tržištu.

Traže podršku potrošača

HPK je na kraju izrazio želju da dobiju snažnu podršku potrošača jer, kako kažu, u sadašnjim tržišnim i geopolitičkim okolnostima najugroženiji su upravo oni. Proizvođači trpe gubitke, dok svi ostali u lancu koriste ovu situaciju i izvlače ogromne profite.

Ako je to jasna poruka svih poljoprivrednika koji su spremni krenuti u prosvjede, onda bi im javnost trebala dati podršku.

(Autor analize, Miroslav Kuskunović, poljoprivredni analitičar iz konzultantske kuće Kombinat 1969, vanjski je suradnik portala Euractiv.hr. Stavovi izneseni u komentarima i analizama vanjskih suradnika su osobni stavovi i nisu nužno stav redakcije.)