Nakon što se predstavnici članica EU nisu uspjeli dogovoriti oko glifosata, odluku je donijela Europska komisija, a u Hrvatskoj i tema korištenja spornog herbicida prolazi ispod radara

Nakon što predstavnici članica EU u listopadu nisu uspjeli donijeti odluku, novo glasanje ponovo je bilo neuspješno, odnosno nije postignuta kvalificirana većina i tako je konačnu odluku donijela Europska komisija.

Odobrenje korištenja za narednih 10 godina, ali uz nove uvjete

Europska komisija je objavila da će sada podržati svoj prijedlog i obnoviti odobrenje za glifosat na deset godina, ali uz nove uvjete.

“Ograničenja uključuju zabranu korištenja prije sjetve kao sredstva za sušenje, kao i potrebu za određenim mjerama radi zaštite ne ciljanih organizama”, naveli su u priopćenju Komisije.

Odobrenje za ovu kemikaliju, koja je u širokoj upotrebi u EU, što zabrinjava ekologe, inače trebala je važiti do sredine prosinca.

Zeleni traže da Europska komisija odmah promijeni odluku

Grupa Zeleni u Europskom parlamentu odmah je tražila od Komisije da promijeni odluku i zabrani upotrebu glifosata.

“Ne bi trebalo da se ovako kockamo s našim bioraznolikošću i javnim zdravljem”, rekao je potpredsjednik Odbora za životnu sredinu u Europskom parlamentu Bas Eickhout.

Nacionalna zabrana u Luksemburgu više puta srušena na sudu

Među članicama EU, francuski predsjednik Emmanuel Macron obvezao se ranije da će zabraniti glifosat prije 2021, ali se od toga, pod pritiskom poljoprivrednika, odustalo, dok je Njemačka planirala da ga ne koristi od 2024, ali bi i ta odluka mogla biti promijenjena. Nacionalna zabrana u Luksemburgu više puta je oborena na sudu.

Unatoč višegodišnjoj borbi i dokazivanju štetnosti ovog herbicida, posljednjih godina su poljoprivrednici, koji se sve teže nose sa štetnicima u proizvodnji i imaju sve manje prinose, uspjeli vladama vodećih zemalja EU nametnuti da produži korištenje.

Lobiranje kemijske industrije

Jaku snagu u lobiranju odradila je i kemijska industrija koja itekako ima novca da može financirati svoje kampanje i lobiranja.

Posljednjih deset godina je glifosat, koji se koristi u proizvodima kao što je sredstvo protiv korova Roundup, u središtu znanstvene rasprave o tome da li prouzrokuje tumore i oko mogućih loših utjecaja na okoliš.

Uzrokuje li glifosat tumore?

Glifosat je na tržište uveo Monsanto 1974. kao efikasno sredstvo koje uništava korov, a ne djeluje na usjeve i druge biljke. Bayer je kupio Monsanto 2018. za 63 milijarde dolara. Ovih dana smo imali i niz medijskih napisa o tome kako se Bayer pokušava nositi s tisućama tužbi i zahtjeva za ogromnim odštetama zbog proizvoda Roundup.

Pojedine znanstvene agencije klasificiraju glifosat kao mogući kancerogen, ali je agencija za sigurnost hrane EU otvorila put za desetogodišnje produženje odobrenja u srpnju kada je objavila kako “nije identificirala kritična područja zabrinutosti” u upotrebi glifosata.

I dok organizacije i udruge poput Greenpeacea ukazuju na studije koje pokazuju da glifosat može izazvati rak i druge zdravstvene probleme i biti otrovan za pčele, agroindustrijski sektor kaže kako nemaju održivu alternativu.

Za sada je agrobiznis pobijedio, što ne čudi s obzirom na to da zadnjih nekoliko godina imamo krize s hranom, klimatskim promjenama i odustajanjem europskih poljoprivrednika od brojnih proizvodnji zbog zelenih politika koje idu prema drastičnom smanjivanju korištenja zaštitnih sredstava.

Hrvatska među rijetkim državama koje su protiv

Članice EU sada su odgovorne za odobravanje upotrebe proizvoda na svojim nacionalnim tržištima, nakon procjene sigurnosti. Europska komisija, naime, odlučila je obnoviti odobrenje za glifosat na daljnjih 10 godina. Odluka je objavljena prije desetak dana, a hrvatska delegacija je glasala protiv.

Hrvatska je glasala protiv i nije slušala mišljenje eminentnih stručnjaka, a zemlja smo koja je najmanje izložena opasnosti od ovog proizvoda jer nemamo GMO usjeve, a površine na kojima se koristi su zaista male, navode pojedini stručnjaci iz sektora agrobiznisa.

Jedan od njih, Danko Tolić, magistar agronom i stručnjak s 15 godina iskustva u proizvodnji i 18 godina na razvoju proizvoda za zaštitu bilja, komentirao je za portal Agroklub kako, primjerice, u cijeloj Dalmaciji možda ima 500 hektara koji se njime tretiraju i da se zabranio bila bi kratkoročno neka alternativa, a onda bismo možda ostali bez ikakvog rješenja za višegodišnje korove po vinogradima i voćnjacima.

Negativan stav javnosti prema pesticidima

Ovaj je stručnjak objasnio kako javnost ima negativan stav prema pesticidima, a riječ glifosat izaziva negativne emocije kod potrošača, što nerijetko koriste mediji i bombastičnim naslovima utjeravaju sumnju i strah.

"Često me poznanici u kafićima pitaju o štetnosti pesticida i glifosata, zagovarajući zabranu na temelju informacija s interneta. S druge strane, obično to budu osobe s preko 100 kilograma, pušači, koji obožavaju kavu, žestoka i gazirana pića. Ja im postavim kontrapitanje: Vide li neki rizik u svom načinu života i pretilosti jer i tih upozorenja je pun internet. I tu obično završi priča", upozorio je ovaj stručnjak.

Stručnjaci iz poljoprivrednog sektora često rizik s pesticidima vole usporediti s rizikom u prometu. Ako su svi vozači savjesni na cesti, voze ispravna vozila i ako policija regulira promet, nema brige čak i ako se malo prekorači brzina. Policija nam tolerira 0,05 posto alkohola ako nismo u prekršaju, a tolerirat će i 10 posto veću brzinu. To nam svima kao vozačima odgovara.

S druge strane veliki trgovački lanci, kada su u pitanju rezidue, ne toleriraju više od 33 posto od dozvoljenog MRL-a, maksimalne razine ostataka pesticida, iako to nije toksikološka mjera u kojoj je faktor sigurnosti 100 posto.

"Obični potrošači bi nam to spustili na nula posto tolerancije, a to je nemoguće. Krivo je mišljenje da je samo hrana koja dolazi s oznakom 'eko' sigurna i zdrava i da iza nje stoje samo savjesni proizvođači. Stotine puta sam se uvjerio da nije tako, a bilo je i slučajeva po medijima", izjavio je ovaj stručnjak koji se među rijetkima usudio iznijeti svoje jasno mišljenje o glifosatu.

Kemijska industrija ne odustaje od traženja alternative

Predstavnici industrije, koja proizvodi zaštitna sredstva, stalno ističu kako današnja zaštitna sredstva, da bi se stavila u promet, moraju proći brojne toksikološke studije koje su toliko rigorozne, do dokazivanja metabolita. Kada bi se isti kriteriji primijenili za brojne dodatke jelima, gazirana i alkoholna pića, kozmetiku, odjeću i sve čemu smo izloženi oko sebe upitno je što bi ostalo kao sigurno.

Potrošači su sve oprezniji kada je riječ u pesticidima u hrani, a afera oko klorpirifos u neretvanskim mandarinama u Hrvatskoj se još uvijek nije stišala. Naime, nečija glupost i neznanje koju treba primjereno kazniti, načinila je ogromnu štetu svim proizvođačima agruma koji su ga prije tri godine izbacili iz primjene.

Došli smo do toga da danas roditelji jako strahuju kupiti djetetu mandarine, jagode ili jabuke, a djeca kad izađu su 100 puta više izložena riziku od gaziranih, alkoholnih pića, grickalica, brze hrane, droga i cigareta, a o aerozagađenjima ne treba niti govoriti.

Sporni uzorci u mandarinama su imali 0,033 mg - 0,044 mg/kg, a kako kažu stručnjaci, da su se gledale stare toksikološke vrijednosti, do prije tri godine, ovo bi bilo bez rizika po zdravlje jer bi trebalo pojesti više od 10 kilograma mandarine s korom dnevno, što je nemoguće.

No, klorpirifos je kao stara aktivna tvar izbačen zbog rizika za zdravlje, a nove toksikološke studije se nisu radile jer postoje alternativna rješenja manje rizičnih pesticida. Danas taj proizvod nema potrebe koristiti, nema ga ni za kupiti u Hrvatskoj, ali je jeftino rješenje dostupno izvan EU i nažalost ilegalna trgovina se teško može zaustaviti na granici, ali može inspekcijskim nadzorima plodova i primjerenim kaznama.

Zeleni plan vodi ka sve skupljoj hrani

Poljoprivrednici i stručnjaci iz agrosektora ističu sve više kako sadašnja europska politika vodi u smjeru skupe proizvodnje kojom se više ne može konkurirati zemljama izvan EU. Upozoravaju kako će EU imat sve veći uvoz i pad domaće proizvodnje.

Tako već sada imamo situaciju da nam nekad jeftino voće kao, primjerice, jabuka iznosi 2,5 eura, a povrće, poput krumpira ili luka čak dva eura.

Poljoprivrednici, koji se sve više bune protiv zelenih politika EU, kažu kako ne vide budućnost bez agronomske struke, a novi Zeleni plan i inicijativu "Od polja do stola“ su izglasali političari koji ne razumiju kako je teško proizvoditi i opstati na tržištu. Zato postoji sve veći strah da će europski seljak uz takve rigorozne politike teško u budućnosti moći konkurirati proizvodima izvan EU.

Što donosi budućnost uporabe glifosata?

Zelene stranke i udruge već sada kreću u svoje nove kampanje i kažu kako je predložena obnova dozvole za sljedećih deset godina, dakle do 2033. u suprotnosti s voljom građana EU.

Naime, udruga Zemljane staze istaknula je na svojim internetskim stanicama da je prije pet godina milijun građana EU službeno zatražilo zabranu, a nedavno istraživanje IPSOS-a u šest zemalja EU pokazalo je kako se samo 14 posto građana slaže s produljenjem dozvole za uporabu glifosata.

U međuvremenu, ustanovljena je i ozbiljna zabrinutost oko sigurnosnih procjena Agencije EU za kemikalije ECHA i EFSA-a.

U nedavnoj anketi IPSOS-a u šest zemalja EU (Danska, Francuska, Njemačka, Poljska, Rumunjska i Španjolska), građani su jasno pokazali svoje protivljenje obnovi glifosata. Samo 14 posto bilo je za produljenje dozvole za upotrebu glifosata. Gotovo dvije trećine (62 posto) građana EU u tim zemljama odgovorilo je da bi korištenje glifosata trebalo zabraniti u Europi. Među šest zemalja, Francuska je imala najveći postotak građana (70,5 posto) za zabranu.

Stav Hrvatske suprotan stavu seljaka

Tijekom glasanja, Austrija, Hrvatska i Luksemburg bile su protiv produženja, a Njemačka, Francuska, Belgija, Nizozemska, Bugarska i Malta su se suzdržale, dok su sve ostale zemlje članice glasale za obnavljanje dozvole za korištenje glifosatu.

Suzdržani glasovi najvećih poljoprivrednih zemalja Francuske i Njemačke očito su bili presudni i zaustavili su proces odobrenja.

Važno je napomenuti kako i dalje postoji politička i javna volja unutar EU za smanjenje uporabe glifosata. Međutim, donošenje odluka na razini EU zahtijeva složene procese usklađivanja i političke dogovore među državama članicama. Industrija koja proizvodi glifosat i poljoprivrednici koji ga koriste često imaju snažan utjecaj na političke procese, a pitanje buduće zabrane glifosata vrlo vjerojatno će i dalje nailaziti na snažan otpor od strane tih dionika.

S obzirom na sve čimbenike, postoji šansa da EU uskoro zabrani uporabu glifosata, ali ta odluka će vjerojatno biti rezultat kompleksnih političkih pregovora i razmatranja, uzimajući u obzir ekonomske i ekološke aspekte. Ključno je postizanje ravnoteže između sigurnosti hrane, zaštite okoliša i interesa poljoprivrednika i industrije.

Kada je riječ o Hrvatskoj, ova je tema prošla ispod radara. Dok je službeno država bila za zabranu, udruge poljoprivrednika zalažu se za produljenje korištenja jer, kako smo već nekoliko puta pisali, zbog sve većih zabrana korištenja pojedinih zaštitnih sredstava, naši seljaci sve više odustaju od proizvodnje uljane repice, šećerne repe, drugih uljarica.

Dok se EU bavi ovim ozbiljnim temama, mi se i dalje vrtimo u začaranom krugu kako zaustaviti sve negativne trendove u poljoprivredi, pa se ovoj temi, važnoj kako za zdravlje, tako i za poljoprivredi, gotovo nitko nije niti ozbiljnije bavio.

(Autor analize, Miroslav Kuskunović, poljoprivredni analitičar iz konzultantske kuće Kombinat 1969, vanjski je suradnik portala Euractiv.hr. Stavovi izneseni u komentarima i analizama vanjskih suradnika su osobni stavovi i nisu nužno stav redakcije.)