Poljoprivredne komore članica Višegradske skupine i pridruženih država, među kojima je i Hrvatska, traže od EU da pojača nadzor nad uvozom žita iz Ukrajine jer, kako tvrde, tu ima dosta manipulacija

Navode kako su predstavnici poljoprivrednika država Višegradske skupine i udruženja poljoprivrednika novih država članica u četvrtak na sastanku u Bruxellesu razgovarali o trenutnoj situaciji i stanju sa žitaricama na tržištu te su dogovoreni zajednički prosvjedi, koji će se održati 23.svibnja, a moguće i u državama V4, baltičkim zemljama i novim država članicama EU, o čemu će naknadno odlučiti svaka država pojedinačno.

Sastanak u Brnu

"Češka poljoprivredna komora organizirala je sastanak poljoprivrednih komora zemalja V4 u Brnu 24. i 25.travnja, na kojem je potpisan apel Europskoj komisiji, a koji se tiče ukrajinskog uvoza i njegovog utjecaja na poljoprivredni sektor i poljoprivrednike u tim zemljama. Pismo je poslano Europskoj komisiji", objavljeno je iz HPK koja se pridružila ovoj inicijativi te potpisala zajednički apel poljoprivrednih organizacija srednje i istočne Europe.

Predstavnici poljoprivrednih komora i organizacija Višegradske skupine (Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka), s organizacijama predstavnika poljoprivrednika iz Bugarske, Hrvatske, Estonije, Litve i Rumunjske, uputili su zajednički apel Europskoj komisiji u vezi s kontinuiranom alarmantnom situacijom s neograničenim bescarinskim uvozom poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine.

Neuspjeh 'staza solidarnosti'

U apelu se ističe kako je situacija na tržištu vrlo teška, a zbog neuspjeha "staza solidarnosti" poljoprivrednici u tim zemljama sada se suočavaju s drastičnim padom cijena i nedostatkom potražnje za žitaricama i uljaricama, zbog viška ponude nad potražnjom.

Također, zalihe su na 150 posto potreba u odnosu na ovo doba prijašnjih godina, pri čemu sljedeća žetva kreće za tri mjeseca i postoji realna mogućnost da se žitarice i uljarice iz nadolazeće žetve neće imati kome prodati i gdje skladištiti, naglašavaju iz HPK.

"Situacija je uzrokovana uglavnom bescarinskim uvozom ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda u EU, gdje su pšenica, kukuruz i soja uvezeni, iako su bili tzv. stazama solidarnosti namijenjeni trećim zemljama ili tradicionalnim kupcima ukrajinskih proizvoda. Kako bi pomogla Ukrajini u izvozu svoje poljoprivredne proizvodnje i prehranila zemlje ovisne o uvozu, EK je uvela takozvane koridore solidarnosti, ali su ih trgovci zlorabili kako bi se lako i brzo obogatili. Zbog toga su srednja i istočna Europa preplavljene ukrajinskim žitaricama", ističe se u apelu.

Traže strogi nadzor nad ukrajinskom robom na šengenskoj granici

Takva situacija, kako ističu, može najviše utjecati na manje poljoprivredne proizvođače, koji nemaju svoje skladišne kapacitete i koji često ovise o prihodima od proizvodnje osnovnih usjeva kao što su žitarice i uljarice.

Poljoprivrednici smatraju da je veliki problem to što roba, nakon što prijeđe granicu u Ukrajini, ide na jedinstveno tržište EU i vrlo je teško razlikovati njeno konačno odredište.

Navode da čak ni službene statistike ne odražavaju stvarno stanje, budući da se špekulira o prepakiravanju robe ili namjernom miješanju ukrajinske pšenice i drugih žitarica s lokalnom proizvodnjom, kako bi se zadovoljili parametri kvalitete i smanjio rizik od zarobljavanja nezdravih namirnica u prehrambenom lancu.

Zemlje potpisnice apela skrenule su pozornost na nedostatak kontrolnih mehanizama koji bi osigurali da se ta roba transportira do odredišta, a ne da se skladišti u Europi, što ne samo da utječe na kretanje cijena robe na domaćem tržištu, već i potencijalno ugrožava sigurnost potrošača. Smatraju kako bez odgovarajućih kontrolnih mehanizama, tijela javne vlasti, kao ni građani, ne mogu biti sigurni da ne moraju ispunjavati stroge europske standarde za poljoprivredne i prehrambene proizvode, što smanjuje konkurentnost poljoprivrednika.

Stoga predlažu strogi mehanizam kontrole ukrajinskog izvoza na šengenskoj granici koji osigurava da kamioni stignu do svog odredišta, a da teret u vlaku ostane zapečaćen do konačnog odredišta u luci.

"Trenutna situacija može biti signal poljoprivrednicima EU kako nema potražnje za njihovim proizvodima te će kao rezultat toga početi smanjivati proizvodnju, što se neće odmah odraziti na tržište, ali će definitivno značiti potpuni neuspjeh poljoprivredne politike EU, a kasnije može utjecati i na cijene te kvalitetu poljoprivredne proizvodnje", poručili su iz HPK.

Uklanjanje ugljika

Predstavnici HPK su sudjelovali i na skupštine Copa-Cogeca, na kojoj se razgovaralo, među ostalim, o certifikacijskom okviru za uklanjanje ugljika.

Hrvatski predstavnici su izrazili zabrinutost kako će se on primijeniti na strukturu gospodarstva u Hrvatskoj s rascjepkanim i malim parcelama. Također, upozorili su na moguća dodatna administrativna opterećenja, potrebu za jasnom metodologijom certificiranja, znanstveno utemeljenim dokazima, edukacijom i kontrolom, te na moguće smanjenje poljoprivredne proizvodnje.

"Iako bi uklanjanje ugljika moglo omogućiti dodatnu zaradu poljoprivrednicima, naše je predstavnike zanimalo u kojem vremenskom razdoblju i kojim intenzitetom će poljoprivrednici osjetiti ekonomske rezultate", naglasili su iz HPK.

Raspravljalo se i o doprinosu europskih poljoprivrednika i poljoprivrednih zadruga zelenoj tranziciji uz nastavak očuvanja opskrbe hranom i energijom.

Digitalizacija će, kako je rečeno, biti ključna za uključivanje u certifikacijsku shemu s čime bi se smanjio administrativni pritisak i pomoglo malim poljoprivrednicima.