Radi brže isporuka streljiva Ukrajini šef diplomacije EU Josip Borrell predlaže ulaganje novih milijardu eura za jačanje proizvodnje u Europi. Tako stoji u dokumentu koji je poslan državama članicama i kojeg je na uvod dobio Euractiv.
Ukrajinski saveznici traže načine da povećaju isporuku granata od 155 mm jer kažu da se Kijev suočava s nestašicom streljiva u borbi protiv ruske ofenzive.
Proteklih nekoliko tjedana dužnosnici EU naglašavaju da se taj problem treba tretirati uz "najveću hitnost" i da ga treba riješiti "u narednih nekoliko tjedana." Dužnosnici EU procjenjuju da ukrajinska vojska troši do 7.000 granata dnevno u teškim bitkama haubicama oko grada Bahmuta, dok ruska vojska ispaljuje oko 50.000 granata.
Dokument s tim prijedlogom poslan na raspravu veleposlanicima država članica u četvrtak, i dolazi nakon pisma koje je Borrell poslao članicama prošli tjedan, kojeg su sastavile diplomatska služba Europske unije (EEAS), Europska komisija i Europska agencija za obranu (EDA).
U njemu se predlaže trodijelni plan koji bi trebao pomoći da se ublaže nestašice, pojača proizvodnja streljiva i podrži punjenje zaliha samih članica EU.
"Sva tri elementa su ključna za održavanje podrške Ukrajini u narednom periodu," piše u dokumentu. "Treba žurno raditi istovremeno na sva tri prijedloga."
Trostruki plan
Kao prvi korak, u dokumentu se predlaže korištenje dodatnih milijardu eura zajedničkih sredstava kojima bi se financirala isporuka streljiva iz zaliha država članica EU - osobito granata kalibra 155 mm - i njihovo slanje u Ukrajinu.
Za to bi se koristio novac iz Europskog instrumenta mirovne pomoći (European Peace Facility, EPF) u kojem je već izdvojeno 3,6 milijardi eura za naoružanje Ukrajine nakon početka invazije u veljači prošle godine. U prosincu su države članice dogovorile podizanje financijskog plafona tog međuvladinog fonda za dvije milijarde eura do 2023.
Predlaže se i "naknada troškova do 90 posto" zbog "ekstremne hitnosti i ispražnjenosti zaliha država čanica." No fond za naoružanje EU već se muči s pokrivanjem troškova za naknadu isporučenog, osobito molbi pristiglih od država koje su poslale najviše vojne pomoći u Ukrajinu.
Kao drugi korak predlaže se da članice naprave sporazum za zajedničku kupnju streljiva kalibra 155 mm preko Europske agencije za obranu, i da se prvi ugovori potpišu već sljedeći mjesec, "na period od sedam godina." Prema toj ideji, radilo bi se o "golemoj narudžbi" kojom bi se popunile praznine u zalihama država članica i dugoročno osigurala opskrba za Ukrajinu.
Dužnosnici i diplomati EU kažu da bi takav pristup bio učinkovitiji nego da pojedine države svaka posebno naručuje streljivo. To bi i industriji "poslalo jasnu poruku da postoji potražnja, zbog čega bi se povećala proizvodni kapaciteti, na uredan i trajan način, širom Europe."
Treći prijedlog trebao bi osigurati dugoročno povećanje europske proizvodnje streljiva, i pojačati proizvodne kapacitete europskih vojnih industrija, kako bi se isporuke nastavile i kasnije. Prema toj ideji, EU bi mogla osnovati poseban fond za zajedničku kupovinu oružja za Ukrajinu, ako se države EU slože da se povećaju izdvajanja za tu svrhu.
Zajednička nabava
Na upit za više detalja, Europske komisija odgovorila je kako je "ključno da se isporuči više i brže, gdje god je to moguće."
"Možemo nadograditi ono što već od prošlog ljeta rade Europska agencija za obranu i Zajednička radna kupina za zajedničku obrambenu nabavu (Defence Joint Procurement Task Force)," rekla je za Euractiv Nabila Massrali, glasnogovornica službe za vanjske poslove. "Europska agencija za obranu već radi na projektu za zajedničku nabavu streljiva," kaže Massrali.
O prijedlozima će raspravljati ministri obrane država EU na neformalnom sastanku sljedeći tjedan u Stockholmu, a formalno odobrenje za njega očekuje se na sastanku ministara vanjskih poslova 20. ožujka u Bruxellesu. Zatim bi prijedlog trebali odobriti i čelnici EU na svom redovnom sastanku 23. i 24. ožujka.
Već su ranije Borrell i povjerenik Europske komisije za unutrašnje tržište Thierry Breton predložili zajedničku kupnju streljiva, kroz mehanizam kakav je bio korišten i za nabavku cjepiva za Covid-19.
Estonija je prošli mjesec izašla s još ambicioznijim prijedlogom u kojem se traži od EU da izdvoji 4 milijarde eura za zajedničku nabavku milijun granata za Ukrajinu, uz pozive da se udruže resursi radi ubrzavanja poizvodnje streljiva i njegovog slanja u Ukrajinu.
Premijerka Estonije Kaja Kallas je na nedavno održanoj Sigurnosnoj konferenciji u Munchenu rekla da se proizvođači oružja žale kako nisu primili dovoljno narudžbi da bi se opravdalo povećanje proizvodnje.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU proposes three-track approach to secure ammunition for Ukraine, support industry)