Glavna europska tužiteljica Laura Codruta Kovesi bavi se istraživanjem prevara za koje se sumnja da su koštale europske porezne obveznike 14 milijardi eura. No, sad želi krenuti i na krijumčare koji podrivaju sankcije protiv Rusije.
Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) zadužen je za istrage svih prekršaja u kojima se sumnja da je EU oštećena za novčani iznos, što često puta znači da istrage uključuju praćenje međunarodnih kriminalnih skupina i sofisticiranih prekograničnih varanja na PDV-u.
EPPO je počeo s radom tek u lipnju 2021., no kad su novinari francuske agencije AFP u srijedu posjetili Kovesi u njenom uredu u Luksemburgu, imala je dva razloga za slavlje - jedan je bio proljetni običaj Martisor iz njene rodne Rumunjske, a drugi objava godišnjeg izvješća o radu Ureda, objavljenog na 100 stranica.
A u njemu su impresivne brojke - 114 tužitelja koji rade za EPPO upravo vode 1.117 aktivne istrage, a vrijednost zamrznute sumnjivo stečene imovine iznosi 359 milijuna eura - preko sedam puta veći iznos nego što je proračun samog Ureda.
Ali Kovesi želi raditi još više.
EU je uvela već deset paketa sankcija kojima je cilj kazniti Moskvu za invaziju na Ukrajinu, a 49-godišnja Kovesi sad želi krenuti u borbu s kriminalnim skupinama koje zaobilaze sankcije i opskrbljuju ruski ratni stroj. "Već su nas pitali iz Europske komisije možemo li se baviti time. I naš odgovor je bio: 'Da, možemo. Mi smo spremni za to.'" rekla je u razgovoru za AFP.
"Imamo specijalizirane tužitelje. Imamo urede u 22 zemlje... Mi smo trenutno jedini alat na europskoj razini koji se može boriti s takvom vrstom kriminala." No odluka da se kršitelji sankcija dodaju na popis predmeta kojima se bavi EPPO morat će biti politička i s njom bi se trebali složiti čelnici država članica EU - a među njima nisu baš svi veliki ljubitelji tog Ureda.
Kovesi je u EPPO došla iz Rumunjske, gdje je postala najmlađa državna tužiteljica u povijesti i prva žena na toj funkciji. Kasnije je bila i glavna tužiteljica nacionalnog antikorupcijskog direktorata DNA. Zbog svojih istraga stekla je neprijatelje u rumunjskoj vladi, i smijenjena je prije nego što imenovana na čelo antikorupcijskog tijela EU.
Na novom poslu, kaže Kovesi, nema političkog uplitanja, a njeni specijalistički timovi se mogu baviti kaznenim progonom po cijeloj Europi, u borbi sa skupinama koje su puno prije službenih vlasti naučile ne obraćati pažnju na otvorene međudržavne granice Europe.
Operacija Admiral
Jedan od poznatijih uspjeha je tzv. Operacija Admiral, istraga kojom je razbijena mreža odgovorna za prevare na PDV-u vrijedne 2,2 milijarde eura.
A počelo je kao mali slučaj. Portugalska porezna uprava tražila je pomoć u istrazi male tvrtke koja se bavila prodajom mobitela, tableta i drugih elektroničkih uređaja. No specijalisti iz Ureda naposljetku su razotkrili cijelu mrežu napravljenu za varanje na PDV-u, s ispostavama u svih 27 država EU.
Kovesi kaže da EPPO europskim poreznim obveznicima daje veliku vrijednost u odnosu na uložen novac - no nije pridobila podrušku baš svih. Pet država EU - Danska, Švedska, Mađarska, Poljska i Irska - odbijaju suradnju, i nisu odredile vlastite tužitelje za rad u Uredu.
Kovesi oprezno izbjegava kritizirati tu petorku - no jasno je da bi rado htjela zatvoriti neke praznine u vlastitoj mreži. "Htjeli bismo raditi sa svim kolegama iz tih pet zemalja, u području kojim se bavi EPPO, ali radi se o političkoj odluci," kaže Kovesi.
"Ali nadam se da će kad pročitaju naše rezultate, kad vide prednosti koje donosi EPPO - brzinu naših istraga, i njihovu učinkovitost - nadam se da će ih to uvjeriti kako je jedino pravo rješenje pridruživanje."
U nekim zapadnim prijestolnicama se na sklonost zloupotrebi europskih fondova gleda kao na istočnoeuropski fenomen. Novije članice poput Bugarske i Rumunjske muče se s borbom protiv korupcije, dok Poljska i Mađarska pružaju otpor principu primarnosti zakona EU.
Domoljubna korupcija
To se odrazilo i na protivljenje pregovorima o članstvu zemalja zapadnog Balkana koji stagniraju već neko vrijeme, kao i na prijedloge da se žurno ubrza primanje Ukrajine u EU nakon što završi njen rat s Rusijom.
Kovesi odbacuje predrasudu da su zemlje istočne Europe korumpiranije, i navodi primjer velikih istraga oko prevara s PDV-om u Njemačkoj i Italiji. Dodaje da su ona i njen tim već posjetili Kijev i da su pripravni pomoći Ukrajini da provede reforme za suzbijanje korupcije.
Ali postoje i drugi faktori koji potkopavaju paneuropsko provođenje zakona - poput međudržavnih rivalstava i raširenog prezira prema briselskoj birokraciji.
"U nekim državama sam čula da se kaže kako treba biti 'domoljub' - pa ako kradete novac vlastitoj državi onda je to problem, ali ako kradete novac Europske unije onda to nije problem ste eto domoljubni."
"To je pogrešan mentalitet, jer na kraju je vaš novac, naš novac, namijenjen svim europskim građanima. A moramo štititi sav novac za sve europske građane," zaključuje Kovesi.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Europe’s top prosecutor sets sights on Russia sanctions-busters)