Politika

ANTIKORUPCIJSKI STRUČNJAK O IZVJEŠĆU EUROPSKOG TUŽITELJA: "Previše je onih koji misle da s javnim novcem mogu što žele"

Autor Euractiv.hr

EPPO je u Hrvatskoj prošle godine počeo istraživati 23 slučaja teška 313 milijuna eura, a Zorislav Antun Petrović za Euractiv kaže da je to može biti poticaj Vladi da otkloni prostor za manipulacije unutar sustava raspodjele EU novca

korupcija
Izvor: graja / Alamy / Alamy / Profimedia

Nakon što je objavljeno godišnje izvješće Ureda europskog javnog tužitelja, EPPO, u kojem je navedeno da je prošle godine u Hrvatskoj ured počeo istraživati 23 slučaja teška 313 milijuna eura, a ukupno je aktivnih 26 slučajeva, pitali smo antikorupcijskog stručnjaka Zorislava Antuna Petrovića za kratak komentar objavljenih podataka i značenja rada EPPO u Hrvatskoj. Zorislav Antun Petrović je dugo godina bio predsjednik Transparency International Hrvatska,danas je predsjednik stranke Zelena alternativa Hrvatske – Orah, te sukreator zelene i antikorupcije politike platforme Možemo. Član je saborskog Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije.

"Vlada treba svesti prostor za manipulacije na minimum"

„Ovi rezultati za Hrvatsku nisu laskavi, no teško je bilo očekivati bolje.“, kaže Petrović u razgovoru za Euractiv.
„U hrvatskoj administraciji jednostavno ima još uvijek ljudi koji misle da mogu raspolagati javnim resursima kako god žele, dijelom zato jer su jednostavno uvjereni u vlastitu nedodirljivost, dijelom zato jer imaju nekakve kontakte u tijelima, a dijelom zato jer očekuju da će ih stranka uvijek izvući iz problema. Kad se to sve iskombinira ljudi lako krenu prečacem u provedbi projekta, zaboravljajući da Ured europskog javnog tužitelja ima daleko više kriterije. I onda se prekršitelji nađu u čudu kao hrvatski nogometni prvak kojem suci u domaćem prvenstvu debelo idu na ruku, a onda se igrači u europskim natjecanjima ne mogu načuditi drugačijem kriteriju.“, komentira Petrović podatke o broju istraga za Euractiv.

Zorislav Antun Petrović: EPPO je dramatično promijenio hrvatsko pravosuđe jer se pojavilo tijelo na koje nisu mogli utjecati hrvatski centri moći
Izvor: Patrik Macek/PIXSELL/PIXSELL


Na pitanje bi li ovi podaci trebali biti zabrinjavajući za Vladu RH Petrović odgovara potvrdno. „Sve dok je i jedan slučaj otvoren to nije dobro za Hrvatsku jer se tako potkopava vjerodostojnost javne uprave i otežava dobivanje sredstava iz EU fondova, a to onda ima utjecaja na cijelo gospodarstvo.“, kaže Petrović. Smatra da „maloj zemlji poput naše svaka injekcija iz EU fondova bitno utječe na gospodarski rast, a uspješno realizirani infrastrukturni projekti mogu imati dalekosežni učinak.“ Petrović naglašava da „Vlada ne može biti odgovorna za baš svaki projekt, no svakako bi joj trebalo biti u interesu da se prostor za eventualne manipulacije svede na minimum.“

"Pojavilo se tijelo na koje nitko ne može utjecati"


Ured europskog javnog tužitelja, tijelo koje je ovlašteno za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica za kaznena djela kojima se šteti proračunu EU-a, započeo je s radom 1. lipnja 2021. godine, a do sada su otvorene „podružnice“ u 22 zemlje, između ostalog i u Hrvatskoj, a na čelo hrvatskog ureda izabrana je pravnica s dugogodišnjim iskustvom rada u DORH-u i USKOK-u, Tamara Laptoš. Već u prosincu 2021. godine EPPO je u Hrvatskoj uzdrmao političku javnost jer je podignuta optužnica protiv bivše ministrice i visokorangirane HDZ-ove političarke, Gabrijele Žalac, bivšeg ravnatelja agencije SAFU-u Tomislava Petrica, te poduzetnika Marka Jukića i Mladena Šimunca, osumnjičenih da su oštetili EU i RH za više od 1,3 milijuna eura.
Od tada do danas EPPO je značajno utjecao i na percepciju borbe protiv korupcije, ali i na rad nacionalnih pravosudnih tijela.
„Ured europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj svakako ima pozitivan utjecaj i na rad pravosudnih tijela u Republici Hrvatskoj jer se sad pojavljuje kao tijelo na koje iz Hrvatske nitko ne može utjecati.“, smatra Zorislav Antun Petrović. „Situacija se stubokom promijenila. Oni koji su dosad zahvaljujući svojoj političkoj poziciji možda i mogli utjecati na rad hrvatskih istražnih tijela sad gube poziciju moći i, ako žele izbjeći kazneni progon, moraju se početi pridržavati propisa. To je dobro i za pravosudna tijela u Hrvatskoj jer sad više nema smisla miješati im se u posao - ako se čak i zaustavi ured državnog odvjetnika u nekoj od županija neće se moći zaustaviti Ured europskog javnog tužitelja.“, komentira Petrović za Euractiv.