Politika

EU i NATO SKEPTIČNI OKO KINESKOG DOKUMENTA ZA MIR U UKRAJINI: Pokušaj Kine da popravi imidž zbog podrške Rusiji?

Autor Hina

Najviši dužnosnici EU-a i NATO-a u petak su sa skepsom reagirali na dugoočekivani dokument Pekinga o rusko-ukrajinskom ratu, u kojemu se poziva na prekid vatre između dvije strane

Ursula von der Leyen i Jens Stoltenberg
Izvor: RAIGO PAJULA / AFP / Profimedia

Sukob i rat "nikome ne koriste", rekla je Kina u svome dokumentu u 12 točaka, koji se podudara s prvom godišnjicom ruske invazije na susjednu Ukrajinu.

"Sve strane moraju ostati racionalne i pokazati suzdržanost, izbjegavati raspirivanje vatre i pogoršavanje napetosti te spriječiti da se kriza pogorša ili izmakne kontroli", piše u dokumentu.

No diplomati i stručnjaci reagirali su sa skepsom i razočarenjem, jer dokument ne otkriva nikakve nove inicijative. Također je istaknuto da Kina nije neutralna i da do danas nije osudila rusku invaziju.

Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin odbio je odgovoriti na pitanje novinara zašto Kina nije pozvala Rusiju da povuče svoju vojsku iz Ukrajine. Rekao je da Kina može igrati "konstruktivnu ulogu", no nije rekao ništa o mogućnosti da Peking bude posrednik u sukobu.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg oprezno su reagirali na dokument Kine.

Von der Leyen: Kina je već izabrala stranu

Von der Leyen je rekla u petak u estonijskom glavnom gradu Tallinnu da se 12 točaka mora razmatrati u kontekstu toga da je Kina već izabrala stranu. Kina i Rusija su, rekla je, uvjerile jedna drugu o svojim bliskim vezama kratko prije početka rata.

Stoltenberg je komentirao da Kina nema previše kredibiliteta kad se radi o pokušajima posredovanja, jer još uvijek nije službeno osudila rusku invaziju.

Stručnjaci dokument vide više kao pokušaj Kine da popravi svoju narušeni imidž u svijetu koji proizilazi iz njezine podrške Rusiji.

Nema ništa novo u dokumentu, rekao je stručnjak za Kinu, Manoj Kewalramani iz američkog think tanka Centar za strateške međunarodne studije (CSIS). Dvanaest točaka su dio dobro poznatih kineskih stajališta.

Kina na sukob gleda kao na "proizvod onoga što naziva mentalitetom hladnog rata i zastarjele europske sigurnosne arhitekture, rekao je. Također se čini da Peking nema interesa da se uključi u bilo kakav mirovni proces.

"Dokument daje naslutiti da bi Peking radije da mirovni pregovori budu o novoj europskoj sigurnosti nego o samom ratu", dodao je. 

Što je Kina navela u dokumentu

Kina je u svome prijedlogu pozvala na trenutno obnavljanje mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije. Također je rekla da se mora osigurati sigurnost nuklearnih elektrana i da se treba protiviti prijetnji ili korištenju nuklearnog oružja.

"Nuklearna proliferacija mora se spriječiti, a nuklearna kriza izbjeći. Kina se protivi istraživanju, razvoju i korištenju kemijskog i biološkog oružja bilo koje zemlje, pod bilo kojim uvjetima."

Kina je podržavala Međunarodnu agenciju za atomsku energiju u njezinoj konstruktivnoj ulozi u promoviranju sigurnosti i miroljubivih nuklearnih postrojenja, navodi se.

U dokumentu je rečeno i da se Kina "protivi unilateralnim sankcijama koje nije odobrilo" UN-ovo Vijeće sigurnosti. "Unilateralne sankcije i maksimalan pritisak ne mogu riješiti problem; samo stvaraju nove probleme", navodi se u dokumentu.

Brojne zemlje su uvele sankcije Rusiji otkako je izvršila invaziju na Ukrajinu, ciljajući rusku ekonomiju, financijski sustav, izvoz energije, središnju banku, kao i ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegov unutarnji krug.