Na dan kada se navršava prva godišnjica ruske invazije, Kijev i njegovi saveznici na Zapadu traže načine za dugoročnim održavanjem podrške Ukrajini. No da bi se to postiglo EU će morati uploviti u nepoznate vode.
Održati ukrajinsku borbu i jedinstvo Europske unije, a istodobno spriječiti eskalaciju rata u potencijalno katastrofalan globalni sukob, jedan je od dosad najvećih vanjskopolitičkih izazova u povijesti EU.
Ukrajina kaže da je njena vojska uspjela odbiti ruske napade duž cijele crte bojišnice uoči prve godišnjice rata, dok je ruski predsjednik Vladimir Putin - ne postigavši ništa krvavom zimskom ofenzivom - svijet podsjećao na ruski nuklearni arsenal.
"Nastavit ćemo činiti sve što je potrebno za obranu slobodne Ukrajine", rekao je šef diplomacije EU, Josep Borrell, u razgovoru za Euractiv početkom godine. "Putin je podcijenio snažnu reakciju Europske unije i naših partnera, i jedinstvo koje smo pokazali nakon njegove invazije - a to je jedinstvo jedan od naših glavnih aduta", rekao je Borrell.
No, europski dužnosnici i diplomati sad su zabrinuti za stabilnost europskog jedinstva.
Sankcije - i kako ih održati
Nakon ruske invazije na Ukrajinu države članice EU počele su sustavno prekidati sve gospodarske veze s Rusijom, kroz čak devet paketa sankcija koje su usvojili čelnici EU. Predloženi deseti "jubilarni" paket uključuje nove trgovinske restrikcije teške više od 11 milijardi eura, i zabranu izvoza tehnološke opreme i rezervnih dijelova koje bi Rusija mogli upotrijebiti na bojištu.
No dok su države članice pokazale dosad neviđeno jedinstvo u donošenju sankcija za Rusiju, ostaje pitanje u kojem trenutku će se to jedinstvo početi fragmentirati.
Oružje i streljivo
Ako je pod upitnikom koliko dugo Rusija može nastaviti s ratovanjem u Ukrajini, također je nejasno i koliko brzo Ukrajina može primiti potrebnu vojnu pomoć. Budući da će se Ukrajina morati braniti od potencijalne ruske ofenzive kako se približava proljeće, najveće usko grlo na ukrajinskoj strani bit će dostupnost oklopnih vozila i streljiva.
Na sastanku Kontaktne skupine za obranu Ukrajine u siječnju države NATO saveza su po prvi put pristale odobriti isporuku tenkova u Ukrajinu - iako je zasad u Ukrajinu stigla tek manja količina njih.
Kako europske zemlje jedna za drugom sve više odmiču od svojih nekadašnjih tabua u obrambenoj politici, raste i potpora prijedlogu o zajedničkoj nabavci streljiva.
Dužnosnici i diplomati EU slažu se da više nije pitanje ako - već kako i kada - će Europska komisija dobiti ovlaštenje da uime svih država članica pregovara o kupnji streljiva za Ukrajinu.
Prema prijedlogu Estonije iz siječnja ove godine, EU bi trebala udružiti sredstva za ubrzanje proizvodnje streljiva i isporuke istog Ukrajini, kroz mehanizam sličan onom kakav se koristio u vrijeme pandemije Covid-19 za zajedničku nabavu cjepiva.
Ministri vanjskih poslova EU koji su 20. veljače razgovarali o tom prijedlogu rekli su kako nema vremena za gubljenje, dok se dužnosnici i diplomati EU uglavnom slažu da bi takav pristup bio učinkovitiji i isplativiji nego da država članice pojedinačno upućuju narudžbe.
"Naš hitni prioritet i dalje je isporuka opreme Ukrajini. Vrijeme je tu ključno," rekao je šef diplomacije EU, Josep Borrell, u pismu državama članicama koje je Euractiv dobio na uvid, u kojem ih je pozvao da Kijevu odmah pošalju streljivo iz svojih zaliha.
Borrell je potvrdio i da EU radi na zajedničkoj nabavci streljiva, povećanju proizvodnih kapaciteta, i popuni postojećih zaliha. Jedna od opcija koje su na stolu jest Europski mirovni fond (European Peace Facility, EPF) - međuvladin okvir koji se trenutačno koristi za nadoknadu troškova državama članicama za vojnu potporu koju šalju Ukrajini.
EU također razmatra uspostavljanje projekata za zajedničku nabavu, uključujući i one za streljivo, kroz Europsku obrambenu agenciju (EDA). Dokument koji ćepopisati razne opcije dočekat će ministre obrane država EU kad se sljedeći put sastanu za dva tjedna u Stockholmu. Europski dužnosnici kažu da se to pitanje tretira "najžurnije" i da ga se mora riješiti "kroz nekoliko tjedana."
Ali s dok raste potreba za podrškom Ukrajini, neki europski diplomati sugeriraju i da mora doći do promjene u odgovornosti Zapada za vođenje rata.
"Uz sve veće količine sofisticiranog oružja koje će Zapad dugoročno pružati Ukrajini, morat će doći i do rasprave o tome što mi mislimo kako bi ovaj rat trebao završiti," rekao je Euractivu jedan zapadnoeuropski diplomat na sigurnosnoj konferenciji u Munchenu.
Mirovni planovi se množe
Uoči obljetnice ruske invazije došlo je do niza diplomatskih aktivnosti i u Rusiji i na Zapadu, a njihov fokus se pomaknuo od isključivo razgovora o isporuci oružja do razmišljanja o poslijeratnom poretku.
Zelenski je prvi put predstavio svoj mirovni prijedlog u 10 točaka na summitu G20 u studenom prošle godine na Baliju. Plan podržava EU, a on je pozvao svjetske lidere da na temelju tog prijedloga održe Globalni mirovni summit. Ali drugi su se već upustilu u razmišljanja o tome kako će mir izgledati.
Britanski premijer Rishi Sunak iznenadio je neke od svojih kolega prošlog vikenda na sigurnosnoj konferenciji u Munchenu hrabrim - ali prilično nejasnim - prijedlogom da se napravi nova "povelja" koja bi osigurala dugoročnu sigurnost Ukrajine.
Kina je također najavila potporu mirovnim pregovorima, koji su u obliku dokumenta koji predlaže političko rješenje rata.Očekuje se da će predsjednik Xi Jinping održati "mirovni govor" u petak - iako Ukrajina kaže da ne može biti nikakvog govora o miru dok god ruska vojska okupiraju bilo koji dio ukrajinskog teritorija.
Za Ukrajinu je, međutim, jasno da odbija pristati na bilo kakav mirovni dogovor “pod svaku cijenu” jer, kako kažu iz Kijeva, "prošlost je pokazala da s Rusijom nisu mogući nikakvi kompromisi."
"Nema nikakvih ustupaka, nikakvi kompromisi nisu mogući, ni za najmanji kvadratnog metar," rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba novinarima u Munchenu, dodavši da bi bilo u interesu Ukrajine da Kina ima ulogu u iznalaženju mirovnog rješenja - ali da ukrajinska teritorijalna cjelovitost nije za pregovore.
Nakon Munchena, šef kineske diplomacije Wang Yi sastao se u četvrtak u Moskvi s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, u prvom posjetu Rusiji nekog od glavnih kineskih dužnosnika od početka ruske invazije.
"Zanimljiv je taj redoslijed, jer u Munchenu se Yi sastao s nizom visokih dužnosnika Zapada, uključujući Blinkena, Borrella i Kulebu - a tek nakon tog je otišao u Moskvu, ne prije," istaknuo je jedan diplomat EU.
Glasnogovornik Europske komisije rekao je da EU "neće raspolagati svim elementima potrebnih za procjenu kakvi su kineski planovi za mirovno rješenje."
Pristupni pregovori
Za Ukrajinu, nastojanja za članstvom u EU idu usporedno s ratnim zbivanjima. Za EU, ove godine će se morati odlučiti koliko žestoko se želi boriti da zadrži Ukrajinu u svojoj sferi. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je po pitanju kandidature za članstvo u EU izrazio nadu da bi Kijev ove godine mogao započeti s otvaranjem "dijaloga o našoj budućnosti unutar EU," - takva poruka je sigurno jedan od načina motiviranja ukrajinskih oružanih snaga.
"Mi ne počinjemo od nule," rekao je Igor Žovkva, savjetnik za vanjsku politiku Zelenskog, u razgovoru za Euractiv nakon summita. “Veliki dijelovi Sporazuma o pridruživanju već su provedeni, a sada imamo i akcijski plan između EU i Ukrajine za integriranje sektora i gospodarski rast – radi se o konkretnim stvarima, i one su nepovratne," rekao je Žovkva.
"Svi de facto već znaju da Ukrajina pripada u EU - Ukrajinci rade u Europskoj uniji, njihova gospodarstva su integrirana, imamo i bezvizni režim...," dodao je. “Nakon pobjede Ukrajine, geopolitičke okolnosti će se drastično promijeniti, a time i političke odluke”, zaključio je Žovkva.
No dok je Zelenski u Bruxellesu ranije ovog mjeseca dočekan kao heroj, čelnici EU i dalje su vrlo oprezni u davanju bilo kakvih obećanja o ukrajinskom članstvu.Iako je točno da za EU proširenje više nije jednosmjerna ulica - ali za mnoge u Bruxellesu to nije ni autocesta.
Europska komisija trebala bi ove godine objaviti svoju procjenu napretka Ukrajine. na proljeće se očekuje usmeno izlaganje Europske komisije u kojem će se predstaviti sedam preporuka za reforme. Službeni i redovni paket preporuka očekuje se na jesen.
Pod uvjetom da se u tim izvješćima zabilježi napredak, neki dužnosnici i diplomati EU kažu da bi ove godine mogla biti dva ključna summita.Prvi od 26. do 27. listopada, na kojem bi se po prvi put moglo službeno raspravljati o pitanju ukrajinskog članstva, i drugi od 15. do 16. prosinca, na kojem bi čelnici EU mogli o tome donijeti odluku.
"Postoje dva faktora koji idu u prilog Ukrajini," rekao je nedavno za Euractiv viši dužnosnik EU upućen u područje proširenja.
"Prvo, čini se da su najviši čelnici EU - a posebno Ursula Von der Leyen, način na koji će ostati zapamćeni povezali s procesom pridruživanja Ukrajine," rekao je dužnosnik koji je želio ostati anoniman.
"I drugo, bude li napredak prema članstvu išao u kombinaciji s pobjedama na bojištu, bit će teško reći 'ne' Kijevu. Hoće li se to dogoditi u bližoj budućnosti, to tek treba vidjeti, ali to svakako vrijedi i na dužu stazu," dodao je.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: How Europe prepares to support Ukraine for ‘as long as it takes’)