Politika

EUROTRIBINA U ZAGREBU: Rusija nije ostvarila niti jedan svoj cilj, a Putinove “ideje o rasapu Europe" nisu se obistinile

Autor Hina

Vladimir Putin u godinu dana ruske agresije na Ukrajinu nije ostvario svoje ciljeve, a njegova se odluka o pokretanju invazije pokazala pogrešnom, istaknuli su u srijedu panelisti na tribini u Kući Europe povodom godišnjice rata u Ukraji

Eurotrobina u organizaciji Ureda EU parlamenta u Zagrebu
Izvor: Ured EU parlamenta u Zagrebu

“Putin nije ostvario strateške ciljeve”, kazao je Davor Ivo Stier (HDZ), član saborskog odbora za europske poslove i bivši ministar vanjskih poslova. 

Stier je podsjetio kako je Putin htio zauzeti Kijev, dok je Ukrajinu vidio kao dio “ruskog svijeta”, a ona je danas postala zemlja kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji.

Dapače, doveo je do proširenja NATO-a na Finsku i Švedsku, a nije uspio razbiti “jedinstvo Zapada”.

“Iako on (Putin) i dalje govori o multipolarnom svijetu, svijet sve više poprima strukture novog (američko-kineskog) bipolarizma”, istaknuo je Stier na panelu „Godišnjica rata u Ukrajini“.

Panel je dio serijala Hrvatskog radija “Eurotribina – perspektive i izazovi” koji se uz potporu Ureda Europskog parlamenta emitira iz Kuće Europe.

Joško Klisović (SDP), predsjednik zagrebačke gradske skupštine i bivši zamjenik ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić, istaknuo je kako je „autoritet Rusije bitno umanjen nakon ovog rata“.

Smatra i da su Europska unija i SAD pogriješili mlakom reakcijom na aneksiju Krima 2014., čime „nisu digli kod Putina troškove koji mu mogu doći na naplatu ako nastaviti koristiti oružje“ za vanjskopolitičke probitke.

“Strateški iracionalna odluka”

Predstojnik katedre za vojnu sociologiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Mirko Bilandžić kazao je kako se pokazuje da je Putinova odluka o pokretanju agresije na Ukrajinu “strateški iracionalna odluka” temeljena na netočnim obavještajnim podacima i pogrešnim pretpostavkama o ukrajinskoj naciji.

Dodao je kako Rusija nije ostvarila niti jedan svoj cilj, dok se Putinove “ideje o rasapu Europe nisu obistinile”.

“Nijedan cilj ne može ostvariti, a u svom konstruktu ne može biti gubitnik rata. To znači (…) da će rat krenuti umjesto u deeskalaciju u dodatnu eskalaciju”, smatra Bilandžić.

Ipak, istaknuo je kako Rusija još uvijek ima “ozbiljne vojne potencijalne”, iako su upitni kapaciteti ruske države da uspješno provede širu mobilizaciju.

Utjecaj sankcija

Ekonomist Mladen Vedriš ocjenjuje kako je Putin u pravu da sankcije nisu Rusiju “slomile”, ali su znatno utjecale na rusko gospodarstvo.

Kremlj se nada da će trošak sankcija Rusija, odnosno primarno rast cijena energenata, utjecati u konačnici na zapadno odustajanje ili ublažavanje sankcije te na smanjenje podrške Ukrajine.

Vedriš drži da “ekonomsko iscrpljivanje nije nešto što može ugroziti Zapad, ali može vršiti tenziju”.

Ekonomist smatra da je nedostupnost ruskih energenata “usporila” stope rasta BDP-a u Europi, ali nije bilo "presudnog" utjecaja.

Novinarka slovenskog Dela i stručnjakinja za Kinu Zorana Baković osvrnula se na odnos Kine prema rusko-ukrajinskom ratu.

Smatra da je Kini posebno problematično što je Putin “prekršio svetinje kineske vanjske politike” (nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet), što Kini otežava poziciju prema Tajvanu jer se upravo na ta načela poziva.

Također, invazijom na Ukrajinu prekinut je važan krak kineske globalne inicijative “Jedan pojas, jedan put”.

S druge strane Kina, iako je imala važnu suradnju s Ukrajinom (kupnja nosača zrakoplova, komponente za svemirsku tehnologiju i sl.), “ne želi dopustiti da Putin bude poražen do koljena” jer nestabilnu Rusiju smatra sigurnosnim problemom zbog duge granice.