Analitičari kažu kako je najvažnije da i Plenković i Milanović zagovaraju da treba očuvati konstitutivnost Hrvata u BiH i stabilnost BiH kao države
I sada već vjerojatan početak pregovora susjedne Bosne i Hercegovine s Europskom unijom posvađao je hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića.
Sve je krenulo nakon što je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u Europskom parlamentu u utorak ujutro najavila da će Komisija Europskom vijeću preporučiti da donese odluku o otvaranju pristupnih pregovora s BiH.
Njena najava je tijekom utorka pretočena i u službeni papir Europske komisije, s obzirom na to da je Komisija i u dokumentu kojeg je usvojila ocijenila da je Sarajevo napravilo dovoljno za otvaranje pregovora. Odluka o početku pregovora sa Sarajevom sada je na šefovima država ili vlada 27 članica Unije okupljenima u Europskom vijeću, koji bi se trebali sastati u Bruxellesu potkraj sljedećeg tjedna, odnosno 21. i 22. ožujka.
Plenković: Jedno od najvažnijih vanjskopolitičkih ostvarenja Hrvatske
Plenković je odmah pozdravio najavu otvaranja pristupnih pregovora s BiH. U utorak ujutro je ocijenio da se radi o jednom od najvažnijih vanjskopolitičkih postignuća Hrvatske u novije vrijeme.
"Za nas je, u vanjskopolitičkom smislu i u smislu strateških nacionalnih interesa, odluka koja će se donijeti idućega tjedna o otvaranju pristupnih pregovora s BiH jedna od najvažnijih u vanjskopolitičkim postignućima Hrvatske u ovom mandatu", rekao je Plenković, a prenijela je Hina.
Dodao je kako je ta odluka jako "važna za cijelu BiH i za sva tri konstitutivna naroda, a posebno za Hrvate koji su uvijek najsnažnije zagovarali europski put BiH".
'Povijesni dan za BiH'
Tijekom utorka se oglasila i Plenkovićeva Vlada. Banski su dvori u priopćenju ocijenili da je riječ o "povijesnom danu za BiH“ te su čestitali predsjedateljici Vijeća ministara susjedne države Borjani Krišto.
"Naša podrška prema BiH je dobronamjerna, dobrosusjedska i usmjerena na napredak cijele zemlje u kojoj sva tri konstitutivna naroda trebaju biti ravnopravna“, istakla je Vlada u priopćenju.
Dodala je kako je Hrvatska pomogla BiH u stjecanju kandidatskog statusa krajem 2022. godine, kao i u dobivanju pozitivnijeg zaključka krajem prošle godine, na temelju kojeg je BiH dobila dodatna tri mjeseca da se pripremi za početak pristupnih pregovora.
Milanović: BiH je to zaslužila i ranije
U utorak popodne je reagirao i Milanovićev ured. I na Pantovčaku su pozdravili najavu otvaranja pregovora EU s BiH.
"Ulazak BiH u EU važan je za Hrvatsku iz više razloga, ali ključni je razlog taj što je ulazak BiH u EU ujedno strateški, nacionalni i sigurnosni interes Hrvatske jer u BiH živi i hrvatski narod, jer s BiH dijeli najdulju kopnenu granicu i jer su Hrvatska i BiH povijesno, kulturno i gospodarski duboko povezane prijateljske države“, poručio je Milanović putem priopćenja.
Naglasio je kako je i ranije zagovarao dodjelu kandidatskog statusa i početak pregovora s BiH te je "i danas uvjeren kako je BiH to zaslužila i ranije“.
'Europska birokracija od BiH želi stvoriti tzv. građansku državu'
Šef države je, međutim upozorio kako da "Hrvati u BiH dočekuju pregovore s EU bez prava da sami biraju svog predstavnika u najvišoj državnoj instituciji jer do danas nije promijenjeno izborno zakonodavstvo“.
U priopćenju se ne navodi precizno o kojoj državnoj instituciji je riječ, no nema nikakve sumnje da se misli na Predsjedništvo BiH u kojem je predstavnik Hrvata Željko Komšić kojem HDZ BiH i ostale stranke s hrvatskim predznakom u susjednoj zemlji osporavaju legitimitet, tvrdeći da je izabran pretežno glasovima Bošnjaka u bošnjačko-hrvatskom entitetu Federaciji BiH.
"Štoviše, u pregovore se ulazi s jasnom namjerom europske birokracije da od BiH stvori tzv. građansku državu u kojoj će se o pravima konstitutivnih naroda voditi računa još manje nego danas. Za hrvatski narod u BiH, ali i za Hrvatsku, to je neprihvatljivo i opasno, pogotovo jer je za očekivati da će se tijekom pregovaračkog procesa od vlasti u BiH tražiti dodatni ustupci i kompromisi“, ocijenio je Milanović u priopćenju.
Milanović se obrušio na Plenkovića, tvrdi da ništa nije napravio za Hrvate u BiH
Potom se obrušio na Plenkovićevu ocjenu da je izgledan početak pregovora s BiH „najveći vanjskopolitički uspjeh Vlade“. Na Pantovčaku su poručili kako to "predstavlja vrhunac njegovog dodvoravanja briselskim birokratima“.
"Za njegovu političku karijeru možda to i jest uspjeh jer je u cijelosti došao u ravan s briselskim poimanjem Hrvata u BiH. Ali, za hrvatski narod u BiH takvim 'najvećim vanjskopolitičkim uspjehom Vlade' kao da je popločen put u politički pakao“, istakao je Milanović u priopćenju.
'Želi biti veća Ursula od von der Leyen'
Dodao je kako se Plenković prikazuje "kao veća Ursula od von der Leyen, iako svih ovih godina nismo vidjeli da je bar jednom u Bruxellesu ikome rekao - ne, dok se ne zajamče prava Hrvata u BiH“.
"Umjesto da je barem jednom, kada je mogao i morao, iskoristio pravo glasa koje Hrvatska ima kao punopravna članica EU i zaštitio interes hrvatskog naroda u BiH, Plenković sada u cunamiju predizborne samohvale predstavlja kao svoj uspjeh čak i tešku i neizvjesnu sudbinu hrvatskog naroda u BiH. Pravi se pri tome Plenković kao da će baš ti njegovi briselski partneri dodatno nasrnuti na prava Hrvata u BiH jer za njih je jedino građanska BiH dovoljno dobra BiH da bude članica EU“, zaključio je Milanović u priopćenju.
HDZ optužio Milanovića da je 'sabotirao europski put BiH i Hrvata u njoj'
Na Milanovićeve je poruke u utorak navečer reagirao HDZ koji je šefa države optužio da, "dok se Plenković bori za Hrvate u BiH i njen europski put, Milanović nije učinio ništa, ni sada ni prije".
"Očito je frustriran jer je taj povijesni iskorak za susjednu nam državu, u kojoj su Hrvati konstitutivni narod, učinjen bez i najmanjega njegovog doprinosa", objavio je HDZ na Facebooku.
U HDZ-u su ocijenili i da je Milanović "svojim vulgarnostima i uvredama na račun cijelog demokratskog Zapada u biti pokušavao minirati europski put BiH", kao i da je "sramotio Hrvatsku pred civiliziranim svijetom i nanosio štetu Hrvatima u BiH".
Istakli su i da je Milanović svojedobno davao podršku Komšiću.
"Jednom komšićevac, uvijek komšićevac", zaključuje se u HDZ-ovoj objavi na Facebooku.
'Nacionalna ravnopravnost važna za stabilnost BiH'
Euractiv je razgovarao s nekoliko političkih analitičara o novom sukobu između šefa države i šefa Vlade, od kojih su neki pristali razgovarati samo pod uvjetom anonimnosti.
"Nacionalna ravnopravnost je veoma važna za političku stabilnost neke države, pa tako i za BiH. Politička stabilnost BiH je faktor koji može ubrzati i osnažiti proces priključenja BiH EU“, kratko je za Euractiv ocijenio poznati politolog Branko Caratan.
Dodao je kako je politička stabilnost BiH posebno važna u ovom trenutku, kada bijesni rat u Ukrajini i kada se u BiH susreću i sukobljavaju interesi raznih država, među kojima je i Rusija.
'Dobro je da u hrvatskom državnom vrhu postoji konsenzus oko Hrvata u BiH'
Bivši šef hrvatske diplomacije Miro Kovač smatra kako je najbitnije to da u hrvatskom državnom vrhu postoji konsenzus oko toga da trajno treba davati doprinos očuvanju konstitutivnosti Hrvata u BiH, a time i opstojnosti i stabilnosti BiH.
"U taj konsenzus spada i vrlo važan angažman Hrvatske na planu donošenja odluke EU o otvaranju pregovora o članstvu BiH. Dobro je da smo konačno takav konsenzus postigli kao politička zajednica. To je bit, to je primarno“, kazao je Kovač za Euractiv.
Dodao je kako su "razna tumačenja tog konsenzusa sekundarne naravi i ništa ne mijenjaju na stvari“.
'Ako se nastavi iseljavanje Hrvata iz BiH, postat će nacionalna manjina'
Jedan dobar poznavatelj prilika u susjednoj državi, koji je za Euractiv pristao razgovarati pod uvjetom anonimnosti, smatra, međutim, da je Milanović postavio točnu dijagnozu stanja.
"Milanović je to, po običaju, oštro formulirao. No, bez obzira na njegov stil, u pravu je. Odluka Bruxellesa o BiH je motivirana geopolitičkim faktorima, kao što je svojedobno bila motivirana i odluka o primanju Rumunjske i Bugarske. Ni za koga nije sporno da je mjesto BiH u EU i to svakako treba pozdraviti. Međutim, treba upozoriti da Hrvati u BiH nisu ravnopravni i da im Bošnjaci biraju člana Predsjedništva. Stoga Izborni zakon BiH ne samo da treba mijenjati, njega je trebalo promijeniti još prekjučer“, ocijenio je naš sugovornik.
Upozorio je i da zbog osjećaja neravnopravnosti, ali i posjedovanja dvojnog državljanstva, Hrvati već desetljećima masovno napuštaju BiH, seleći u Hrvatsku i ostale članice EU, posebno u Njemačku i Austriju. Posljedica toga je i stalno smanjenje njihova broja i udjela u ukupnom stanovništvu BiH. To bi s vremenom i njih i Hrvatsku moglo staviti pred nove izazove, odnosno pred potrebu očuvanja konstitutivnosti hrvatskog naroda u BiH, kako ne bi postali nacionalna manjina.
"Hrvata u BiH do početka 70-ih godina prošloga stoljeća gotovo da i nije bilo u rukovodećim strukturama te tada jugoslavenske republike. Sada su opet u situaciji da se moraju boriti ne samo za predstavljenost u državnim institucijama, nego i u onima u bošnjačko-hrvatskom entitetu. Jedina prednost koju Hrvati danas imaju u BiH je njihova ekonomska snaga, budući da su jaki u gospodarstvu, posebno u poduzetništvu“, ocjenjuje naš sugovornik.
'BiH je politički ranjiva zbog neravnopravnosti Hrvata'
Upozorava kako će se iseljavanje Hrvata iz BiH ubrzati ako i dalje budu imali osjećaj da su politički podređeni drugima. Zato smatra da Izborni zakon treba hitno mijenjati kako bi se osigurala ravnopravna zastupljenost sva tri konstitutivna naroda u BiH.
"Neravnopravnost Hrvata drži BiH politički ranjivom. Hrvati su danas u BiH brojčano nadjačani, a politička rješenja im ne idu u prilog. Zato je potrebno to ispraviti kako bi se sva tri naroda u BiH osjećala jednakopravnima i ravnopravnima i tako doprinijela izgradnji države i njenom uključenju u EU“, zaključuje naš sugovornik.
Kaže i kako Washington i Bruxelles uglavnom ne razumiju neriješeno nacionalno pitanje u BiH. Unatoč tome, slaže se s ocjenom da bi u BiH bez pomoći međunarodne zajednice teško bilo progurati rješenja, pa tako i riješiti pitanje statusa Hrvata u toj državi.