Politika

OUTSOURCING AZILA: Njemačke pokrajine traže od Scholza da ubrza procesuiranje azilanata u trećim zemljama

Autor Euractiv/Kjeld Neubert

U već trajnom sporu oko azilantske politike između njemačkih pokrajina i savezne vlade, regionalne vlade sad traže od Berlina da se obrada zahtjeva za azil prebaci u treće zemlje i za to postavljaju vremenski rok

February 23, 2024: Signpost with the inscription Asylum and initial reception. Asylum policy in Germany. PHOTOMONTAGE *** Wegweiser mit Aufschrift Asyl und Erstaufnahme. Asylpolitik in Deutschland. FOTOMONTAGE,Image: 849906680, License: Rights-managed, Restrictions: imago is entitled to issue a simple usage license at the time of provision. Personality and trademark rights as well as copyright laws regarding art-works shown must be observed. Commercial use at your own risk., Credit images as "Profimedia/ IMAGO", Model Release: no, Credit line: IMAGO / imago stock&people / Profimedia
Izvor: IMAGO / imago stock&people / Profimedia

Pokrajinski premijeri pojačali su u srijedu pritisak na kancelara Scholza na koordinacijskom sastanku. To pitanje sada je na dnevnom redu njihovog sljedećeg sastanka u lipnju.

Njemačke pokrajine koje predvode lideri iz redova oporbe, kao i Scholzov koalicijski partner FDP, pozvali su u studenom vladu na sklapanje sporazuma s trećim zemljama o obradi zahtjeva za azil.

To su predložili po uzoru na Veliku Britaniju i Italiju koje su već dogovorile slične aranžmane s Ruandom i Albanijom. Scholzova vlada je nevoljko pristala da će istražiti bi li takvo eksterno procesuiranja postupaka za azil bilo zakonito.

Međutim, konzultacije sa stručnjacima bi li takav mehanizam bio u skladu sa Ženevskom konvencijom o izbjeglicama i Europskom konvencijom o ljudskim pravima zasad ide jako sporo. Prema priopćenju saveznog ministarstva unutarnjih poslova, prvo takvo saslušanje održano je 22. veljače, a istraga je i dalje u tijeku.

Pokrajine sad povećavaju pritisak na Scholza da krene s provođenjem te ideje, a vlada je obećala da će 20. lipnja objaviti svoj stav o tome, na sljedećem sastanku premijera sa 16 šefova regionalnih vlada Njemačke.

Primjeri za takvu praksu su postojeći sporazumi između Italije i Albanije, kao i Velike Britanije i Ruande. Dok se kod albansko-talijanskog sporazuma omogućava talijanskim službama da procjenjuju zahtjeve za azil u prihvatilištu na albanskom tlu, sporazum između britanske vlade i Ruande je nešto drugačiji.

Po njemu, britanske vlasti bi sve migrante direktno prebacivale u Ruandu, gdje bi njihov zahtjev ocjenjivale lokalne službe. Ako se odobri azil, to znači da bi migranti koristili to pravo u Ruandi.

Međutim, obje inicijative kritizirane su zbog potencijalnog kršenja međunarodnih propisa. Britanski vrhovni sud postavio je pitanje standarda azilatnske zaštite koju Ruanda može ponuditi. U Albaniji je ustavni sud odobrio sporazum s Italijom nakon što je prvotno zaustavio njegovu ratifikaciju - iako plan i dalje kritiziraju javnost i oporba.

(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: German Federal States demand progress on outsourcing asylum applications to third countries)