Zakonski prijedlog još mora usvojiti Parlamentarna skupština BiH, no pitanje je hoće li sve to biti dovoljno da Europsko vijeće krajem ožujka otvori pristupne pregovore sa Sarajevom
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine jednoglasno je usvojilo i uputilo u parlamentarnu proceduru prijedlog zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama na razini BiH, objavili su u srijedu u Sarajevu.
Riječ je, podsjetimo, o jednom od ključnih reformskih zakona na čijem donošenju inzistira Europska unija kako bi Europsko vijeće krajem ovog mjeseca moglo donijeti odluku o otvaranju pristupnih pregovora s BiH.
U parlamentarnoj proceduri po hitnom postupku
Zakonski prijedlog je Vijeće ministara uputilo u Parlamentarnu skupštinu BiH po hitnom postupku. Zakon nosi oznaku EI, odnosno usklađenosti sa zakonodavstvom EU i međunarodnom praksom u tom području.
"Donošenjem ovoga zakona, kojeg je predložilo Ministarstvo pravde, ispunjava se jedan od 14 prioriteta u oblasti vladavine prava u procesu europskih integracija BiH i jedan od ključnih uvjeta za dobivanje statusa kandidata“, ističe se u priopćenju Vijeća ministara BiH.
Dužnosnici će morati podnositi izvješća o svom imovinskom stanju
Dodaje se kako je cilj zakona sprječavanje sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti u institucijama na razini BiH. Tako će dužnosnici u institucijama na razini države, primjerice, morati podnositi izvješća o svom financijskom stanju i imovini, kao i o financijama i imovinskom stanju najbližih srodnika. Ti će podaci biti javno objavljeni.
"Sukladno odredbama ovog zakona, nositelj javne funkcije u institucijama na razini BiH dužan je povjerenstvu u roku od 30 dana od dana stupanja na javnu funkciju podnijeti izvješće o financijskom stanju i imovini za sebe i bliske srodnike sukladno stanju na dan izbora ili imenovanja, a nakon toga na godišnjoj razini, najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu“, zaključuje se u priopćenju Vijeća ministara BiH.
Podaci će se javno objavljivati
Dodaje se kako će registar imovine nositelja javnih funkcija biti objavljen na internetskoj stranici povjerenstva, u skladu s važećim propisima o zaštiti osobnih podataka.
BiH je krajem 2022. godine dobila status kandidata za članstvo u EU. No, iako su se u Sarajevu nadali da bi pregovore mogli otvoriti do kraja prošle godine, "u paketu“ s Ukrajinom i Moldavijom, to se nije dogodilo. Europsko vijeće je, naime, odlučilo otvoriti pristupne pregovore s Ukrajinom i Moldavijom, dok je BiH stavljena "na čekanje“ i dan joj je tromjesečni rok u kojem mora ispuniti uvjete koje EU od nje traži kako sjela za pregovarački stol, o čemu je Euractiv pisao.
Diplomatska ofenziva iz EU prema BiH
Iako su BiH u ovoj godini posjetili najprije "EU trojka“, u kojoj su bili predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, nizozemski premijer Mark Rutte i hrvatski premijer Andrej Plenković, a ovih dana i šefovi diplomacije Italije (Antonio Tajani), Austrije (Alexander Schallenberg) i Njemačke (Annalena Baerbock), s namjerom da ohrabre BiH u ispunjavanju uvjeta, vlasti u Sarajevu dosad su razmjerno malo napravile na tome. BiH je, naime, dosad usvojila samo jedan od niza zakona koje od nje traži Bruxelles. Riječ je o Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma kojeg je Parlamentarna skupština BiH usvojila sredinom veljače.
Ostali zakoni na kojima inzistira EU - o sprječavanju sukoba interesa i o sudovima, kao i izmjene Izbornog zakona - zapeli su u nepostojanju dogovora političkih elita u BiH i složenoj proceduri usvajanja zakona u toj zemlji u kojoj oba entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska) te sva tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) imaju pravo veta u državnim institucijama.
Sporni Izborni zakon
Tako, primjerice, usvajanje zakona o sudovima koči spor između predstavnika hrvatsko-bošnjačko Federacije BiH, koji se zalažu za to da sjedište prizivnog odjela Suda BiH bude u Istočnom Sarajevu, dok se predstavnici Republike Srpske zalažu da sjedište tog tijela bude u Banjoj Luci, iako su oba grada na području srpskog entiteta.
Kod izmjena Izbornog zakona problem je u tome što se građanske i bošnjačke stranke zalažu samo za njegove tehničke izmjene, koje bi trebale poboljšati transparentnost izbornog procesa u BiH. Taj stav uglavnom podržava i međunarodna zajednica. No, predstavnici Republike Srpske protive se bilo kakvom jačanju nadležnosti središnje države.
Problem s Izbornim zakonom dodatno usložnjava zahtjev HDZ-a BiH da se izmijeni način izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Naime, u HDZ-u BiH tvrde - a to je i stav službenog Zagreba - da je Željko Komšić u Predsjedništvo BiH izabran uglavnom glasovima Bošnjaka na području Federacije BiH te da nema legitimitet kako bi predstavljao Hrvate u kolektivnom šefu države.
Stoga predlažu da se kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva, kako su objavili mediji u BiH, bira na način da većinu glasova na izborima dobije ne samo na području cijele Federacije BiH, nego i u županijama (kantonima) u kojima su Hrvati većina ili značajna manjina.
Taj je prijedlog, prema pisanju medija u susjednoj državi, i prihvaćen na nedavnom sastanku predstavnika vladajuće koalicije na razini države u Laktašima kod Banje Luke. Međutim, nakon što je veleposlanstvo SAD-a poručilo da takav prijedlog podrazumijeva i promjenu Ustava BiH, isti su stav zauzele i građansko-bošnjačke stranke iz vladajuće koalicije na razini BiH pa je usvajanje izmjena Izbornog zakona ponovno završilo u slijepoj ulici.
U Sarajevu se nadaju da će im pomoći geopolitika
U takvoj situaciji, vrijeme za ispunjavanje uvjeta koje Sarajevo mora ispuniti kako bi otvorilo pristupne pregovore nepovratno curi. Iako je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik prije nekoliko dana ustvrdio da će BiH do kraja ožujka dobiti pristupne pregovore, hrvatska eurozastupnica iz redova HDZ-a i Europske pučke stranke Željana Zovko, koja je ranije radila u diplomaciji BiH, upozorila je za Euractiv kako nije realno očekivati da će EU BiH progledati kroz prste i da Sarajevo mora ispuniti obećanja koja je dalo Bruxellesu ako želi početak pregovora.
Kada se podvuče crta, može se zaključiti kako u Sarajevu i ovoga puta sve karte bacaju na teren geopolitike, odnosno straha Europe od jačanja ruskog, kineskog, turskog i drugih utjecaja u BiH, a time i na Zapadnom Balkanu. Ipak, i u BiH imaju kakvog-takvog konja za utrku pa se, primjerice, mogu pohvaliti da su, osim što su usvojili barem neke od traženih zakona, otvorili i pregovore s Frontexom, što bi u konačnici trebalo smanjiti pritisak migranata na vanjske granice EU.
Vrijeme za ispunjavanje uvjeta nepovratno curi
No, u ovom je trenutku teško reći hoće li čelnicima članica EU sve to biti dovoljno da na summitu Europskog vijeća, koji bi se trebao održati u Bruxellesu 21. i 22. ožujka, donesu odluku o početku pregovora s BiH. Ta se odluka odnosi jednoglasno, što znači da je moraju podržati lideri svih 27 članica EU.
Ako BiH propusti i tu priliku za otvaranje pregovora, iz EU su već jasno poručili da u ovoj godini najvjerojatnije neće ni dobiti novu. Po nekima, pitanje je i hoće li se uopće više otvoriti prilika za početak pregovora s BiH, budući da se politička klima u EU i njenim članicama mijenja. U svakom slučaju, uspon populističkih pokreta i radikalne desnice diljem Unije ne ide u prilog Sarajevu, kao ni ostalim kandidatima za članstvo.
Stoga je opći dojam kako bi BiH svakako trebala iskoristiti priliku koja joj se sada pruža. No, vremena za ispunjavanje uvjeta koje je EU postavila kako bi otvorila pristupne pregovore s BiH sada je već jako malo.