INTERVJU: Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije: Donijet ćemo paket mjera za obranu demokracije

Nekadašnja gradonačelnica Dubrovnika i saborska zastupnica HDZ-a te zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica, od 2019. godine je potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju. 

Ruska agresija na Ukrajinu u prvi je plan izbacila upravo njeno područje djelovanja, budući da se Europa od 24. veljače prošle godine suočava s vjerojatno najtežom krizom od završetka Drugog svjetskog rata, odnosno s ratom na području zemlje kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Ruska invazija na Ukrajinu i okupacija gotovo petine ukrajinskog teritorija pokrenula masovni val izbjeglica prema zapadu Staroga kontinenta, a počinjeni su i brojni zločini nad ukrajinskim civilima. 

U razgovoru za Euractiv, Šuica najavljuje nove inicijative i mjere koje će Europska komisija pokrenuti kako bi zaštitila demokraciju u uvjetima ratnog stanja na istočnim granicama Unije.

Dotakli smo se i inventure prvog desetljeća članstva Hrvatske u EU. Naša sugovornica u razgovoru objašnjava zašto misli da je Hrvatska u svojih prvih 10 godina u EU-klubu zaslužila – peticu.

EURACTIV: Kako ocjenjujete svoj dosadašnji mandat u Europskoj komisiji? Što biste izdvojili kao svoje najveće uspjehe, a za čime žalite?

ŠUICA: S obzirom da je ovo prvi put u povijesti Europske komisije da je osnovan dvojni portfelj demokracije i demografije, moram reći da sam izrazito ponosna na ostvareni posao do sada.

Što se demografije tiče, od teme koja praktički nije postojala ostvarili smo portfelj koji sada prožima sve politike EU. Demografija se nametnula kao treća tranzicija kroz koju Unija prolazi, uz onu zelenu i digitalnu te je prepoznata kao izazov koji već sad akutno oblikuje budućnost Europe. Predstavila sam dva Izvješća o utjecaju demografskih trendova, Zeleni papir o aktivnom starenju, usvojili smo Dugoročnu viziju za ruralna područja, Europsku strategiju za prava djece, predstavili smo Atlas za demografiju, Europsku strategiju za skrb. Ovo su samo neke od inicijativa koje sam predstavila, a iz kojih je jasno da se demografija tiče cijelog životnog ciklusa. Rekla sam do sada jer smo stvorili takvu dinamiku po pitanju demografije na europskoj razini - s državama članicama, regijama, Europskim parlamentom, raznim partnerima, a i unutar same Komisije - da sam uvjerena da ćemo kroz sljedeću godinu još puno toga ostvariti.

Što se demokracije tiče, naš veliki uspjeh je što smo uveli deliberativnu demokraciju u proces donošenja odluka na europskoj razini i to upravo kroz Konferenciju o budućnosti Europe. Na Dan Europe, 9. svibnja prošle godine, predstavljeno je 49 prijedloga i 325 konkretnih mjera koje su donijeli nasumično odabrani građani iz cijele EU.

Iznimno sam ponosna što je čak dvije trećine Programa rada Europske komisije za ovu godinu sastavljeno od upravo tih prijedloga građana. Kako smo najavili, tako smo i učinili. 

No, deliberacijama nije došao kraj sa svibnjom prošle godine. Odlučili smo uvesti koncept panela građana pred svaku veliku legislativu Europske komisije. Već smo počeli, panelom o smanjenju otpada hrane, a nastavit ćemo inicijativama o virtualnom svijetu i mobilnosti u svrhu učenja. Na tim panelima sudjeluje 150 nasumično odabranih građana, a jednu trećinu čine mladi. Kao dio naše odlučne namjere da zaštitimo naša temeljna prava i zajedničke vrijednosti, predložit ćemo, u okviru glavnog cilja "novi poticaj europskoj demokraciji", paket mjera za obranu demokracije.

Mogla bih o ovome puno detaljnije ali za to nam treba cijeli intervju samo na ovu temu. Ne žalim ni za čim, moj tim i ja imamo pune ruke posla i nastavljamo s inicijativama.

EURACTIV: Kakva je Vaša ocjena prvih 10 godina članstva Hrvatske u EU? Jesmo li izvukli najviše ili smo mogli učiniti i više? 

ŠUICA: S obzirom da sam po struci profesorica, Hrvatskoj mogu dati ocjenu odličan, 5! Zaista, u samo deset godina članstva postali smo članica Schengena i eurozone te ujedinili sjever i jug Hrvatske Pelješkim mostom.

Za mene osobno su ovo tri dovoljna pokazatelja potpune integracije i na tome moram čestitati hrvatskoj Vladi i premijeru Andreju Plenkoviću. Jer onaj tko zna kakav je put do eura i Schengena, zna i kakve smo reforme morali provesti kako bismo došli uz bok najrazvijenijih zapadnih zemalja. 

Hrvatska je u tom kontekstu pokazala izrazitu spremnost na suočavanje s raznim krizama, a ponajviše s posljedicama koronakrize. Bilo mi je izrazito zadovoljstvo u prosincu prošle godine Hrvatskoj dodijeliti drugu tranšu od 700 milijuna eura u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Već je isplaćeno 40 posto iznosa od 5,5 milijardi eura, a svi kriteriji iz NPOO-a su do sada ispunjeni. Ovo su ogromni uspjesi kojih trebamo biti svjesni. Naravno, puno je još izazova pred nama ali možemo i trebamo nastaviti na isti način. 

EURACTIV: Hrvatska i EU suočavaju se s negativnim demografskim trendovima. Iz Hrvatske se nastavlja i iseljavanje, dok istodobno u nizu sektora kronično nedostaje radne snage koju sve više uvozimo čak i iz dalekih zemalja, poput Indije, Nepala ili Filipina. Što se može učiniti za prestanak iseljavanja? 

ŠUICA: Hrvatska, nažalost, nije jedina država članica koja se suočava s problemom iseljavanja. Radi se o trendu koji je prisutan u čak 16 članica a koji je posebno izražen na regionalnoj i lokalnoj razini. U EU već sad bilježimo nagli pad sveukupnog radno sposobnog stanovništva: između 2015. i 2020. godine broj se smanjio za 3,5 milijuna, dok se do 2050. očekuje smanjenje za dodatnih 35 milijuna! Radi se o potencijalno ogromnim rupama na tržištu rada koje će biti posebno pogubne za one regije koje ne uspiju pravovremeno diverzificirati svoje gospodarstvo i poboljšati pristup uslugama, odnosno koje se ne uspiju pozicionirati kao privlačne na karti Europe.

U inicijativi o odljevu mozgova ili brain drain, koju sam predstavila prošlog mjeseca, identificirali smo čak 82 regije koje se ozbiljno suočavaju s problemom smanjene radne snage i niskog udjela visokoobrazovanih osoba, te koje bilježe visoki stupanj odlaska mladih. Tom novom inicijativom pokrenuli smo na razini Unije i novi mehanizam za poticanje razvoja talenata, putem kojeg će se pružiti potpora regijama EU na području osposobljavanja, zadržavanja i privlačenja ljudi, vještina i kompetencija potrebnih za suočavanje s posljedicama demografske tranzicije.

EURACTIV: Kako komentirate da većina istraživanja među mladima koji odlaze iz Hrvatske detektiraju kao ključni razlog njihovog odlaska: korupciju i nepotizam?

ŠUICA: Razlozi odlaska po definiciji su subjektivni i često su više stvar percepcije nego stvarnosti. No čak i ako se radi o subjektivnom dojmu, nikako nije dobro da je takav. Naš je cilj na razini EU osigurati da odlazak ili preseljenje iz jedne države članice u drugu nikad ne bude rezultat egzistencijalne potrebe, već samo izbora svakog pojedinca. Jedno od osnovnih načela Unije upravo je ta sloboda kretanja, odnosno prilika koja se pruža svim građanima, pa tako i našima, da studiraju, rade, usavršavaju se u drugim državama članicama. No ono što je svakako važno osigurati – i što čini takav model uspješnim i održivim - uravnoteženi je razvoj svih regija EU, što znači da se one regije iz kojih neki odlaze pametnim ulaganjima moraju osigurati da ponovno postanu atraktivnima ne samo za svoje lokalno stanovništvo, već i za druge. Europa je zaista bogata talentima, kao i Hrvatska, ali te je talente potrebno njegovati i znati ih ne samo zadržati već i privući. 

EURACTIV: Hrvatska je ove godine pristupila Schengenu i eurozoni, čime je u potpunosti integrirana u samu jezgru EU. Što to znači za poziciju naše zemlje? I kakve će koristi građani u perspektivi imati od članstva u Schengenu i zoni eura?

ŠUICA: Ogromni je uspjeh potpuna integracija naše zemlje u sve ono sto čini srž EU. Pristupanjem eurozoni osigurali smo dodatni poticaj gospodarskom rastu i razvoju, a ulaskom u Schengen postali smo napokon dijelom, kolokvijalno rečeno, Europe bez granica, što je jedno od najopipljivijih postignuća EU.

Građani od tih dubljih integracija imaju vrlo očite prednosti, počevši od mobilnosti i lakšeg kretanja do onih ekonomskih, u području trgovine, tržišta radne snage i turizma. Sa svim inicijativama na kojima radim na području demografije cilj mi je upravo to – potaknuti zdravi poduzetnički duh u svim regijama i zemljama EU, koji je uvijek iznova osnažen daljnjim integracijama, jer upravo one pružaju onu sigurnost koja je potrebna za uspješno pozicioniranje na karti Europe i svijeta.

EURACTIV: Val migracija nije zaobišao ni Hrvatsku, zapravo, nalazimo se na "balkanskoj ruti". Mađarski premijer Viktor Orban poručio je ovih dana da ograda na mađarskim granicama ostaje jer je ona, kako je ocijenio, u interesu EU, dok je Slovenija godinama na našoj granici držala žilet-žicu. Kakav je vaš stav o ogradama i zidovima kao branama protiv migracija?

ŠUICA: Prvo je važno razlučiti ilegalne od legalnih migracija. Kada govorimo o ilegalnim migracijama, države članice nadležne su za provedbu kontrole granica i u tome im pomaže Frontex kao agencija EU koja pruža financijsku, tehnološku i organizacijsku podršku. Pri tome su sve države članice obvezne osigurati poštivanje ljudskih prava i sloboda kao i humanog pristupa svim migrantima. Na vanjskim granicama Schengena neophodno je osigurati mogućnost traženja azila i pravovremeno procesuiranje svih zahtjeva.

Isto tako važno je da ovom problemu pristupimo kao problemu cijele Unije i kroz dijalog nađemo zajednička rješenja. Važnu ulogu u smanjenju migratornih pritisaka, koji dovode do ovakvih situacija, imaju i države susjedstva. Zato je važno da zemlje Zapadnog Balkana usklade svoje vizne režime s onima EU kako ne bi doprinosile povećanom broju migranata. 

EURACTIV: Migrantska kriza dovela je i do brojnih incidenata na hrvatskoj granici s BiH i Srbijom kojima su se, na kraju, bavili i svjetski mediji, pa čak i Europski sud za ljudska prava. Nevladine organizacije smatraju da su već i dosad donijete presude Europskog suda za ljudska prava dovoljne za podizanje standarda postupanja prema izbjeglicama, no iz MUP-a nema informacija da se istražuju događaji koji su doveli do slučajeva koji su završili na Sudu, odnosno, da se utvrđuje odgovornost unutar sustava. Kako to objašnjavate? 

ŠUICA: Ne mogu komentirati pojedinačne slučajeve i istrage koje su tijeku. Europska komisija ocjenjuje suradnju s Hrvatskom na ovom području iznimno dobrom, što je i potvrđeno prilikom primanja Hrvatske u schengensko područje. 

Hrvatska je prva od svih članica EU uvela Neovisni mehanizam nadzora postupanja policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova u području nezakonitih migracija i međunarodne zaštite. Ovaj Mehanizam sadrži i odredbe o izvješćivanju o njegovom radu. U zadnjem izvješću predstavljene su aktivnosti i nalazi nadzora Mehanizma, primjeri dobre prakse, kao i utvrđene nepravilnosti te preporuke Mehanizma čijim bi se prihvaćanjem i implementacijom unaprijedio sustav ostvarivanja međunarodne zaštite. Europska komisija nada se kako će i druge zemlje članice slijediti primjer Hrvatske i uključiti nezavisne organizacije na tako transparentan i strukturiran način. 

EURACTIV: Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opisao je invaziju Rusije na Ukrajinu kao agresiju i na europske vrijednosti, na vrijednosti zapadne demokracije. Jesu li krizni događaji u Europi, posebno koronakriza i rat u Ukrajini, doveli do nazadovanja demokratskih standarda u EU? 

ŠUICA: Europska demokracija stalno se mijenja i izložena je brojnim izazovima, ali svi ti izazovi čine je snažnijom i otpornijom na nove krize. Nakon pandemije virusa COVID-19 brojne zemlje članice unaprijedile su svoje zakonodavstvo i osigurale nastavak funkcioniranja svojih demokratskih sustava i u okolnostima koje prije koronakrize nisu bile jasno propisane.

Napadom Rusije na Ukrajinu još jasnije se pokazala važnost pridržavanja europskim vrijednostima i značaj zajedništva u obrani europske demokracije. Zato će Europska komisija u prvoj polovici ove godine donijeti dodatni paket mjera za obranu demokracije. Ovaj paket uključivat će zakonodavne mjere kojima će se spriječiti ilegalni i skriveni vanjski utjecaji, osobito na nevladine organizacije i civilno društvo, kao i niz preporuka državama članicama o slobodnim i poštenim izborima te jačanju sudjelovanja građana i udruga u procesima donošenja politika.

EURACTIV: Jeste li zadovoljni dosadašnjom provedbom Istanbulske konvencije u Hrvatskoj?

ŠUICA: Procjena implementacije Istanbulske konvencije nije u djelokrugu moga rada tako da to ne mogu komentirati.