Britanski sud trebao bi zaštititi vođu Wikileaksa Juliana Assangea od izručenja američkim vlastima, izjavio je u ponedjeljak njemački kancelar Olaf Scholz, dodavši kako je proporcionalnost kazne koja ga čeka u Americi "upitna."
Assange je trenutno na sudu u Velikoj Britaniji, gdje se bori protiv izručenja u SAD, na temelju britanske presude iz 2022. koja omogućava njegovo izručenje. Njegovi odvjetnici zatražili su od vrhovnog suda Velike Britanije da omogući žalbuna tu odluku - ročište o tome održano je prije dva tjedna, a na presudu se još uvijek čeka.
Scholz (SPD/S&D) je u ponedjeljak posjetio školu u u pokrajini Baden-Württemberg, gdje je odgovarao na pitanja okupljenih, i pritom je izrazio podršku Assangeu.
"Vjerujem kako bi bilo dobro da mu britanski sudovi pruže potrebnu zaštitu, jer je suočen s kaznenim progonom u SAD-u zbog curenja američkih državnih tajni," kazao je Scholz u mjestu Sindelfingen.
Izgledi da bi britanski sud mogao intervenirati i zaštititi Assangea sve su veći, ustvrdio je Scholz, jer američki predstavnici "nisu bili u stanju uvjeriti britanske suce da će njegova potencijalna kazna biti unutar opravdanog raspona, iz perspektive Velike Britanije."
Assange bi se mogao suočiti s optužnicom koja nosi zatvorsku kaznu u trajanju do 175 godina u SAD-u. U britanskom pritvoru je već pet godina, i to nakon što je proveo sedam godina izbjegavajući uhićenje tako što je živio u veleposlanstvu Ekvadora u Londonu.
Assange je tamo boravio kako bi izbjegao izručenje Švedskoj u odvojenom slučaju za seksualno zlostavljanje, jer je strahovao kako bi to moglo dovesti do njegovog izručenja SAD-u. Švedsko tužiteljstvo je naposljetku odustalo od tog slučaja 2019.
No, američka vlada i dalje traži njegovo izručenje zbog optužbe za špijunažu, zbog objavljivanja velikog broja povjerljivih dokumenata na njegovoj platformi WikiLeaks, a posebice nekih 750,000 dokumenata objavljenih 2010. koje je toj platformi proslijedio zviždač i član američke vojske Bradley Manning.
2013. Manning je osuđen na američkom vojnom sudu po optužnici za špijunažu, i te godine jei promijenio spol i ime i postao Chelsea Manning. 2017. godine pomilovao ju je Barack Obama. Iako na slobodi, Manning je opet bila pritvorena na godinu dana od 2019. do 2020. zbog odbijanja da svjedoči u istrazi o Assangeu.
Američka vlada i dalje tvrdi da su informacije koje je Manning proslijedila Assangeu ugrozile sigurnosno osoblje i pripadnike američkih oružanih snaga, i zato traže izručenje kako bi mu se sudilo u SAD-u.
Scholzov komentar je neuobičajen jer drugi šefovi vlada uglavnom ne komentiraju slučaj Assange.
Potpredsjednik njemačke vlade iz redova Zelenih, Robert Habeck, koji je ranije izrazio da podržava "poštenom suđenje" Assangea, odbio je odgovoriti na slično pitanje na tiskovnoj konferenciji prije dva tjedna. "Ne želim komentirati sudski postupak u drugoj zemlji," kazao je tada Habeck.
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Wikileaks founder Assange should not be extradited to the US, Germany’s Scholz says)