Iz nedavnih poruka premijera Andreja Plenkovića moglo se zaključiti kako u HDZ-u smatraju da oporbene stranke još nisu spremne za izbore
Sabor će se raspustiti najkasnije 22. ožujka, a parlamentarni izbori u Hrvatskoj održat će se prije onih za Europski parlament, koji su planirani za 9. lipnja.
Najavio je to ponedjeljak kasno popodne, nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a, premijer Andrej Plenković.
O konkretnom datumu izbora odlučuje Milanović
O samom datumu izbora odlučit će, kako nalaže Ustav, predsjednik Zoran Milanović. No, sukladno propisima, izgledno je da će se izbori za 11. saziv Sabora održati ili posljednje nedjelje u travnju ili jedne od prve tri nedjelje u svibnju, budući da se oni raspisuju 30 do 60 dana od dana raspuštanja Sabora.
"Izbori za Hrvatski sabor održat će se prije izbora za Europski parlament. Ovo je zadnja sjednica Sabora prije njegova raspuštanja“, kazao je novinarima Plenković, najavivši izvještajni sabor HDZ-a u dvorani Lisinski za 17. ožujka.
Na pitanje hoće li Sabor biti raspušten 22. ožujka ili nešto ranije, Plenković je ponovio da će se parlament raspustiti "najkasnije 22. ožujka“, što znači da se može raspustiti i ranije.
Plenković na čelu HDZ-.ove liste u 1. izbornoj jedinici, Jandroković u 2. izbornoj jedinici
Kazao je i da će on predvoditi HDZ-ovu listu u 1. izbornoj jedinici koja, sukladno nedavnim izmjenama Zakona o izbornim jedinicama, obuhvaća središnji dio Grada Zagreba te dio njegove okolice s Velikom Goricom.
Listu HDZ-a u 2. izbornoj jedinici, koja obuhvaća istočni dio Zagreba, istočne dijelove Zagrebačke županije, cijelu Bjelovarsku-bilogorsku i dio Koprivničko-križevačke županije, predvodit će predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
Na čelu HDZ-ove liste u 3. izbornoj jedinici, u kojoj su Međimurska, Varaždinska i Krapinsko-zagorska županije te zapadni dijelovi Zagrebačke županije, bit će varaždinski župan Anđelko Stričak.
Anušić u 4. izbornoj jedinici
Na čelu HDZ-ove liste u 4. izbornoj jedinici, koja obuhvaća Osječko-baranjsku i Virovitičko-podravsku županiju te veći dio Koprivničko-križevačke županije, bit će ministar obrane Ivan Anušić.
Listu HDZ-a u 5. izbornoj jedinici, koju čine Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska i Požeško-slavonska županija te dio Sisačko-moslavačke, predvodit će ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić.
Na čelu HDZ-ove liste u 6. izbornoj jedinici, koja obuhvaća zapadne dijelove Grada Zagreba i Zagrebačke županije, bit će ministar unutarnjih poslova i međunarodni tajnik HDZ-a Davor Božinović.
Butković u 8. izbornoj jedinici
Listu HDZ-a u 7. izbornoj jedinici, u kojoj su Karlovačka i Ličko-senjska županija te dijelovi Sisačko-moslavačke, Primorsko-goranske i Zadarske županije, predvodit će ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.
HDZ-ovu listu u 8. izbornoj jedinici, u kojoj su Istarska i dijelovi Primorsko-goranske županije, uključujući i Rijeku, nosit će ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Bačić u 10. izbornoj jedinici
Na čelu HDZ-ove liste u 9. izbornoj jedinici koja, po novom obuhvaća cijelu Šibensko-kninsku, najveći dio Zadarske i dio Splitsko-dalmatinske županije, bit će ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.
Listu HDZ-a u 10.. izbornoj jedinici, u kojoj su cijela Dubrovačko-neretvanska i veći dio Splitsko-dalmatinske županije, uključujući i Split, predvodit će ministar graditeljstva i potpredsjednik HDZ-a Branko Bačić.
Na čelu HDZ-ove liste za dijasporu Milas
Na čelu liste HDZ-a za 11. izbornu jedinicu, namijenjenu dijaspori, bit će državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas.
Iz svake od 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj u Sabor se bira po 14 zastupnika, a mandati se među strankama raspoređuju ovisno o broju glasova koje su dobile, primjenom D'Hondtove metode, kao i putem preferencijalnog glasanja. U 11. izbornoj jedinici biraju se tri zastupnika.
Uz njih, u Sabor se bira i osam predstavnika manjina u posebnoj, 12. izbornoj jedinici. Od toga broja, tri su mandata zajamčena za srpsku manjinu, kao i po jedan za mađarsku i talijansku te zajedno za češku i slovačku manjinu.
U Sabor se bira ukupno 151 zastupnik.
'Točkaste koalicije' s dosadašnjim partnerima
Prema Plenkovićevim riječima, HDZ će u pojedinim izbornim jedinicama formirati "točkastu koaliciju“ s dosadašnjim koalicijskim partnerima.
Plenković je uvjeren da će HDZ na novim parlamentarnim izborima ostvariti dobar rezultat. Nedavno je ocijenio kako oporba "nema program“ te ju je optužio za "prorusku orijentaciju". Za organizatore nedavnog prosvjeda u Zagrebu, kojeg su organizirale lijevo-liberalne stranke, kazao je da su "radikalna ljevica"-
Iz toga se može zaključiti kako u HDZ-u smatraju da oporbene stranke još nisu spremne za izbore.
Premijerove optužbe je oporba odbacila kao neistinite.
Ipak ništa od izbora na ljeto ili u rujnu
Najavom da će se Sabor raspustiti najkasnije 22. ožujka i da će parlamentarni izbori biti prije europskih napokon su razriješene dvojbe oko toga kada ćemo birati nove saborske zastupnike.
Iako se mogućnost raspuštanja Sabora krajem ožujka i ranije spominjala kao jedna od opcija, izjave i potezi koji su u posljednje vrijeme dolazili iz HDZ-a oporbu i analitičare su navodili na zaključak da će HDZ odugovlačiti s raspisivanjem izbora te da bi ih mogao raspisati tek na ljeto ili čak u rujnu.
Prve reakcije oporbe
I oproba, koja Plenkovića i HDZ optužuje za korupciju i nepotizam, tražila je da vladajući raspišu izbore što je moguće prije. Iz HDZ-a su im na to samo šturo i neprecizno odgovarali da će "izbori biti u ustavnom roku“.
Prve reakcije iz oporbenih klupa u ponedjeljak kasno popodne govore da su oporbene stranke uglavnom zadovoljne najavom da će se parlamentarni izbori u Hrvatskoj održati na proljeće, a ne na ljeto ili čak na jesen, kako se donedavna mislilo. Ipak, iz pojedinih su stranaka podsjetili da je Plenković još do prije samo nekoliko dana davao izjave po kojima bi izbori mogli biti kasnije tijekom godine.