Sudjelovanje premijera Andreja Plenkovića na sastanku u Parizu dolilo je ulje na vatru ionako loših odnosa između njega i šefa države Zorana Milanovića, a razlog je, nakon dugo vremena, ponovno rat u Ukrajini
Jaz između premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića nastavio se produbljivati nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron kazao da će zapadni saveznici u Ukrajinu možda morati poslati i vojnike kako bi zaustavili rusku invaziju.
Macron je, naime, u ponedjeljak u Parizu organizirao sastanak čelnika dvadesetak zapadnih zemalja, među kojima je bio i Plenković. Tema sastanka bila je pomoć Ukrajini, koja se već dvije pune godine odupire ruskoj invaziji.
Macronova poruka iznenadila NATO
No, iako su zapadni saveznici manje-više suglasni oko toga da NATO treba nastaviti pomagati Kijevu u obrani, svijet je iznenadila poruka Macrona da će Zapad u Ukrajinu možda morati uputiti i svoje vojne snage.
Francuski je predsjednik, naime, ocijenio da je ključno za europsku sigurnost da Rusija bude poražena u Ukrajini. Iako je naglasio kako nema suglasnosti među zapadnim saveznicima oko eventualnog slanja vojnika u Ukrajinu, dodao je kako se "ništa ne može isključiti“, objavili su svjetski mediji.
Upozorenje iz Kremlja
Na odgovor Moskve nije trebalo dugo čekati.
U utorak je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ocijenio da bi slanje zapadnih vojnika u Ukrajinu neizbježno vodilo u izravni sukob NATO-a i Rusije.
Članice NATO-a kazale kako nemaju namjeru slati vojnike u Ukrajinu
Članice NATO-a potom su poručile kako ne namjeravaju slati vojsku na ukrajinsko ratište. Takva je poruka, među ostalim, stigla iz SAD-a, Velike Britanije, Španjolske, Njemačke, Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske.
Istu je poruku poslao i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
I u Parizu reterirali
Sam Macron se našao pod paljbom francuske oporbe koja je upozorila da bi slanje vojnika u Ukrajinu značilo i rat s Rusijom koja je nuklearna velesila.
Buru je pokušao stišati francuski šef diplomacije Stephane Sejourne, koji je kazao kako se na sastanku u Parizu razgovaralo o jačanju pomoći Ukrajini, poput pomoći u razminiranju ili proizvodnji oružja. To bi, dodao je, moglo zahtijevati i vojnu nazočnost Zapada na ukrajinskom teritoriju, ali "bez probijanja bilo kakvog praga ratobornosti“, objavio je France 24.
Plenković se zbog Ukrajine obrušio na oporbu
I Plenković je kazao da Hrvatska ne namjerava slati vojnike u Ukrajinu, već da će Zagreb Kijevu nastaviti pomagati kao i do sada - ekonomski, financijski, vojno i humanitarno, ali bez izravnog uključivanja u rat.
No, Plenković je otišao i korak dalje i podsjetio da su u Saboru u prosincu 2022. nedostajala samo četiri glasa da se odobri sudjelovanje Hrvatske u misiji obuke ukrajinskih vojnika EUNAM. Za donošenje te odluke "benignog karaktera“, kako ju je nazvao, bila je potrebna dvotrećinska većina, odnosno 101 saborska ruka, a za nju je glasalo 97 zastupnika, dok je 10 bilo protiv. U glasanje o toj odluci nisu se uključili klubovi zastupnika SDP-a, Mosta i još nekih stranaka.
“Budući da nismo uspjeli ni tu simboliku, onda nismo niti nudili opciju o tome da hrvatski vojnici idu u Ukrajinu”, kazao je u utorak Plenković novinarima kada su ga pitali kakav je stav Zagreba na najavu Macrona da će Zapad u Ukrajinu možda morati poslati i vojnike.
Kasnije je rekao i da nitko od Hrvatske u Parizu nije ni tražio da pošalje vojnike u Ukrajinu.
Milanović zaključio da Plenković želi Hrvatsku izravno uključiti u rat u Ukrajini
Na Plenkovićeve riječi su oštro reagirali iz Milanovićeva ureda. U priopćenju koje je Pantovčak poslao medijima, Milanović je poručio kako Plenković, "zbog sigurnosti i interesa Hrvatske i njenih građana“, mora dati jasne odgovore na neka pitanja.
"O čemu se točno razgovaralo u Parizu i što je Plenković tamo obećao u ime Hrvatske (kao što je lani obećao obuku ukrajinskih vojnika bez konzultacija s predsjednikom Republike)? U čije ime i za čiji interes Plenković sebi uzima pravo već i sudjelovati u raspravama o sudjelovanju hrvatskih vojnika u ratu u Ukrajini? Forsira li Plenković uvođenje obvezne vojne obuke u Hrvatskoj zato da bi pripremio hrvatske vojnike za slanje u rat u Ukrajinu?“, zapitali su se na Pantovčaku.
Ocijenili su kako "Plenković do danas nije prežalio što je Hrvatski sabor spriječio indirektno uključivanje Hrvatske u rat u Ukrajini“ te da ga "posebno smeta što sada ne može Hrvatsku odvesti u još veću katastrofu, odnosno ne može samovoljno ponuditi slanje hrvatskih vojnika u Ukrajinu“.
"Da nema Hrvatskog sabora i predsjednika Republike, jasno je, Plenković bi Hrvatsku direktno uključio u rat u Ukrajini“, konstatirali su u Uredu predsjednika.
Poručili su i da Hrvatska, dok je Milanović na čelu države, neće slati vojsku u Ukrajinu.
"Jedino rješenje rata u Ukrajini je postizanje mirovnog sporazuma koji će spriječiti nove žrtve i spasiti tisuće života. Predsjednik Republike to govori od početka rata i to će biti njegova politika i ubuduće. Iako je Andrej Plenković zbog osobne promocije očito spreman sudjelovati u kreiranju alibija za neuspjehe dosadašnje briselske strategije zaustavljanja rata u Ukrajini, predsjednik Republike jamči da Hrvatska i njeni vojnici u tome neće sudjelovati“, zaključuje se u priopćenju Pantovčaka.
Nova razina sukoba Plenkovića i Milanovića
Sukob Plenkovića i Milanovića oko rata u Ukrajini traje otkako je krenula ruska agresija na tu zemlju. U njihovoj su komunikaciji i oko Ukrajine u protekle dvije godine padale teške riječi. Ipak, čini se da je Plenkovićevo sudjelovanje na pariškom sastanku njihov verbalni dvoboj oko Ukrajine diglo na novu razinu.
Plenković tako Milanovića optužuje za "rusofiliju“. Svojedobno je kazao i da "nastupa kao neki kremaljski dužnosnik“.
Milanović je, pak, davno ocijenio kako Ukrajina nije u NATO-u, pa Hrvatska prema njoj nema ni obveza. No, iako u Plenkovićevoj Vladi njegove stavove smatraju bliskima Moskvi i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, valja reći kako je Milanović osudio rusku agresiju na Ukrajinu. Unatoč tome, šef države smatra kako se Hrvatska ne bi trebala miješati u rusko-ukrajinski sukob jer "to nije naš rat“.
Sastanak Plenkovića i Zelenskog u Tirani
Plenković je, inače, i u srijedu ponovio kako nitko u Parizu ni tražio niti nudio slanje vojnika u Ukrajinu.
"Ono što je bila tema, bile su neke vrlo specifične vještine koje mogu pomoći ukrajinskim vojnicima u obrani svog teritorija", dodao je Plenković u izjavi medijima na summitu čelnika zemalja europskog jugoistoka i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je u srijedu održan u Tirani.
Plenković se na summitu i bilateralno sastao sa Zelenskim te je, kako je napisao na X-u (bivšem Twitteru), Ukrajini ponudio pomoć u razminiranju dijelova njenog teritorija.
Zelenski je, pak, također na X-.u, naglasio važnost suradnje u obrambenoj industriji između Zagreba i Kijeva.
Velik problem što premijer i predsjednik ne razgovaraju
Politički analitičar i nekadašnji hrvatski veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević upozorava kako je za Hrvatsku velik problem to što premijer i predsjednik - dva ključna čovjeka u vanjskoj, obrambenoj i sigurnosnoj politici, ne razgovaraju.
"Ustav nalaže da se premijer i predsjednik konzultiraju o vanjskoj i obrambenoj politici zemlje, ali Plenković to odbija, čime izravno krši Ustav“, upozorava Kovačević za Euractiv.
Kaže da je točno da Plenković u Saboru svojedobno nije uspio skupiti dovoljan broj ruku za sudjelovanje Hrvatske u obuci ukrajinskih vojnika, ali kako razlog tome nije taj što bi netko u Hrvatskoj bio protiv Ukrajine, nego zato što je, kako kaže, Plenković pokušao zaobići Ustav.
'Slanje zapadnih vojnika u Ukrajinu otvorilo bi vrata novom svjetskom ratu'
Inače, i Kovačević se slaže s ocjenama da bi upućivanje zapadnih vojnih snaga u Ukrajinu širom otvorilo vrata novom svjetskom ratu.
"Rusija već sada rat u Ukrajini definira kao rat protiv Zapada, a ne protiv Ukrajine. U slučaju izravne umiješanosti vojnika zemalja NATO-a, Rusija bi to shvatila kao napad NATO-a na nju“, kaže Kovačević.
Dodaje kako to ne znači da bi se u tom ratu automatski koristilo i nuklearno oružje, ali u perspektivi bi vjerojatno dovelo i do toga. Naime, stav je Moskve da ne smije izgubiti rat, budući da je nuklearna sila, što znači da bi vjerojatno posegla i za nuklearnim oružjem ako bi u eventualnom srazu sa zapadnim zemljama doživljavala poraze.
Strah od ponavljanja 'politike popuštanja'
Macronove ocjene o tome da će Zapad možda trebati slati vojnike u Ukrajinu naš sugovornik objašnjava strahom Europe od ponavljanja "politike popuštanja“ kakvu su Velika Britanija i Francuska 30-ih godina prošloga stoljeća vodile prema Hitlerovoj Njemačkoj. Posljedica toga bio je najprije Anschluss Austrije, potom pripajanje Sudeta Njemačkoj, zatim Hitlerovo zauzimanje preostalih dijelova Češke, a sve je kulminiralo napadom na Poljsku 1. rujna 1939., kada je i počeo Drugi svjetski rat.
"U svemu tome pitanje je do koje se mjere može popuštati Rusiji“, napominje Kovačević.
Pritom podsjeća da je Rusija Gruziji već preotela Abhaziju i Južnu Osetiju, Moldaviji Pridnjestrovlje, a s Ukrajinom sada ratuje i drži petinu njenog teritorija na istoku i jugu.
Rusija istiskuje Francusku iz Afrike
Ovome valja dodati i se Francuska i Rusija već godinama natječu oko utjecaja u zemljama zapadne i srednje Afrike. Riječ je o bivšim francuskim kolonijama u kojima u posljednje vrijeme na vlast dolaze proruski režimi, uglavnom uz potporu Wagnera, te istiskuju ranije snažan utjecaj Pariza.
U Parizu nimalo blagonaklono ne gledaju na jačanje ruskog utjecaja u bivšim francuskim kolonijama u Africi i istiskivanje Francuske iz njih, Stoga se Macronova poruka o mogućnosti slanja zapadnih vojski u Ukrajinu, kažu analitičari u svijetu, može promatrati i u kontekstu francusko-ruskog natjecanja za utjecaj u afričkim zemljama. .
'Sada nema potrebe slati hrvatske vojnike u Ukrajinu'
Kovačević napominje kako se nada da neće doći do eskalacije rata u Ukrajini. Ipak, ta opasnost postoji i ako se obistini, Hrvatska bi se mogla naći u situaciji da i ona mora poslati vojsku u Ukrajinu.
"No, u ovom trenutku nema razloga da Hrvatska vojska ide u Ukrajinu“, zaključuje naš sugovornik.
I Milanović i Plenković zapravo kažu da Hrvatska neće slati vojnike u Ukrajinu
Na kraju, koliko god to zvučalo čudno, može se zaključiti da je stav po tom pitanju zapravo isti i kod šefa Vlade i kod šefa države.
Naime, Plenković je kazao kako od Hrvatske u Parizu nitko nije ni tražio da šalje vojsku u Ukrajinu, niti je on to nudio. Milanović je, pak, jasno poručio da dok je on na čelu države, hrvatski vojnici neće ići u Ukrajinu.
Kada se iz svega eliminiraju povišeni ton i uobičajena nesnošljivost između Plenkovića i Milanovića, može se reći da su obojica zapravo poslala istu poruku - da Hrvatska neće slati vojsku u Ukrajinu. Dio razloga zbog kojeg svjedočimo novom sukobu dvojice čelnih ljudi u državi, nakon dugo vremena opet oko Ukrajine, najvjerojatnije leži i u uzavreloj izbornoj kampanji u koju je Hrvatska već duboko zagazila.