U govoru pred Europskim parlamentom u utorak predsjednica Komisije Ursula von der Leyen zatražila je da kao prioritet da zajedničkoj nabavci "u području obrane" kako bi europska vojna industrija imala kupce za povećanu proizvodnju.
"Kako bismo osigurali dovoljnu količinu materijala i tehnološku superiornost koja će nam možda biti potrebna u budućnosti, moramo 'turbo' povećati naše industrijske kapacitete u idućih pet godina," rekla je von der Leyen u srijedu u Strasbourgu. "U središtu toga mora biti jedno jednostavno načelo: Europa mora trošiti više, trošiti bolje, trošiti na europsko."
Jedan od načina da se to učini, kazala je, jest "davanje prednosti zajedničkoj nabavi u području obrane, kao što smo to radili s cjepivom ili plinom," - slučajevima u kojima je Europska komisija sklapala ugovore s tom industrijom kao jamstvo da će zemlje članice kupiti njihove proizvode.
Tu ideju je već navijestio povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton, koji je kazao kako bi Komisija mogla pronaći načine za "smanjenje rizika" od ulaganja industrije u proizvodne kapacitete dok čekaju da im vlade upute narudžbe.
Von der Leyen također je rekla kako je vrijeme "za početak razgovora o korištenju dobiti koju ostvaruje zamrznuta ruska imovina za zajedničku kupovinu vojne opreme za Ukrajinu."
Komisija će u narednim tjednima predstaviti svoju Europsku industrijsku strategiju obrane (EDIS) i Europski industrijski program obrane (EDIP).
Prvi detalji tog plana, o kojem je izvijestila agencija Bloomberg, pokazuju da je, kao što se i očekivalo, velik dio predloženih mjera već bio iznesen u konzultacijama s vojnom industrijom prošle godine.
Očekuje se da će strategija uključivati europski mehanizam za prodaju oružja, financiranje velikih projekata naoružanja, izuzeće od PDV-a za konzorcije država članica koje zajednički kupuju vojnu opremu u Europi, mjere za usklađivanje europske ponude opreme i zahtjeva zemalja za nacionalnom i zajedničkom nabavom, sigurne lance opskrbe, kao i promjene u inače strogoj politici Europske investicijske banke (EIB) koja dosad nije kreditirala proizvodnju oružja.
Ruska invazija na Ukrajinu istaknula je ovisnost Kijeva o drugim državama za opskrbu vojnom opremom, nakon godina nedovoljnih investicija i deindustrijalizacije širom Europe, u desetljećima nakon okončanja Hladnog rata.
Kako bismo trošili više, bolje, i europski, "zajedno moramo poslati snažan signal industriji."
"Zato ćemo razmotriti kako olakšati, na primjer, sporazume o preuzimanju i kupovini... To bi našim kompanijama u vojnoj industriji dalo vrlo stabilne narudžbe i predvidivost na dugi rok."
Ugovore o prethodnoj kupnji Komisija je koristila za nabavku cjepiva protiv Covida-19 u ime država članica, koje su potom bile dužne platiti i isporučiti cjepiva. Ugovori o preuzimanju garantiraju da će kupac preuzeti opremu i prije nego što je oprema proizvedena.
Obje vrste ugovora smatraju se ključnim mehanizmom koji proizvođačima pruža sigurnost i koji bankama pomaže da lakše kreditiraju tvrtke kojima trebaju financijska sredstva za proizvodnju.
Europska komisija bi stoga preuzela ulogu posrednika u nabavi između država i vojnih industrija.
Zajednička nabava vojne opreme bi, kaže von der Leyen, "pomogla da se smaji će smanji fragmentiranost i poveća interoperabilnost," dva tradicionalna argumenta kojima se Komisija vodi pri poticanju država na veću suradnju na području obrane.
Dugoročno, takva strategija bi se mogla iskoristiti za održavanje tvornica u pogonu, što znači da bi mogle biti spremne za upotrebu u slučaju nekog novog sukoba, čak i ako više ne bude bilo potrebe za opskrbom Ukrajine i nadopunom europskih zaliha.
Pozvala je članice EU na "obnovu, nadopunu i modernizaciju" njihovih oružanih snaga, "razvoj i proizvodnju sljedeće generacije operativnih sposobnosti" i osiguranje "dovoljne količine materijala i tehnološke superiornosti koja će nam možda biti potrebna u budućnosti."
Jačanje vojne proizvodnje EU na dnevnom je redu Komisije još od početka rata u Ukrajini.
No to pitanje je dobilo još veću važnost nakon što su američki paketi vojne pomoći naišli na blokadu u Kongresu, pa se EU našla u situaciji da ovisi o donacijama kako bi pomogla Ukrajini, kojoj sve više nedostaje ljudstva i streljiva.
Von der Leyen izjavila je da ju "ohrabruju" riječi nove predsjednice Europske investicijske banke (EIB) Nadie Calviño da je EIB "spremna učiniti više kako bi pridonijela zajedničkim projektima kojima se jača europska vojna industrija."
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Commission ready to place arms orders for member states, von der Leyen says)